DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 93 <-- 93 --> PDF |
nepro fitna organizacija koja predstavlja 501 stručni šumarskiogranak,sograncimaprirodnihzna nosti,šu moposjednikaistudenata. U ovom izdanju časopisa Journal of Forestry (Vol. 106, no. 1) tiskano je 5 članaka, od kojih se 4 članka od nose na gospodarenje šumama parkova prirode gle de rekreacije poslije šumskih požara: analiza eko nom skih odnosa posjetitelja i menadžmenta; ocjene posjete izletnika u odnosu na rekreaciju; rezultate telefonske an kete predstavnika šumarstva i izletnika; analiza aus tral ske li te rature u svezi s planiranim šumskim požarima. Nastavno prikazujemo rezultate istraživanja iz član ka pod naslovom: Sustainable Management of Me di terranean Planted Coniferous Forests: An Israeli Definition (Održivo gospodarenje mediteranskim kul tu rama četinjača: Izraelska definicija), autori: Yagil Osem,Paul Ginsberg,Israel Tauber,Nir Atz man iAviPerevolotsky(Journal of Forestry, Vol. 106, no. 1: 38–46). Definicija održivog gospodarenja kulturama četinjača (SFM) u Izraelu je jedinstvena, jer je većina kultu ra osnovana na temelju prirodnih i povijesnih isku stava koja su stečena na ograničenim površinama. Cilj ovih istraživanja bio je utvrđivanje definicije prikladnog načina održivog gospodarenja mediteranskim kulturama četinjača (MPCF) u Izraelu. Pretpostavljene su jedin stvene povijesne i ekološke karakteristike gos po darenja mediteranskim kulturama četinjača i rasprav ljene posljedice održivog gospodarenja. Pred lo žena je lista indikatora koji zadovoljavaju uvjete odr živog gos po darenja i postupke procjene prema šum sko-uzgojnim mjerama.Također je raspravljena mo gućnost prilagodbe opsežne sheme gospodarenja ute melje na prirodnim postupcima obnove i sukcesije.Taj postupak baziran je na definiciji ciljeva s jedne strane i poznavanja lokalnih ekoloških uvjeta s druge strane, koji su pogodni za održivo gospodarenje kulturama četinjača (alepski bor) i drugih umjetno osnovanih kultura četinjača u svijetu. Borove kulture sađene tijekom posljednjih 100 go di na, postale su sada principijelna komponenta izrael skog krajolika i naslijeđa (Sl.1). Politika održivog raz voja i gos podarenja tim kulturama u Izraelu prihva će na je od Vijeća direktora Servisa za šume, koja je ne vla dina or ga nizacija, a funkcionira od 2004. godine. Aplikativnu interpretaciju treba još definirati.Većina me diteranskih kultura četinjača u Izraelu osnovana je od oplemenjenih genotipova prirodnog porijekla od au tohtonih i alohtonih vrsta četinjača, jer nije bilo prirodnih ili povijesnih spoznaja koje bi se koristile kod osnivanjaTijekom proteklih 100 godina osnovano je gotovo 100.000 ha kultura, koje su zauzimale većinom po vršine neprikladne za kulture u mediteranskoj zoni Izraela, što predstavlja ma nje od 0,02 ha per capita. Posljednjih 50 godina po sa đeno oko 85.000 ha. Te su kul ture osnovane u raz ličitim klimatskim uvjetima s pro sječnom količinom Slika1.Tipična kultura alepskog bora (P. halepensis). Šuma Bol - fur u regiji Donja Galileja, sjeverni Izrael (prosječne obo - ri ne oko 600 mm godišnje). Izvor Journal of Forestry, Vol. 106, no. 1, 2008, str. 39. obo ri na od 600 do 900 mm go diš nje, na različitim tlima i topografiji. Iako u tim kulturama nije planirana, proiz vod nja drva bila je uvijek važna. (LipschitziBiger 2000) jer je osiguravala os novu za izradu strategije gospo darenja kulturama če tinjača (gustoća sadnje, pro vo đe nje proreda i ostale mje re). Glavni ciljevi pošum lja vanja u Izraelu od 1920–1970 bili su: “zaštita javnog zemljišta”, “osiguranje zapošljavanja” i “unapređenje krajolika radi ohrab renja stanovništva” (Amir Rechtman2006). Osta le ekonomske i ekološke po god nosti smatrane su kao sporedne. Servis za šume planirao je osnivanje kultura s au toh tonim (domaćim) mediteranskim brzorastućim če tinjačama( Pinus halepensis,Pinus brutia iCupressus sempervirens). Od ove tri domaće vrste, alepski bor je do minantna vrsta koja zauzima oko 40 % površine svih kulturaTehnologija osnivanja kultura s te tri brzorastuće vrste vrlo je jednostavna, prirast biljaka je velik, a uspijevaju u vrlo različitim edafskim i klimatskim uvjetima, lako se održavaju uz male troškove.Ta politika omogućila je pošumljavanja na većim površinama u kratkom vremenu s niskim troškovima, a os tva rila je većinu ciljeva. Usvojena je strategija gušće sadnje biljaka (3000/ha), kako bi se što prije zatvorio sklop, osušio korov, postigla pravnost i prirodna selekcija stabala (Heth1990). Taj koncept guste sadnje pionirske jednodobne vrste dokazao se kao učinkovit i povijesni, ostvarivši planirane ciljeve.Rezultat toga je bio stvaranje šumskog ekosustava kratke ophodnje, ogra ničene raznolikosti i ekološke stabilnosti (Ney- Meir1989), jako otporan na šumske požare, napade štet nika, sušu i ekstremne klimatske čimbenike (vjetrolomi, snijegolomi). Kad su te jednodobne kulture postigle potrebnu starost posječene su čistom sječom, oštećeno je tlo i krajolik, što je dovelo do degradacije. Gotovo da više u Izraelu nema slobodnih površina. Cilj je povratak na održivo gospodarenje kulturama. |