DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Uz predstavljanje iscrpnih životopisa učenika, polaz nika škole (s fotografijom), kao najopsežnijim po glav ljem knjige (44 %), ne mali prostor dat je zbi va njima vezanim uz početak nastave u Glini, smje š taju učenika, premještanja u Karlovac, nastavnom osoblju i dr. U početku zamišljena kao škola internat skog tipa, svoj je “curriculum vitae” otpočela u jednokatnoj zgradi bivše Šumarije Glina, pod čijim su se kro vom našli i uče nici i nastavnici i učionice. Kako zbog skučenog pros tora, a i pomanjkanja stručnog kadra, škola nije imala perspektive, zalaganjem osni va ča škola je 26. lip nja 1947. preselila u Karlovac u tzv. “šumarsku ku ću”, da bi 1980. definitivno dobila posebnu reprezentativnu zgradu na Gažanskom polju, gdje se i danas nalazi ne da leko sjedišta HŠ-a Uprave šuma Podružnice Kar lo vac. Prema sjećanju Ivana Ša vo ra, dipl. ing. šum., jednog od uglednih predavača škole, učenici koji su nakon glinskog iskustva nastavili JOURNALOF Časopis Journal of Forestry (Society ofAmerican Fo resters) izdaje Američko šumarsko društvo, koje je nacionalna znanstvena i obrazovna organizacija jer predstavlja šumarsku struku u SAD-u, a osnovana je 1900. godine.To je najveća profesionalna organizacija šumara u svijetu. Osnovni zadaci Društva su: pro mi školovanje u Kar lov cu, bili su smješteni u barakama. “Svaka od njih”, za bilježio je autor, “imala je po 6 so ba, a u svakoj sobi je bilo smješteno 6–8 (a po potrebi i više) učenika. Peći su bile izrađene od limenih bačvi. Na kraju hodnika, koji je prolazio sredinom barake, bio je sanitarni čvor s umi vaonicima. Tople vode nije bilo”. Od nastavnog osoblja, pretežito diplomiranih inženjera šumarstva (Tomo Bikčević,LadislavHang, Slavko Lovrić,Dragutin Hanzl,Ivan Šavor i dr., na čije životopise autor upućuje čitatelje na Hrvatski šu marski životopisni leksikon), detaljno je predstavljen životni put prvog ravnatelja škole Ante Duića (1904–1993), “ne samo uzornog direktora i profesora, već i odgajatelja i prijatelja, kojega posebno pamtimo po poštenju”, a koji je posljednji susret sa svojim učenicima prve generacije imao u Karlovcu 1987. na prosla vi 40. obljetnice Šumarske škole u Karlovcu (za bi lježeno i slikom). Dojmljiva su i sjećanja pojedinih uče nika i/ili članova njihovih obitelji(D.Truhli, I. Kezele, Z. Klepac, R. Rački, M. Špigelski,st.)na dane školovanja kada je bilo primarno “završiti školu u kojoj smo imali red i disciplinu, ali smo imali i za jesti, ponekad više nego kod kuće”. Na samom kra ju knjige, uz kratku bilješku o autoru, dat je opširan po pis značajnije literature o Šumarskoj školi Karlovac. Zahvalivši se brojnim “svojim” učenicima koji su bilo financijski ili bilo kroz suradnju na prikupljanju po dataka pripomogli da ova publikacija ugleda svjetlo dana, autor posebno naglašava suradnju BrankaMeš tri ća, dipl. ing. šum., također polaznika karlovačke Šu mar ske škole, koji je obavio tehničku pripremu i pri premio digitalno izdanje publikacije. Knjiga je izdana u digitalnom obliku i može se naći u digitalnoj biblioteci HŠD na adresi www.sumari. hr/biblioteka ili na internetskoj stranici www.sumari/ skoko. Iako je izdana kao prilog proslavi 60. obljetnice pos to janja i rada Šu mar ske škole u Karlovcu, u kojoj je au tor kao profesor pro veo puna dva desetljeća (1961–1981), od te školske usta nove nije, kako je rekao, dobio očekivanu podršku ni pomoć. Alojzije Frković FORESTRY canje znanosti, obrazovanja, tehnologije i šumarske stru ke, unapređenja kompetencije svojih članova, po sti zanje stručne izvrsnosti, spretnosti i etičnosti struke i očuvanje zdravstvenog stanja i održivosti šumskih eko sustava za sadašnjost i korištenje u budućnosti, na do brobit društva. Američko šumarsko društvo je |