DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 87 <-- 87 --> PDF |
na pravi način od go vorilo na poslovne izazove i u pra voku stva, kao i izučavajući karijere i iskustva svjetski vrijeme djelovalo. Živimo u vrijeme kada je tržište svo-uspješnih pojedinaca i organizacija pomislih da bi ova jevrsna arena u kojoj se ne prašta. Bilo bi zaista glupo daza pažanja mogla biti od koristi onima koji u svojstvu zbog izostanka mudrosti i pravovremenog dje lovanjame nadžera traže putove visoke učinkovitosti, zajedno budete uzrokom neuspjeha na tržištu.sa svojim timovima, za svoje kompanije. Bez ikakve za drš ke, poput Lee Iacoccea, spomenutog na početku Na kraju izrečenih spoznaja u ovome osvrtu, želim ovog štiva, zaključujem: “Ne zaboravite osnove”. istaknuti da nisam imao bilo kakvih ambicija napisati “Katekizam” za menadžere. Bilo bi to preuzetno, no, krenuo sam od prava na svojevrsni rezime vlastitog Ivan Tarnaj iskustva iz proživljenih 60 godina života i ostvarenih karijera, baveći se složenim poslovima u privredi i poli tici. Analizirajući vlastitu karijeru i proživljena is VODOMAR, DRAGULJ RIJEČNE OBALE – PTICA2009. GODINE Sa željom da skrene pozornost šire javnosti na zbivanja u prirodi i okolišu, a posebice da bi što širi krug ljudi mogao saznati što se u njima (ne)povoljno do ga đa, te s tim u vezi korigira svoje ponašanje i utjecaj na odluke odgovornih, Njemačko društvo za zaštitu prirode (Naturschutzbund Deutschland, NABU) već po trideset deveti put bira pticu godine. Za ovu 2009. godinu to je vodomar ili, kako smo ga prije zvali, vo do mar ribič (Alcedo atthis), dragulj riječne obale, kako mu tepaDurrellusvojoj knjizi Svijet prirode (Za greb 1990). Interesantno je pripomenuti da je na tom podužem popisu od gotovo 40 ptica, vodomar već jednom bio proglašen pticom godine. Bilo je to treće go dine od pokretanja izbora, odmah nakon sivog sokola(Falco peregrinus) 1971. i sivog ćuka(Athene noctua) 1972. godine.Tako nešto doživjela je samo bijela roda(Ciconia ciconia), koja je bila proglašena pti-Slika1.Fantastičnom mješavinom blistavih tonova boje ruha i spektakularnim zaronima u vodu vodomar s pravom nosi com godine 1984. i 1994. godine. ime dragulja riječne obale Srodnik zlatovrane i pčelarice Vodomar je jedini predstavnik porodice pravih vo do mara (Alcedinidae) koji se sreće u većem dijelu starog kontinenta. Areal ove skupine proteže se od za padne Europe i sjeverneAfrike do istoka i jugoistokaAzije. Utvrđeno je 7 podvrsta.Većinom stane vodena sta ništa, preferirajući nizinske slatkovodne potoke i manje rijeke. Dok su u toplijim područjima stanarice, na višim geografskim širinama prisiljene su tijekom zim skog razdoblja na seobu. Iako naš vodomar ne prelazi duljinu od 16 cm i težinu od 35 g, po svom kratkom zdepastom i zbijenom tijelu, na kojemu dominira širok poput koplja oštar kljun i krupna glava i po me talno plavozelenoj boji perja, u mnogome nalikuje svojim neš to krupnijim suplemenjakinjama, zlatovrani i pčelarici. Uz skupinu pravih vodomara Giliard(1968) razlikuje i skupinu šumskih vodomara(Da ce lo nidae), čiji predstavnici nastanjuju malajsku i aus tral sku oblast, a umje sto riba, budući da žive u šumama podalje od vo da, hra- Slika2.Gnijezdeći u rupama, život vodomara vezan je uz riječne ne se žabama, gušterimai manjim zmijama. obale ili šljunčare |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Osobitost: strmoglavo skakanje u vodu Hraneći se isključivo ribom, jedna od posebnosti na -hrane u gnijezdu smještenom na samom kraju i do 2 m šeg vodomara-ribolovca su njegovi spektakularni za ronidubokim vodoravnim hodnicima izbušenima u zemljau vodu.Tom činu prethodi dulje ili kraće nepomično sje-nim nasipima i šljunčarama. Ptići, njih obično 6–8 u gnidenje na osmatračnici, obično isturenoj grani ili stijenijezdu, svrstani su u krug da bi svaki put kad roditelj stis dobrim vidikom, odakle osmatra okoliš. Kad uoči ribugne, sljedovanje dobio novi ptić. strmoglavo se obrušava s glavom naprijed, da bi mu kao Za razliku od nekih drugih vrsta ptica, u vodomara kopcu ili sokolu, rijetko izmakao plijen. Uhvaćenu oba roditelja podjednako dijele obveze sjedenja na jajiribu nikada ne probada, već je prije gutanja usmrćuje udar ma te njezi i uzgoju mladih. Iz čisto bijelih jaja u nevje cima o tvrdu podlogu i tako okre će da prvo proguta gla rojatno prljavom gnijezdu, prepunom kostiju i dru gih rib- vu. Neprobavljive ostatke iz bacuje kao gvalice. Plijen su ljih ostataka, nakon inkubacije od 19 do 21 dan, mali ptimu manje ribice, obično pijori i koljuške, koje plivaju ći dobivaju čvrst četinjasti ogrtač, da bi na kon 22–26 dana odmah ispod vodene po vršine, najdublje do 25 cm. Lov napustili gnijezdo, dobivši perje slič no odraslima. je posebno intenzivan u vrijeme prehrane mladunčadi koju Vjesnik dana bez vjetra Prema priručniku Ptice Hrvatske i Europe (Zagreb 1999), vodomar je najmanji i jedini rašireni uobičajeni vodomar u regiji. Blistavo obojene boja perja odli ku je se s kovinasto plavozelenim ruhom odozgo i snažno kestenjastocrvenim odozdo. Za razliku od kljuna koji je crne boje (u ženke crvenkasta donja čeljust), noge i stopala su crveni. Kratki rep stvara svojstveni letni obris, a u mirovanju zdepastu pojavu. Jedan mu je prst na stopalu usmjeren unatrag, a tri, pri osnovi spo jena, prema naprijed. Spolovi su više-manje slični. Pjev mu nalikuje na zviždukavi ćurlik. Glasa se s “čiii” ili “čikiii”. Šećući kanjonom Rječine od mosta Pašac do aku mu lacijeValići, redovito susrećem vodomara koji skre će pozornost kao ptica koja juri “poput plave strijele” na ravnim potezima rijeke.Tu su prošlog ljeta bo ravila dva-tri para, svaki na svom teritoriju koji odluč no bra ne. Slično primijećujem i uz opatijski “Lun go mare”. Kad smo već kod mora, valja pripome nuti da je ptica godine 2009. bila poz- Slika3.Ritualno svadbeno hranjenje pri kojemu mužjak ženki, i nata još u grčkoj mitologiji. Sma trana je vjesnikom dana obrnuto, nudi ribicu na poklon, odvija se neposredno prije bez vjetra, jer se gnijezdila na valovima oceana! kopulacije Prema Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske (Za greb 2003) vodomar je uvršten u kategoriju NT(Nearstaništa (šljunkoviti sprudovi, obale potoka i sl.) po pulacija Threatened), dakle niskorizičnu vrstu koja ne ispunjavamože ubrzo osiromašiti, pa i nestati. kriterije za ugrožene vrste, ali su tome blizu ili se očekuje da će u bliskoj budućnosti to postati. Nai me, iako je da-Alojzije Frković nas relativno brojna gnjezdarica, zbog uništavanja nje nih(Sve slike i crteži iz Buch derVogelwelt, Stuttgart 1973.) KAKO SMANJITI RIZIK OD NASTANKAŠUMSKOG POŽARA Svake godine u ljetnom razdoblju teritorij HrvatskeKako su šume i šumska zemljišta dobra od općeg biva sve više i više opustošen šumskim požarima. Doin teresa sa sve, smatram da je izuzetno bitno da se svi od laska u mirovinu radio sam kao inženjer šumarstva,čla novi naše zajednice uključe u rješavanje ovoga pro pa sada imam potrebu podijeliti svoje razmišljanje sb lema. Kroz zadnjih nekoliko godina šumski požari ne kim koga bi problem šumskih požara u Hrvatskojpostali su velika prijetnja za naše priobalje i otoke. Po jed nako zabrinjavao kao i mene.slje dice požara su goleme – stradavanje ljudi, uništava nje drveća, erozija tla, nedostatak humusa i proizvodne |