DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Primula auricula L. –ALPSKI JAGLAC


(P. luteaVill., P. alpinaSalisb., P. crenataFuss.)
To je višegodišnja biljka s vrlo snažnim i razgranatim
korijenom, pokrivena kratkim žljezdastim dlakama,
često pepeljasta. Listovi su okruglasti ili obrnuto jajasti
sa žljezdastim obodom, koji se naglo sužava u drš ku.
Cvjetna stapka sa štitastim cvatom sadrži veći broj svijetlo
žutih cvijetova, ugodnog mirisa.


Primula auriculaje vrsta polusjene, pripada alps kom
flornom elementu, a nastanjuje dolomitne i vapne naste
položaje. U srednjoj Europi u sin tak so nom skom
smislu nalazimo ju u raznim asocijacijama svezePo ten til
lion caulescentis iCystopteridion.


U Hrvatskoj jePrimula auriculado sada bila poz na ta
za područje Kalnika, Ivanščice te Strahinjščice. Tu
rijetku alpsku vrstu nalazimo također na sjeverois toč nim
dijelovima Brezovice kod Krapine, gdje obraš ću je
do lomitne stijene na nadmorskoj visini 500–550 m.


Zdravko Cerovečki, dipl. ing. šum.


MEDVJEĐI LUK


U mnogim dijelovima šumskih staništa nizinskog iKad cvate medvjeđi luk, mjestimično je čitavo tlo
gorskog područja Hrvatske raste medvjeđi luk ili crije-po kriveno bujnim zelenilom ove biljke kojoj se jasno
muš (Allium ursinumL.) s mirisom na češnjak. Po se -ističu bijeli cvatovi.Tada, uglavnom tijekom mjeseca
bice ga ima puno na vlažnijim staništima nizinskogtravnja, čini se kako u šumi u prizemnom sloju raslinja
di jela s čistim ili miješanim listopadnim šumskimništa drugo niti ne raste osim medvjeđeg luka. Cvje sastojinama.
tovi privlače velik broj kukaca oprašivača, pa šuma


mje stimično bruji od mnoštva posjetitelja. No, kada


na kon mjesec dana nadzemni dijelovi biljke prestanu
rasti i posuše se, izgled šumskog tla je takav da može mo
pomisliti kako ove biljke ovdje nikada nije bilo.


Priložena snimka načinjena je u miješanim nizinskim
šumama u predjelu Zovje u okolici Koprivnice.
Velike šumske površine s medvjeđim lukom zabilježio
sam u Samoborskom gorju i Žumberku, u nizinskim
šumama u Prekodravlju kod Koprivnice, na Kalniku i
Ravnoj gori, u dijelu šuma na Ličkoj Plješivici, na Poš ta
ku, u okolici Plitvičkih jezera, u šumama Bitoraja i
Bje lolasice, i dr.


Tekst i fotografija:


Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof.


Cvate medvjeđi luk