DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 65 <-- 65 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI – REVIEWSŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 63-72 UDK 630* 439 ŠUMSKI POŽARI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1992–2007) FOREST FIRES IN THE REPUBLIC OF CROATIA(1992–2007) Petar JURJEVIĆ*, Darko VULETIĆ*, Joso GRAČAN**, Gabrijela SELETKOVIĆ* SAŽETAK: Šumski požari pojava su nekontrolirane vatre u šumama. Na no se velike štete, što ovisi starosti šume, vrstama drveća, odnosno ve ge tacije te ovrsti požara i njegovoj jačini. Šumski požari rjeđe nastaju prirodnim uzrocima, a najčešće ljudskom djelatnošću. Najčešće prirodni uzrok požara je udar gro ma, u nekim zemljama je uzrok vulkanska erupcija. Svi ostali požari nastaju čovjekovim djelovanjem. Ugroženost pojedinih po druč ja vrlo je različita. Iz dvo jena su tu najugroženija područja: Sredozemlje, po dručje sjevernoamerič kih borovih šuma i područje afričkih savana. Po sljed njih godina nastaje (iz bija) velik broj šumskih požara. Samo u Europi između 30.000–40.000 go diš nje, a opožarene površine kreću se i preko 500.000 ha. Štete u Sjevernoj Ame rici znatno su veće. Gotovo svi požari u Eu ro pi mogu se pripisati ljudskomfak toru. Zemlje duž južnog ruba Europe (Fran cuska, Portugal, Španjolska, Italija, Hrvatska Crna Gora, Makedonija, Al banija), a osobito Grčka 2007. go di ne sa svojom klimom i njezinim globalnim promjenama, kao i društveno-eko nom skim uvjetima, najjače su napadnute. Prema podacima Šumskogospodarske osnove područja, ukupna površina šuma u Republici Hrvatskoj iznosi 2.688.687 ha (2006), od čega na šume u vlas ništvu Republike Hrvatske kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. otpada 2.018.987ha (75 %), šume u vlasništvu Republike Hrvatske koje koriste druge prav ne osobe (87.930 ha (3 %) i šumoposjedničke šume 581.770 ha (22 %). Ključne riječi:Hrvatska, šumski požari, površina ha, organizacija ga šenja, obnova, ulaganja 1. UVOD – Introduction Požari općenito, pa tako i šumski, nastaju ako su is -samo mrtvi materijal na tlu i nisko rašće, redovito se pu njena tri uvjeta (požarni trokut) : prisutnost goriva,brzo širi i dosiže temperaturu do 900 oC, požar krošapo ticaj kisika te dovoljna temperatura. Gorivo moranja odnosno vršni ili visoki požar razvija se većinom iz biti dobro posušeno, njegova prevelika vlažnost dovo-niskog požara jakog intenziteta, a širi se skokovito, tj. di do samogašenja. Do samogašenja dolazi i kada jepres tiže liniju niskog požara i spušta se na zemlju i ko ličina kisika u zraku manja od 14 %. Temperaturadalje se širi kao niski požar, postajući sve jači, ponovo za paljivosti kreće se od oko 260 oC do 300 oC. Od ba če -se prebacuje na krošnje; podzemni požar redovito se ni opušak cigarete razvija temperaturu od oko 650 oC,javlja na tresetištima, širi se vrlo sporo, ali čini velike a nedovoljno ohlađena šibica ima temperaturu od okošte te na korijenju biljaka. U Hrvatskoj je vrlo rijedak 800 oC. Šumski požari nanose šumama velike štete, štopo žar pojedinih stabala, a nastaje udarom groma ili pa ovisi o starosti i površini šume, vrstama drveća, odnos -lje njem vatre u šupljinama stabala. no vegetacije te o vrsti požara i njegovoj jačini.Vrste Šumski požari rjeđe nastaju prirodnim uzrocima, šum skih požara su: niski ili prizemni požar, zahvaća već najčešće djelatnošću čovjeka. Najčešći prirodni uz rok požara je udar groma, a u nekim zemljama je * Mr. sc. Petar Jurjević, Darko Vuletić, dipl. ing. šum., uzrok i vulkanska erupcija. Svi ostali požari nastaju Gabrijela Seletković, dipl. ing. šum. Hrvatske šume d.o.o., Zagreb **ljud skom djelatnošću, a po strukturi se mogu podijeliti Dr. sc. Joso Gračan, Hrvoja Macanovića 43, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 66 <-- 66 --> PDF |
P. Jurjević, D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković: ŠUMSKI POŽARI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1992–2007)Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 63-72 u nekoliko grupa: nesretni slučajevi (eksplozije, pro- met), nepažnja i grubi nemar (poljoprivredni, radovi u šumi, izletnici, turisti, prolaznici, dječje igre, neuređeni deponiji i dr.), požari nastali namjernim palenjem (pi romani, osveta, špekulacije građevinskim zemljiš tem, diverzija) požari kojima se nije moglo utvrditi uzrok. Ugroženost pojedinih područja je različita. Iz dvo jena su tri vrlo ugrožena: Sredozemlje, područje sje vernoameričkih borovih šuma i područje afričkih sa vana. Za uspješno sprječavanje šumskih požara važ ne su preventivne mjere,priprema i dobro organizirano ne posrednogašenje. Na šumu se više ne gleda kao izvor sirovine potreb ne za ogrjev, drvnu i drvno prerađivačku industriju. Zakon o šumama Republike Hrvatske tretira šumu i šumsko zemljište kao dobra od općeg interesa, koja su posebno zaštićena. Šume i šumska zemljišta su specifi č no sa mo ob novljivo prirodno bogatstvo te s općekoris nim funkcijama predstavljaju posebne i prirodne uvjete rada. Op ćekorisne funkcije šuma odražavaju se posebice u zaš titi zemljišta, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava; utjecaju na vodni režim i hi dro ener get ski sustav, u utjecaju na plodnost zemljišta i po ljoprivrednu proizvodnju; u utjecaju na klimu, zaštitu i unapređenje čovjekove okoline; u stvaranju kisika i prečišćavanju atmosfere, utjecaju na izgled i ljepotu kra jolika, te stvaranju uvjeta za liječenje, oporavak, odmor, za razvoj turizma, lovstva i obranu. Na razini šum sko-gospodarskog područja, novom, Osnovom po dru č ja utvr đena je drvna zaliha od gotovo 398 milijuna m3,od čega 302 milijuna m3 u državnom vlasništvu kojim gos po dare Hrvatske šume d.o.o., nešto više 78 3 3 milijuna mu šumama šumoposjednika i 17 milijuna m u državnim šu mama koje koriste drugi pravni subjekti. Godišnji prirast drvne zalihe prema Osnovi područja 3 3 iznosi 10,5 mi li juna m, od čega otpada 8 milijuna mna državne šu me kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., 3 3 2,1 milijun mna šumoposjedničke i 0,4 milijuna mna ostale dr žavne šume. Ukupno propisani godišnji etat 3 iznosi 6,56 milijuna m, što znači da se tijekom ovog polurazdoblja (2006.–2015.) planira sjeći 62,4 % godišnjeg prirasta. 2. ORGANIZACIJAZAŠTITE ŠUMAOD POŽARA – Organisation Forest Fire Protection Polazeći od činjenice da su šumski požari prema svim pokazateljima najveća opasnost za šume Re pu bli ke Hrvatske, a posebno za šume koje se nalaze u me diteranskom području, organizaciji i provođenju zaš tite šuma od požara daje se posebno značenje. Zbog toga su i obveze svih subjekata zaštite od po ža ra, pa tako i Hrvatskih šuma d.o.o., utvrđene zakonskim i posebno podzakonskim aktima kojima su detaljno propisane mjere i radnje koje se moraju provoditi: –Zakon o šumama (NN 140/05,82/06) člankom 83. pro pisano je: “Trgovačko društvo te druge pravne osobe koje koriste šume u vlasništvu Republike i šu moposjednici dužni su poduzimati mjere zaštite radi zaštite šuma od požara i drugih elementarnih ne pogoda i štetnih organizama.” –Istim Zakonom također je propisana obveza us trojavanja i vođenja jedinstvenog informacijskog sus ta va i registra o šumskim požarima, a radi po bolj šanja nadzora nad šumskim požarima, njihovim uz rocima, učincima i prevenciji. –Zakonom o vatrogastvu – pročišćeni tekst (NN 139/ 04) propisana je obveza Hrvatskim šumama d.o.o.o izdvajanju 5 % od ukupnih sredstava koja su prikupljena od naknade za korištenje općekoris nih funkcija šuma (godišnje cca (15.000.000 kn), a upla ćuju se vatrogasnim zajednicama jedinica lo kal ne samouprave s područja krša, sukladno površi na ma pod šumom i šumskim zemljištem. – Zakonom o zaštiti od požara (NN58/93) i Zakonom o izmjenama Zakona o zaštiti od požara (NN 107/07) propisane su mjere i radnje koje se radi ot kla njanja uzroka požara te otklanjanja i gašenja po ža ra, utvrđivanja uzroka od požara te otklanjanja posljedica pro uz rokovanih požarom moraju provoditi. Uz ove, kao i drugim Zakonima utvrđenih ob ve za, Vlada Republike Hrvatske svake godine donosi Pro gram aktivnosti posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku, kojim konkretno utvrđuje dinamiku provođenja pojedinih mjera zaštite od požara kao i obvezu i odgovornost izvršitelja tih mjera. Pravilnikom o zaštiti šuma od požara (NN 26/03) i vlas titim Pravilnikom o zaštiti šuma od požara Hrvat ske šume d.o.o. moraju provoditi: –promidžbu radi upoznavanja stanovništva, turista, a posebno školske djece za što bolje i djelotvornije pre ventivno djelovanje u sprječavanju nastanka šum skihpožara; –ustrojavanje motriteljsko-dojavne službe; –ustrojavanje vlastite službe zaštite šuma od požara; –ustrojavanje i osposobljavanje interventnih skupina šumskih radnika opremljenih potrebnom opremom za sječu stabala i izradu protupožarnih prosjeka u svrhu izgradnje prosjeka za zaustavljanje daljnjeg širenja požara; – provođenje preventivno-uzgojnih radova kao što su: njega sastojina, proreda sastojina, kresanje i uklanjanje suhog granja, izrada i održavanje protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste, održa vanje i uređivanje postojećih izvora vode u šu mama; – druge radnje koje su u funkciji zaštite šuma od požara. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 67 <-- 67 --> PDF |
P. Jurjević, D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković: ŠUMSKI POŽARI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1992–2007)Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 63-72 Sve navedene, ali i druge potrebne mjereTrgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. provode putem Službe za ekologiju u Direkciji, Odjelu za ekologiju u upravama šuma podružnicama i šumarijama koje neposredno pro vode sve terenske radove (motrenje i dojavu, pro vo đenje uzgojnih mjera u funkciji zaštite, izradu pla nova zaštite šuma od požara, neposredni kontakt sa sta nov ništvom,itd.). 3. PREGLED ŠUMSKIH POŽARA U HRVATSKOJ U RAZDOLJU OD 1992–2007. GODINE Survey of Forest Fire in Croatia for the period 1992–2007. U razdoblju od 1992. do 2007. godine u Republici Hr vatskoj nastalo je 4.851 šumska požara od čega su 1.173 požara nastala na području kontinentalne Hr vat ske, dok je ostatak od 3.678 požara nastao na području krša, odnosno mediterana. Broj požara po godinama vrlo je različit i kretao se od 109 koliko ih se pojavilo 1995. godine, do 706 koliko je zabilježeno 2000. godine. Prosječno godišnje u promatranom razdoblju po jav ljivala su se 303 požara, od čega 230 požara na me di teranskom području, te 73 požara na području kontinenta. Vrlo je interesantan podatak da u ovom pro matranom razdoblju nije zabilježena niti jedna go dina u kojoj nije bilo šumskih požara (Tab. 1). Tablica 1.Broj požara uHrvatskoj u razdoblju 1992 – 2007. Table1 Number of forest in Croatia for the fires in Croatia for the period 1992 – 2007 Godina Broj požara Number of fires YearKrš Karst Kontinent Continent Ukupno Total 1992.191134325 1993.202170372 1994.14932181 1995.6841109 1996.23372305 1997.26342305 1998.303138441 1999.19627223 2000.590116706 2001.26336299 2002.8789176 2003.43597532 2004.19212204 2005.10839147 2006.15724181 2007.241104345 Ukupno Total 3.6781.1734.851 Prosječno Average 23073303 Inače na mediteranskom području Republike Hr vat ske pojavljuje se 76 % požara od ukupnog broja. Ovim požarima u promatranom razdoblju opožareno je ukupno 251.901 ha šuma i šumskog zemljišta. Kao i broj požara i najveća opožarena površina od 234.448 ha nalazi se na području kontinentalnog dijela Re publike Hr vatske. Iz podataka je vidljivo da u ukupno opožarenoj površini krš (mediteran) participira sa čak 93 %. Posebno velike površine opožarene su 1998. godine – 32.056 ha, 2000. godine – 68.171 ha te 2003. go di ne kada je opožareno 27.091 ha. Tablica 2. Opožarena površina uHrvatskoj u razdoblju 1992 – 2007. Table 2 Burned area in Croatia for the period 1992 – 2007 Godina Opožarena površina (ha) Burned area(ha) YearKrš Karst Kontinent Continent Ukupno Total 1992.9.8201.31111.131 1993.17.5232.63420.157 1994.7.7431937.936 1995.4.4002514.651 1996.10.71450011.214 1997.10.22589711.122 1998.27.0604.99632.056 1999.5.9271266.053 2000.66.7581.41368.171 2001.16.04912016.169 2002.3.1871.6664.853 2003.25.7081.38327.091 2004.3.319593.378 2005.2.7144213.135 2006.4.476994.575 2007.18.8251.38420.209 Ukupno Total 234.44817.453251.901 Prosječno Average 14.6531.09115.744 3.1 Opožarena površina prema vrsti vegetacije u razdoblju 1992 – 2007. Burned area according to vegetation type for the period 1992 – 2007 Iako je opožarena površina od 251.901 ha dosta značajna, njezina struktura gledajući je sa gledišta opožarene površine vegetacije kojom su površine bile obras le prije požara, daje manje zabrinjavajuću sliku. Vidljivo je da u strukturi opožarenih površina pre ma vrsti vegetacije najmanje participiraju visoke šume. Naime, od ukupno opožarene površine od 251.901 ha, samo je 30.015 ha, odnosno 12 % visokih šuma gdje |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 68 <-- 68 --> PDF |
P. Jurjević, D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković: ŠUMSKI POŽARI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1992–2007)Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 63-72 dominiraju borove šume. Ostalih šuma u koje pripada-117.654 ha ili 46 %. Ostalih 104.232 ha ili 42 % predju panjače, makije, šikare, šibljaci i garizi opožareno jestavlja neobraslo šumsko i ostalo zemljište. Tablica 3.Opožarena površina prema vrsti vegetacije u razdoblju 1992. – 2007 Table 3Burned area according to vegetation type for the period 1992 – 2007 Godina –Year Opožarena površina (ha) –Burned area (ha) Visoke šume – High forestsOstale šume –Other forestsŠume i ostalo zemljište Forests and other landUkupno –Total 1992.1.5745.3514.20611.131 1993.3.41010.6936.05420.157 1994.8713.7203.3457.936 1995.3522.6651.6344.651 1996.1.3355.1744.70511.214 1997.2.6344.3614.12711.122 1998.3.74915.55812.74932.056 1999.2151.6574.1816.053 2000.4.72233.67629.77368.171 2001.2.5324.8098.82816.169 2002.1.5329702.3514.853 2003.4.75513.4768.86027.091 2004.1757432.4603.378 2005.1298012.2053.135 2006.2132.2042.1584.575 2007.1.81711.7966.59620.209 Ukupno –Total 30.015117.654104.232251.901 3.2 Opožarena površina prema vlasništvu u razdoblju 1992 – 2007. Burned area according to the ownership for the period 1992 – 2007 Iako šume u državnom vlasništvu u ukupnoj vlasni-šuma u opožarenoj površini posljedica je nedovoljne čkoj strukturi šuma Republike Hrvatske sudjeluju sa 78brige šumovlasnika o tim šumama i ne pro vođenja %, a privatne šume sa 22 %, udio opožarenih površinapotrebnih mjera zaštite, kao što su izgradnja protupožardržavnih šuma u ukupno opožarenoj površini iznosinih prosjeka, čuvanje šuma i provođenje uzgojnih mjera svega 54 % ili 136.122 ha, dok je udio privatnih šumakoje su u funkciji zaštite šuma od požara (Tab. 4). 46 % ili 115.779 ha. Nerazmjerno velik udio privatnih Tablica 4.Opožarena površina prema vlasništvu u razdoblju 1992 – 2007. Table 4Burned area according to the ownership for the period 1992 – 2007 Godina –YearOpožarena površina (ha) –Burned area (ha) Državne šume –State forestsPrivatne šume –Private forestsUkupno –Total 1992.7.6983.43311.131 1993.9.67310.48420.157 1994.3.4794.4577.936 1995.5354.1164.651 1996.6.7904.42411.214 1997.5.5435.57911.122 1998.12.74419.31232.056 1999.2.3673.6866.053 2000.39.87528.29668.171 2001.10.4745.69516.169 2002.1.8023.0514.853 2003.14.58712.50427.091 2004.1.4111.9673.378 2005.2.1251.0103.135 2006.3.0171.5584.575 2007.14.0026.20720.209 Ukupno –Total 136.122115.779251.901 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 69 <-- 69 --> PDF |
P. Jurjević, D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković: ŠUMSKI POŽARI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1992–2007)Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 63-72 3.3Sezonska dinamika pojave požara u razdoblju 1992 – 2007. Seasonal dynamics of fire occurance for the period 1992 – 2007 Promatrajući sezonsku dinamiku požara u proma-Drugo kritično razdoblje pojavljuje se ljeti, u srpnju tranom razdoblju (Tablica. 5.) uočljivo je da u Repub li -i kolovozu, kada požari u najvećem broju nastaju na ci Hrvatskoj postoje dva kritična razdoblja.po dručju krša, odnosno mediterana. U tom razdoblju nas tane 30,8 % od ukupnog broja požara. Prvo kritično razdoblje javlja se u kasnu zimu i rano proljeće (veljača, ožujka, travanj) kada najviše požara nastaje na kontinentalnom području. Tablica 5.Broj požara prema mjesecima nastanka u razdoblju 1992. – 2007. godine Table 5Number of fires according to month accurance for the period 1992 – 2007 Godina Year Mjesec Month Ukupno Total IIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXII 1993.43711137617521017372 1995.37929412127431109 1996.163856191205510305 1997.7237222616705426711305 1998.69310130365613871441 1999.23327104998211223 2000.646721213931432992011706 2001.13117513661661044299 2002.688420383971176 2003.316106391551951822041532 2004.33111244657311204 2005.2161640117421021147 2006.591094101011255101181 2007.187383696127407212293 Ukupno –Total66287711345692691.0251.2542033420104.293 Prosječno –Average5215125519739015211307 %1,56,716,68,01,66,323,929,24,70,80,50,2100,0 Obzirom na sat pojave požara važno je naglasiti dara je između 13 i 15 sati, dok je u noćnim satima broj gotovo 70 % požara nastane u razdoblju od 10–17 sati.nastanka požara zanemariv. U tom intervalu najkritičnije vrijeme za nastanak poža 3.4.Mjesto nastanka požara u razdoblju 1992 – 2007. Forest sites for the period 1992 – 2007 Osim u državnim šumama gdje je prosječno nastalo 52 % požara, značajan broj šumskih požara nastane na zapuštenim poljoprivrednim površinama, kao i u privatnim šumama, odnosno prosječno 48 % svih požara (Slika 1). Napuštanjem poljoprivrede mnoge su površine za ras le u korov, a privatne šume i šumska zemljišta se ne uređuju.Revitalizacijom i provođenjem protupožarne preventive na spomenutim površinama doprinijelo bi se znatnom smanjenju nastanka i širenja požara, a time bi i državne šume bile pošteđene. Slika 1.Mjesto nastanka požara Fig.1Fire site |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 70 <-- 70 --> PDF |
P. Jurjević, D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković: ŠUMSKI POŽARI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1992–2007)Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 63-72 4. PROVOĐENJE PREVENTIVNE ZAŠTITE ŠUMAOD POŽARA Applying preventive forest and protection measures Polazeći od činjenice da u ukupnoj zaštiti šuma od po žara provođenje preventivnih mjera zaštite ima izuzetno važnu ulogu i pretpostavka su učinkovite zaštite šuma, Hrvatske šume d.o.o. na temelju zakonom propisanih obveza, ali i realnih potreba, tom segmentu zaštite poklonile su izuzetnu pozornost. Godišnjim planovima zaštite od požara koje donose šu marije i uprave šuma podružnice, kao i godišnjim pla nom poslovanja Trgovačkog društva, Hrvatske šu me d.o.o. detaljno su planirane pojedine preventivne rad nje koje se moraju provesti, a osnova za njihov obim i količinu utemeljena je na Procjeni opasnosti šuma i šumskog zemljišta od šumskih požara, koja se utvr đuju svake godine. Prema istoj procjeni koja se radi na temelju Pra vil ni ka o zaštiti šuma od požara (NN 26/03) državne šume kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. svrstane su u četiri stupnja opasnosti od požara. U prvom stupnju koji je najugroženiji razvrstano je 22.584 ha, u drugom stupnju 257.145 ha, u trećem stup nju 659.145 ha, a u četvrtom stupnju koji je i naj ma nje ugrožen razvrstano je 991.116 ha šuma i šums kog zemljišta (Slika 2.). Površina –Area(ha) Slika 2.Procjena opasnosti šuma od požara Figure 2Assessment of forest fire risk 4.1. Izgradnja protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta Construction of fire lines with elements of forest roads Kao jednu od najučinkovitijih preventivnih mjera koja se provodi, svakako je izgradnja protupožarnih pro sjeka s elementima šumskih cesta. Za takav oblik iz grad nje protupožarnih prosjeka Hrvatske šume d.o.o. odlu čile su se zbog činjenice što su se protupožarne prosjeke bez tih elemenata u pravilu pokazale neupotrebljivim, a ponekad čak i štetnim, posebno na priobalnom i otočnom području. Zbog konfiguracije te re na, te prosjeke nisu uređene za kretanje vozila i bitno ne olakšavaju pristup šumi. Osim toga, one su vrlo često obrasle travom i drugim niskim raslinjem, zbog čega čak i na njima požar može nastati i širiti se prema okolnoj šumi. Zbog toga su na mediteranskom području jedino djelo tvor ne protupožarne prosjeke s elementima šumskih cesta kojim vatrogasna vozila, ljudstvo i ostala potrebna tehnička sredstva mogu doći na mjesto požara. U proteklom razdoblju Hrvatske šume d.o.o. inten ziv no su gradile ovakve prosjeke. Od 1992. godine do danas izgrađeno je 4.373 km ovih prosjeka ili prosječno godišnje 273 km. Posebno intenzivna izgradnja bila je 1992. godine kada je izgrađeno čak 520 km, te 1994. godine sa 496 km izgrađenih protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta. Ko liko je na ovom segmentu preventivne zaštite od po žara učinjeno, najbolje govori podatak da je do 1992. go dine bilo izgrađeno svega 58 km ovakvih prosjeka. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 71 <-- 71 --> PDF |
P. Jurjević, D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković: ŠUMSKI POŽARI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1992–2007)Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 63-72 Slika 3.Pregled izgrađenih protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta u razdoblju 1992 – 2007. Figure 3Overview of constructed fire lines of elements of forest roads for the period 1992 – 2007 4.2. Motrenje i dojava – Fire surveillance and reporting Uz izgradnju protupožarnih prosjeka s elementima šum skih cesta, velika pozornost posvećuje se motrenju i dojavi požara. Osnovna zadaća uspostavljenog sustava otkrivanja i dojave požara je što prije otkriti požar i organiziranim snagama za gašenje u najkraćem roku do javiti sve podatke o njemu (mjesto pojave, smjer ši re nja, veličina itd.). Motrenje i dojava vrše se motrenjem s motrionice ili motriteljskog mjesta te ophodarenjem pješice ili prijevoznim sredstvima (brod, motorkotač, osobni auto mo bil, terensko vozilo itd.). Sve motrionice i motriteljska mjesta opremljena su dalekozorom, preglednim zemljovidom područja mo tre nja, sustavom za dojavu požara, te osnovnim pri čuv nim alatom za gašenje početnih požara (metlenice, brentače, sjekire, lopate). Isto tako i ophodnje kada se vrše različitim vozilima, osim motorkotača,također su opremljene uređajima za dojavu požara te priručnim ala tom za početno gašenje požara, (sjekire, lopate, spremniksvodomitd.). Proteklih godina motrenje i dojava u HŠ d.o.o. vrši se sa 85 motrionica i 45 motriteljskih mjesta, a upotpunjuju se sa 130 ekipa ophodnji. Za radove motrenja do ja ve prosječno godišnje utroši se oko 60.000 radnih dana (Slika 4). Slika 4.Dojava požara Figure 4Fire alert Na području Istre motrenje i dojava šumskih požara orga nizirana je video nadzorom, a takav način motrenja uskoro će biti uspostavljen i na ostalim područjima na kršu (mediteran). Ovako organizirana motriteljsko-dojavna služba do javljuje preko 60 % požara. Obzirom da u posljednje vrijeme i građani imaju mogućnosti (zbog mobil ne telefonije) dojavljivati požare, a što oni i čine, toliki pos totak dojave požara motriteljsko-dojavne službe može se smatrati zadovoljavajućim. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 72 <-- 72 --> PDF |
P. Jurjević, D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković: ŠUMSKI POŽARI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1992–2007)Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 63-72 4.3.Interventne skupine –Interventive teams Na razini uprava šuma podružnica na području krša osnovane su i osposobljene interventne skupine radnika koje su opremljene vozilom ili brodom, odgova rajućim alatom i opremom za sječu stabala i izradu 4.4. Preventivne uzgojne mjere – U okviru ovih mjera provode se njega sastojina, prorjeđivanje sastojina, posebno u blizini prometnica, kresanje i uklanjanje suhog granja. Uz to intenzivno se održavaju protupožarne prosjeke s elementima šumskih cesta, održavaju se protupožarne prosjeke u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske i poduzimaju se i protupožarnih prosjeka, u svrhu zaustavljanja daljnjeg širenja požara. Takvih skupina u Hrvatskim šumama d.o.o.trenutno je 21. Prevential silviculture measures druge potrebne mjere koje su u funkciji zaštite šuma od požara. Prosječno svake godine na površini od 500–600 ha re dovito se provode šumsko-uzgojni radovi kresanja i ukla njanja suhih grana i ostalog lako zapaljivog i goriva. 4.5. Provođenje informativno-promidžbenih aktivnosti Implementation of informational – promotional activities Sukladno svojim planovima zaštite šuma od požara, kao i Programom aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku, Hrvatske šume d.o.o. provode i promidžbene aktivnosti u tu svrhu, svake godine na svim prilazima šumama, kao i uz prometnice, postavljaju se znakovi upozorenja i zabrane loženja vatre, opasnosti od požara itd. U tu svrhu postavi se preko 3.000 komada takvih zna kova, ponajprije u šumama I. i II. stupnja opasnosti od požara. Postavljaju se i jumbo plakati na 300 mjesta uz glavne prometnice, kojima se stanovništvo i turisti upo zoravaju o ulozi šuma u životu čovjeka i štetnosti za šume koje požari mogu prouzročiti. Posebno intenzivna promidžba provodi se u srpnju i kolovozu kada je i najveća opasnost od šumskih požara. U tom vremenu putem javne i komercijalnih tele vizija emitiraju se TV spotovi kojima se građanima skreće pozornost na opasnost od šumskih požara i ape- lira na njihovu pozornost glede izazivanja požara. Isto se čini i putem državnih i lokalnih radio postaja. 5. ULAGANJAU ZAŠTITU ŠUMAOD POŽARAU RAZDOBLJU 1992 – 2007. Investments in forest fire protection for the period 1992 – 2007 Tablica 6.Prosječno godišnje ulaganje u zaštitu šuma u razdoblju 1992. – 2007. Table 6Average annual investments in forest prevention for the period 1992 – 2007 Naziv rada Activity J.M. Unit Prosječno godišnje izvršeni radovi Average annual activities Prosječno godišnje uložena sredstva (kn) Average annual investment (kn) Izrada i nadzor projekta Project design and supervisionkm111,752.217.479 Osmatračka p.p. služba Patrol servicerd54.703,5922.086.646 Izrada promatračnica Construction of lookoutskom.6,31350.000 Održavanje promatračnica Maintenance of lookoutskom.10,65185.596 Izrada p.p. prosjeka s el. cesta Construction of fire linesha102,46527.654 Održavanje p.p. prosjeka Maintenance of fire linesha1.391,593.118.722 Izrada p.p. prosjeka s el. cesta Construction of fire lineskm273,0037.833.826 Održavanje p.p. prosjeka s el. cesta Maintenance of fire lines (f. roads)km784,0328.872.351 Postava znakova upozorenja Setting up warning signskom.735,46195.360 Radovi na suzbijanju požara Fire supression actionsha220,34443.943 Čuvanje šuma –Guarding forestsrd35.548,7918.914.402 Ukupno –Total 114.745.979 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 74 <-- 74 --> PDF |
P. Jurjević, D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković: ŠUMSKI POŽARI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1992–2007)Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 63-72 of human activity. The threat o fires differs profoundly from area to area. The most endangered regions are the Mediterranean basin, the area of North American pine forests and African savannahs. There has recently been a dramatic increase in the number of forest fires. In Europe alone there are between 30,000 and 40,000 fires annually, with burnt areas exceeding 500,000 ha. In North America, damage is far greater. Almost all fires in Europe can be attributed to the human factor. In 2007, countries along the southern edge of Europe (France, Portugal, Spain, Italy, Croatia, Mon te negro, Macedonia and Albania), and Greece in particular, suffered the se verest attacks owing to their climate and global changes, as well as so cio-economic conditions. According to the data from the Forest Management Plan of the area, forest in the Republic of Croatia cover a total of 2,688,687 ha (2006), of witch state forests managed by the company Hrvatske šume Ltd. Account for 2,018,987 ha (75 %), forests owned by the Republic of Croatia but used by other legal persons account for 87,930 ha (3 %), while 581,770 ha (22 %) relate to privately owned forests. From 1992 to 2006, the average number of forests firs per annum was 300 and range from 109 (1995) to 706 (2000) (Tab. 1), the average annual burnt area of state –owned forests was 8,141 ha, varying from 535 ha (1995) to 39 875 ha (2000 (Tab. 4), and average burnt area of private forests (private forests owners) was 7,305 ha annually, of other forests 7,057 ha, and of forests and other soil 6,509 ha. The average annual amount of damaged growing stock and non-wood forest functions (non-wood products) was 707,427,000 kuna, and varied from 402,290,000 kuna to 2,626,332,000 kuna. The amount of damage to non-wood forest functions was estimated using the Forest Management Regulation and the Rules of Compensation for Forest and Forestland Transfer and Limited Rights (Official Gazette 111/06 and 131/06). Key words:Croatia, forest fires, organization, protection, regeneration, investments PRETPLATAZAŠUMARSKI LISTU 2009. GODINI: – za zaposlene članove 120 kn – za studente, đake i umirovljenike 30 kn – za poduzeća 500 kn ADRESA:HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO Zagreb,Trg Mažuranića 11 Žiro račun br: 2360000-1101232768 PRETPLATAZAINOZEMSTVO 95 $ DEVIZNI ŽIRO RAČUN br: 70313-280-3206475 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb ZAGREBAČKABANKAZagreb (Telex ZABA 21-211 Swift ZABAHR XX) Uredništvo |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 73 <-- 73 --> PDF |
P. Jurjević, D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković: ŠUMSKI POŽARI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1992–2007)Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 63-72 Zbog činjenice da su požari najveća opasnost za šume u Republici Hrvatskoj, posebno za šume na po dru čju krša, odnosno Mediterana, u ovom razdoblju trgo vačko društvo Hrvatske šume d.o.o. posebnu je po zornost svojim poslovanjem usmjerilo na taj segment gospodarenja šumama. Prosječno svake godine u zaštiti šuma od požara, ponajprije preventivu, uloženo je preko 114 milijuna kuna (Tablica 6.). Najveći iznos uložen je u izradu protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta te u održavanje istih. Samo za te namjene ulaže se godišnje preko 66 milijuna kuna. Značajna sredstva troše se i za organizaciju i radove motrilačko-dojavne službe. Za motrenje i dojavu poža ra, izrade promatračnica, te njihovo održavanje, svake godine utroši se 22.622.242 kuna. Ovako visoka ulaganja u radove motrenja i dojave te u izgradnju i održavanje protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta pokazuju se opravdanim, jer praksa pokazuje da je dojava požara brza i učinkovita, a pristup većini nastalih požara izgrađenim protupožarnim prosjekama sve manji je problem s kojim se gasitelji susreću. Ostali dio sredstava utroši se u pojačano čuvanje šuma tijekom razdoblja povećane opasnosti od požara, promidžbu, troškove radnika Hrvatskih šuma d.o.o. koji sudjeluju u gašenju požara i sl. 6. ZAKLJUČCI – Conclusions Šumski požari nanose šumama velike štete, što ovi si o starosti i površini šume, vrstama drveća, odnosno ve getacije te o vrsti požara i njegovoj jačini. Ugro že nost pojedinih područja od šumskih požara je različita. Izdvojena su tri vrlo ugrožena: Sredozemlje, područje sjevernoameričkih borovih šuma i područje afričkih savana. U cilju otklanjanja takve opasnosti nužno je da dr žav na tijela, javne ustanove, jedinice lokalne uprave i samouprave, udruge građana, sredstva javnog informiranja i svi drugi subjekti zaštite od požara odgovorno provode zakonom i drugim aktima propisane mjere koje su u njihovoj nadležnosti. Pošto je kvalitetna provedba preventivnih mjera zaštite od požara jedna od temeljnih pretpostavki efikasne i učinkovite cjelokupne zaštite šuma od požara, Hr vatske šume d.o.o. i u nadolazećem razdoblju nastavit će s njihovim provođenjem. KORIŠTENALITERATURA– References Androić,M., 1971: Zaštita šuma na kršu. Simpozij o zaš titi prirode u našem kršu. (Zagreb, 2. i 3. 10. 1970), Odjel prirodne nauke, JAZU, Zagreb. Bertović,S., 1975: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj (1948–1960),Acta bo ta nica VII/2, JAZU 41, Zagreb. Bertović,S., A.Ž.Lovrić,1987:Vegetacija i ka te gorije njezine prirodne ugroženosti od požara. Osnove zaštite šuma od požara, 121–128, CIP, Zagreb. Bilandžija,J., 1992: Prirodno opterećenje sastojina alep skog, primorskog i crnog bora šumskim po ža rima, RADOVI, Vol. 27, br. 2:105–113. Glavaš,M., 2003: Šumski požari i protupožarna zaš ti ta na području Uprave šuma Podružnice Senj, Šum. list, SUPLEMENT, 79–91, Zagreb. Martinović,J., N. Komlenović, D. Jedlov ski,1978: Utjecaj požara vegetacije na tlo i is hra nu šumskog drveća, Šum list, 4–5, Zagreb. Martinović,J., 1987: Odnos tla i šumskih požara. Ed. Osnovi zaštite šuma od požara, 97–112, CIP, Zagreb. Martinović,J., 1997:Tloznanstvo u zaštiti okoliša, Lijepa naša, Zagreb. Španjol,Ž., K. Biljaković, R. Rosavec, D. Dominko, D. Barčić, D. Starešinić, 2008: Šumski požari i fizikalni modeli, Šum. list 5–6, 259–266. Ed. Osnove zaštite šuma od požara, CIP, Zagreb, 1987. Šumskogospodarska osnova područja 1996, Hrvatske šume, d.o.o., Zagreb. Šumskogospodarska osnova područja 2006, Hrvatske šume, d.o.o., Zagreb. SUMMARY: Forest fires are generally uncontrollable occurrences that spread rapidly through forests. Depending on the age of a forest, tree and vegetation species, and the type of fire and its severity, forest fires may inflict large scale damage. These fires are predominantly induced by humans and less so by natural causes. Fires of natural origin are usually caused by lightning and in some countries by volcanic eruptions. All other fires are the result |