DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 29 <-- 29 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 27-37 UDK 630* 48 + 737 (001) ISKORIŠTENJE OBUJMAI VRIJEDNOST DRVNIH SORTIMENTA POSUŠENIH STABALAJELE OBIČNE (Abies alba Mill.) VOLUME UTILIZATIONAND VALUE OF TIMBERASSORTMETS OF DRIED SILVER FIR (Abies albaMill.) TREES 11112 Željko ZEČIĆ, Igor STANKIĆ, Dinko VUSIĆ, Andreja BOSNER, Dejan JAKŠIĆ SAŽETAK: Zdravstveno se stanje jele obične u preborno gospodarenim sastojinama utvrđuje praćenjem stanja krošnje pojedinih stabala, odnosno osutosti iglica. Republika Hrvatska je od 1992. godine uključena u praćenje zdravstvenog stanja šuma u okviru Međunarodnog programa za procjenu i motrenje zračnog onečišćenja na šume. Motrenje se ponavlja na stalnim plohama posrednom (vizualnom) procjenom osutosti krošanja pojedinih stabala. U 1999. godini bilo je 63,8 % značajno oštećenih, a 2004. godine zabilježeno je visokih 88,4 % značajno oštećenih stabala. Istraživanjem je obuhvaćeno 200 stabala jele srednjeg prsnog promjera 48 cm i prosječne visine 29,4 m u odsjeku od 36,00 ha, a od toga 44 stabla u “3b” i 156 stabala u “4” stupnju posušenosti. Ukupni obujam doznačenih stabala prema Schumacher-Hall-u iznosi 570,95 m3, a srednji obujam stabla 2,85 m3. Postotak iskorištenja kretao se od 35,79 % do 87,10 % s prosjekom od 71,97 %, a otpad je u prosjeku iznosio 28,03 %. Prema neto izrađenom obujmu stabla u “3b” stupnju bilo je 66,18 % tehničke oblovine, a višemetarskog prostornog drva 33,82 %. Kod stabala u “4” stupnju posušenosti na tehničku oblovinu otpada svega 37,69 %, a na višemetarsko drvo 62,31 % izrađenoga neto obujma. Relativna vrijednost jediničnog drvnog obujma u razredu oštećenja krošnje “3b” manja je za 10 % do 30 % od jedinične vrijednosti neoštećenih stabala. Kod razreda oštećenja krošnje “4” vrijednosti jediničnog obujma smanjene su za iznose od 30 % do 45 % u odnosu na neoštećena stabla. Ključne riječi:jela obična, posušena stabla, iskorištenje, oblo drvo, vrijednost drva UVOD I PROBLEMATIKA– Introduction and problem Inženjerstvo pridobivanja drva sastoji se od raš -nju šumarskih radnih operacija važno je znati količinu člam bi, uspostava tehnoloških sustava i njihovog ne -i kakvoću drvnih sortimenata koje je moguće proizvepre sta nogpoboljšavanja(Heinimann2007). Oni susti, pri tome uvažavajući propise važećih normativa. ne ophodni pri pridobivanju biomase drvnih šumskih Poznavanje količine i kakvoće drvnog obujma po pro izvoda. Drvo je glavni šumski proizvod i osnovni treb no je zbog ekonomičnijeg iskorištenja pri sječi i iz pred met kojim se bavi pridobivanje drva. Za utvrđiva radbi (Bojanin1960). Kod pridobivanja drva u nje očekivane vrijednosti drvnog obujma pri planira tr ž išno usmjerenom gospodarstvu važno je razumijevanje razredbe drvnih proizvoda po kakvoći (Lipoglav Doc. dr. sc. Željko Zečić, Igor Stankić, dipl. ing. šum., 1k DinkoVusić, dipl. ing. šum., Andreja Bosner, dipl. ing. šum. še1996). Općenito, znanstvenici koji su razmatrali pro bleme ekonomskih mogućnosti šuma i njihovih gos Šumarski fakultet Zagreb, Zavod za šumarske tehnike i po darskih potencijala, ponajprije se oslanjaju na obu teh no lo gi je,Svetošimunska25,10002Zagreb 2jam i kakvoću proizvodnje drva. Proizvodnost šumskih Dejan Jakšić, dipl. ing. šum., Goranska 3b, 51325 Moravice |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Ž. Zečić, I. Stankić, D. Vusić, A. Bosner, D. Jakšić: ISKORIŠTENJE OBUJMAI VRIJEDNOST DRVNIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 27-37 sastojina na prvom mjestu je utjecana njihovim zdravstvenim stanjem. Ono može biti narušeno biotskim i/ili abiotskim čimbenicima; međusobnom kompeticijom je dinki, insektima, negativnim klimatskim pojavama, utje cajem čovjeka itd. (PothieriMailly2006). Obična jela (Abies albaMill.) je prirodno raspro stra njena u planinama srednje, južne i djelomično za pad ne Europe (slika 1). Na sjeveru pridolazi do Polj ske, na zapadu do sjeverne Španjolske, na istoku do istočne Rumunjske i Bugarske, a na jugu do sjevernih gra nica Grčke (Anon.2004).Areal obične jele u Hr vat skoj obuhvaća područja Gorskog kotara odakle se pre ko Velebita proteže kroz cijeli Dinarski masiv. Ova vrsta nalazi i u gorskim predjelima (Papuk) između Save i Drave (Vidaković1993). Slika 1.Areal obične jele (Abies albaMill.) Figure 1Areal distribution of silver fir (Abies albaMill.) Obična jela je ekološki, gospodarski i tradicionalno naj važnija hrvatska četinjača s oko 35 % udjela u ukup noj drvnoj zalihi četinjača (PrpićiSelet ko vić 2001). Pridolazi u prebornim šumama koje predstavljaju značajno ekološko uporište najšumovitijega područja Republike Hrvatske. Ako se pri gospodarenju ovom vrs tom nema u vidu raznovrsnost međudjelovanja svih oko lišnih čimbenika, a zahvati pridobivanja drva se vrše podjednako na svim staništima, može se do goditi da neki drugi čimbenik (klimatski, biotski) do toga trenutka beznačajan, postane na nekim staništima vrlo zna čajan, odnosno odlučan za razvoj, prirast, uz rast pa i opstanak jele (Šafar1965).Da bi se spoznali uzroci su šenja obične jele potrebno je poznavati os nov ne ži vot ne značajke ove četinjače, iz razloga što jela ima naj manju prilagodljivost raznim biotskim i abiot skim čim benicima koji vladaju u okolišu. Zdravstveno stanje sastojina utvrđuje se praćenjem stanja krošanja pojedinih stabala. Povećanjem osutosti iglica eksponencijalno se povećava i odumiranje sta a la u sastojini (DobbertiniBrang2001).Pra će njeoš te ćenosti krošanja može biti posredno ili ne po sred no, no niti jedna od tih dviju metoda nije potpuno objek tiv na (RedferniBoswell2004). U Europi se zdrav stveno stanje šuma prati na godišnjoj razini u okvi ru Međunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (Inter na tional Coope ra tive Programme on Assessment and Mo ni to ring of Air Pollution Effects on Forests, ICP FO RESTS).Spo me nu ti program započeo je 1985. go dine, a Republika Hr vat ska uključena je od 1992. godine. Mo tre nje se po navlja na stalnim plohama po sred nom (vi zual nom) pro cjenom osutosti krošanja pojedinih stabala. Prema procjeni oštećenosti šuma u Hrvatskoj (ICP FORESTS), u 1999. godini bilo je samo 14,3 % neošte će nih jelovih stabala, dok ih je čak 63,8 % značajno oštećenih. Značajna oštećenost podrazumijeva od 26 % do 99 % osutih iglica u krošnji (PotočićiSe let ko vić2000). Osobito visok udio oštećenih stabala jele od 81,6 % bilo je 1999. na području Gorskog kotara, kada je zdravih jelovih stabala bilo svega 3,8 %. Prema rezultatima terenskih motrenja nameće se zaključak da je udio oštećenih stabala jele u stalnom porastu.Tako je 2004. godine zabilježeno čak 88,4 % značajno oštećenih stabala (Vrbeki dr.2008). Posljedica sušenja je ta da se sječivi obujam jele namiruje najvećim dijelom sa ni tarnim sječama odumrlih jelovih stabala, čime je gos po darenje jelovim šumama na poznatim i propisanim osnovama postalo u najmanju ruku upitno (Krpani Pičman2001).Vrijednost drvnih sortimenata posušenih stabala jele iz sanitarnih sječa manja je obzirom na one proizvedene iz redovitih uzgojnih zahvata u zdravim prebornim sastojinama. Cilj ovoga istraživanja je količinska, kakvoćna i vrijednosna raščlamba izrađenog drv nog obujma provedene sanitarne sječe stabala obič ne jele u prebornoj šumi. 2. MATERIJAL I METODE– Material and methods Istraživanje je izvršeno na području Šumarije Go mir je u gospodarskoj jedinici “Potočine – Crna kosa” koja zauzima sjeverne i sjeveroistočne padine planins kog masivaVelike Kapele između 339 – 1220 metara nad morskevisine. Prikupljeni su podaci o doznačenim stablima prije, te izrađenim sortimentima nakon sanitarne sječe u od sje ku 7b (15°6’23,676” E, 45°17’26,242” N, slika 2). Uku p na površina odsjeka iznosi 36,00 ha. Uređajni razred je gospodarska šuma obične jele i obične bukve 3 ukupne drvne zalihe 339 m/ha. Drvna zaliha jele izno 3 si 112 m/ha. Broj stabla po hektaru iznosi 304, od čega na običnu jelu otpada 157 stabala. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Ž. Zečić, I. Stankić, D. Vusić, A. Bosner, D. Jakšić: ISKORIŠTENJE OBUJMAI VRIJEDNOST DRVNIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 27-37 Slika 2.Mjesto istraživanja Figure 2Place of the research Dosadašnji rezultati istraživanja fizičkih i mehanič kih svojstava jelovine kojim su obuhvaćena stabla triju in tenziteta oštećenja krošnje (~10%, ~30% i ~70%) nisu pokazali povezanost spomenutih svojstava sa stup njem oštećenja (Krpani dr.1995). Prilikom istraživanja stabala jele pri sanitarnoj sje či, svakom je doznačenom stablu izmjeren prsni promjer i visina, a izvršena je neposredna procjena oštećenja krošnje sukladno metodologijiICP FORESTS. Doznačena stabla jele razvrstana su u dva razreda (stupnja) oštećenosti krošnje (“3b” i “4”). Oštećenost krošnje za razred “3b” iznosila je od 81 do 99 %, dok razred “4” ozna ča va potpuno suha stabla (slika 3). Svakom doznačenom stablu izračunat je obujam premaSchu maher- Hal l-ovom izrazu: , 3 gdje su:V– obujam stabla (m),bo,b1,b2 – parametri jed nadžbe,f– Mayerov korekcijski faktor. Pri sječi i izradbi primijenjena je sortimentna metoda. Sortimenti su prikrajani, trupljeni, mjereni, preuzimani i označavani u skladu s hrvatskim normama za oblo drvo (HRN). Prikrajanje debla izvršeno je od strane za to ovlaštene osobe, a nakon trupljenja izrađeni sor timenti mjereni su i svrstavani u namjenske razrede (klase). U terenski obrazac bilježeni su podaci o izra đe noj oblovini, i to: stvarna duljina i srednji promjer sva koga izrađenog drvnog sortimenta te duljina sortimenta i srednji promjer sukladno važećim normama. Promjer na sredini duljine sortimenta po normama utvrđen je na osnovi aritmetičke sredine dvaju međusobno okomitih promjera, gdje su međusobno okomiti pro mjeri i njihova aritmetička sredina zaokruživani na puni centimetar na niže. Nadalje je na svakom drvnom Slika 3.Istraživani razredi oštećenja krošnje kod jele obične (lijevo: “3b”, desno “4”) Figure 3Investigated crown damage classes (left: “3b”, right: “4”) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Ž. Zečić, I. Stankić, D. Vusić, A. Bosner, D. Jakšić: ISKORIŠTENJE OBUJMAI VRIJEDNOST DRVNIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 27-37 sortimentu izmjerena debljina kore, na dva unakrsna uzorka prikupljena na tanjem i na debljem kraju sortimenta. Interpolacijom tih vrijednosti izračunata je deb lji na kore na sredini sortimenta potrebna za utvr đivanje obujma kore, odnosno za izračun obujma sortimenta bez kore. Izračun postotnog udjela kore izvršen je pre ma izrazu: gdje je:k%- postotni udio kore, .VSSK– zbroj obujama oblovine s korom , .VSSK–zbroj obujama oblovine bez kore Obujam oblog drva (sortimenta) određen je kao tro di menzijska fizikalna veličina koja se izražava u kub 3 nim metrima (m). Teorijski se obujam oblovine odre đuje na osnovi njegove sličnosti s geometrijskim tijelima (valjak, paraboloid, konus, neiloid), a izbor ko je ga ovisi o brojnim čimbenicima (Pattersoni dr. 1993). Za izračun obujma sortimenata u ovom istraživanju primijenjen je Huberov izraz koji podrazumijeva da je obujam oblog drva istovjetan obujmu geometrijskog tijela valjka, čiji je promjer jednak promjeru na sredini du ljine oblog drva. 3 [m] gdje je:VSBK– obujam sortimenta bez kore;dSBK– pro mjer sortimenta bez kore; l – duljina sortimenta Sukladno trenutno važećim normama za oblo drvo, izrađeni su sortimenti raščlanjeni prema namjenskim razredima na: . pilansku oblovinu I razreda (sawlogs, I class) . pilansku oblovinu II razreda (sawlogs, II class) . pilansku oblovinu III razreda (sawlogs. III class) . celulozno višemetarsko drvo (long pulpwood) Postoje različiti nositelji informacija o izrađenim sor timentima u sustavu dobave oblog drva. Pri visoko me haniziranim postupcima pridobivanja drva moguća je uporaba radijske frekvencijske identifikacije uz automatsko utiskivanje elektromagnetskog nosača in for ma cija u drvni sortiment, očitavanje i pohrana in formacija kod promjene načina transporta na pomoćnom ili glavnom stovarištu. Ručno utiskivanje i očitavanje informacija s nositelja (plastične pločice) ne pro du ktiv no je i ne razumno ometanje rada u visokoproizvodnom procesu pridobivanja drva (KorteniKaul2008). Nasuprot tomu, zbog organizacije radnog procesa (ručno-strojne sječe i izradbe stabala motornom pi lom), utiskivanje nositelja informacija, te kasnija očita nja i pohrana informacija prilikom ovoga istraživanja nije bila automatizirana. Uobičajena plastična plo čica bila je glavni nositelj osnovnih informacija o razredu (klasi) sortimenta, serijskom broju pločice i proizvodnoj organizacijskoj jedinici (Podružnici i Šu ma riji). Tim podacima su pri upisu u “knjigu primanja” pridruživane informacije o vrsti drva, promjeru na sredini duljine bez kore i obujmu sortimenta. Na osnovi podataka o obujmu pojedinog stabala i podataka iz “knjige primanja”, izračunat je ukupno izrađeni drvni obujam, njegova struktura i iskorištenje pri sječi i izradbi. Vrijednost se drva i drvnih sortimenata mijenja glede promjena u društvu, promjena tržišnih i ekonomskih odnosa, primjena novih tehnologija te djelovanja Tablica 1.Izvod iz cjenika oblovine stabla u dubećem stanju (Izvor: “Hrvatske šume” d.o.o.) Table 1Brief from roundwood price-list, free-at-stump (Source: “Hrvatske šume” LLC, Zagreb) Sortiment Assortment type Razred oblovine Grade class Oznaka norme Grade rules Dimenzije–Dimensions Franko cijena na panju Free-at-stump unit price Srednji promjer Mean diameter Duljina Lenght Jedinica mjere Unit of measure cmmkn/m 3 Furnirski trupci Veener logs FD.B4.O21 35-39 40-49 > 50 > 2m 3 529,61 676,26 826,91 Pilanski trupci Sawlogs ID.B4.029 25-39 40-49 > 50 > 4m 3 321,40 418,00 514,60 IID.B4.029 20-39 40-49 > 50 > 4m 3 235,88 311,11 386,33 IIID.B4.029 20-39 40-49 > 50 > 3m 3 139,24 190,30 241,36 Rudničko drvo –Mining woodD.B1.02312-241,5-7,0m 3 190,30 Celulozno drvo – PulpwoodD.B5.0207-25> 1m 3 164,50 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Ž. Zečić, I. Stankić, D. Vusić, A. Bosner, D. Jakšić: ISKORIŠTENJE OBUJMAI VRIJEDNOST DRVNIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 27-37 dru gih čimbenika (Rebula1996). Vrijednosna raš člam ba izrađenog drvnog obujma provedena je utvrđivanjem cijene svakoga izrađenoga drvnog sortimenta zasebno. Pojedinačna cijena svakoga komada oblog drva u skladu je s važećim cjenikom glavnih šumskih proizvoda. Spomenuti cjenik primjenjuje se kod izra ču na cijena oblog drva iz šuma u vlasništvu Republike Hrvatske, i to prilikom prodaje višegodišnjim ugovor nim kupcima stabala u dubećem stanju (“na panju”). Vrijednosni koeficijenti uspostavljeni su u skladu s međusobnim odnosom cjenovnih razreda obzirom na udio najzastupljenijeg cjenovnog razreda koji je iznosio 1,00. Rezultati su iskazani relativnim odnosom vri jed nosti drvnih sortimenata izrađenih iz stabala “3B”, od nosno “4” stupnja oštećenosti krošnje. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA– Results of investigation 3.1 Distribucija doznačenih stabala – Distribution of marked trees Na slici 3 je prikazana distribucija posušenih stabala jele obične u odjelu 7b obzirom na stupanj oštećenosti krošnje. Raspon debljinskih razreda kreće se od 17,5 cm do 77,5 cm. Najmanji broj, odnosno samo jed - Slika4.Distribucija doznačenih stabala različitih stupnjeva oštećenja krošnje po debljinskim razredima Figure 4Distribution of marked trees within DBH classes according to crown damage level Na temelju prsnoga promjera, visine i bonitetnog raz reda (II/III), očitani su obujmi za svako stablo iz Šuri ćevihiSchubergovihtablica (Anon.1966).Us po red ba ukupno doznačenog obujma utvrđenog Schu maher- Hall-ovim obrascem i obujma očitanog iz spomenutih tablica prikazana je naslici 5.Usporedba je iz vršena na temelju pojedinačnog, odnosno ukupnog obuj ma stabala. Ukupni obujam doznačenih stabala no stablo se nalazi u najvećem debljinskom razredu, a naj veći broj stabala je u debljinskom razredu 47,5 cm. Ukup no je doznačeno i izrađeno 200 stabala, prosječnog prsnog promjera 48 cm i prosječne visine 29,4 m. Slika 5.Usporedba drvnih obujama stabala iz različith izvora Figure 5Comparision of tree volumes from different source models 3 pre ma Šurićuiznosi 491,93 m, prema Schubergu 33 570,32 m,a premaSchumacher-Hall-u570,95 m. Sta tistički značajne razlike (za p<0,05) su u odnosima Šurić – Schubergi Šurić – Schumacher-Hall, dok je nez natna razlika kod usporedbe obujma Schuberg – Schumacher-Hall. Daljnje iskorištenje drvnog obujma raš članjeno je u odnosnu na obujme stabala dobivenih Schu macher-Hall-ovim izrazom. 3.2 Iskorištenje drvnog obujma pri izradi – Utilization of timber volume Postotak je iskorištenja drvnog obujma stabala jele određen kao odnos iskorištenog drvnog obujma stabala (zbroj obujama svih drvnih sortimenta izrađenih iz stabla) i obujma krupnoga drva s korom prema Schu ma cher- Hall-u(tablica 2). U uzorku se postotak is ko rištenja kretao od 35,79 % do 87,10 % s prosjekom od 71,97 %, odnosno 73,54 % (medijan). Otpad je u prosjeku iznosio 28,03 % (26,46%). U razredu oštećenja “3b” prosječni prsni promjer je iznosio 53 cm, a vi sina 31 metar. 3 Ukupni doznačeni obujam bio je 157,31 m, obujam |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Ž. Zečić, I. Stankić, D. Vusić, A. Bosner, D. Jakšić: ISKORIŠTENJE OBUJMAI VRIJEDNOST DRVNIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 27-37 Tablica 2.Iskorištenje drvnog obujma posušenih stabala Table 2Utilization of timber volume due tree dieback Stupanj oštećenja krošnje stabalaTree crown damage classPrsni promjer stablaDiameter breast hight (DBH) Visina stabla – Tree hight Obujam stabla -Tree volume, (Schum.acher-Hall) Obujam oblovine Roundwood volume Udio kore –Bark share Izrađeni obujam stabProcla – essed tree volumeIskorištenje Utilization Otpad –Waste Oblovina (O) Roundwood (R) Celulozno drvo –PulpwoodUkupno izrađeni obujamTotal processed volumeSvega –Total Tehnička oblovina (TO) Technical roundwood (TR) Celulozno drvoPulpwood Trupci – Assortment type Suma –Sums korom –over bark Bez kore –under barkFurnir –Veener logs I klasa –I class sawlogs II klasa –II class sawlogs III klasa –III class sawlogscmmm 3 %m 3 % Minimum Minimum23130,270,230,189,680,000,730,500,150,000,140,1759,310,000,0016,43 Maksimum Maximum75396,846,115,4720,450,002,863,033,264,514,895,3183,5779,0683,3540,69 Medijan Median5532,03,523,042,6512,550,001,220,920,771,600,632,5473,8853,0719,8326,12 Aritmetička sredina Aritmetic mean 3B (n =44) 5331,53,583,122,7412,690,001,391,160,971,750,942,6573,4946,3927,1026,51 Standardna devijacija Standard deviation 114,61,551,391,251,870,000,720,570,651,281,051,226,5724,8622,616,57 Ukupno –Total 157,31137,07120,420,0015,3133,7728,0577,1339,41116,54 %66,1833,82100,00% %0,0019,8543,7836,37100,00% Minimum Minimum19120,200,150,116,880,000,180,530,260,000,110,1135,790,000,0012,90 Maksimum Maximum76397,917,516,7226,800,002,122,834,024,534,346,5387,1072,8686,2564,21 Medijan Median4730,02,512,131,8612,870,001,320,910,940,001,141,7973,410,0057,2826,59 Aritmetička sredina Aritmetic mean = 156) 4628,82,652,292,0013,290,001,141,241,100,731,241,9471,5519,8751,6828,45 Standardna devijacija Standard deviation 4 (n125,81,581,431,283,260,000,730,730,651,030,761,2510,0423,2122,7710,04 Ukupno –Total413,64356,60312,560,005,7234,6573,64114,01188,51302,51 %37,6962,31100,00% %0,005,0230,3964,59100% Minimum Minimum19120,200,150,116,880,000,180,500,150,000,110,1135,790,000,0012,90 Maksimum Maximum76397,917,516,7226,800,002,863,034,024,534,896,5387,1079,0686,2564,21 Medijan Median 00) 48,0031,002,672,382,0812,760,001,270,920,910,600,991,9973,5422,9448,5626,46 Aritmetička sredina Aritmetic mean + 4 (n = 247,7829,372,852,472,1613,160,001,311,201,060,961,172,1071,9725,7046,2728,03 Standardna devijacija Standard deviation 3B 12,535,691,621,461,313,020,000,710,650,651,160,841,279,4125,9724,879,41 Ukupno –Total570,95493,66432,980,0021,0368,42101,69191,14227,92419,05 %45,6154,39100,00% %0,0011,0035,8053,20100,00% |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Slika 6.Sortimentna struktura izrađenog drvnog obujma Figure 6Assortment structure of utillized timber volume 3.3 Vrijednosna raščlamba oblog drva – Roudnwood price analysis Novčana vrijednost stabala određena je na osnovu obujma pojedinog namjenskog razreda i cjenika glav nih šumskih proizvoda. Pri obračunu novčane vrijednosti drvnog obujma korištena je cijena šumskih sor timenata dubećih stabala (“cijena na panju”). Prema cje niku, nov čana je vrijednost sortimenata razdijeljena obzirom na srednji promjer pilanskih trupaca u tri cjenovna razreda. Najveći broj sortimenata bio je u cje nov nom razredu višemetarskog celuloznog drva, za koji je utvrđen Tablica 3.Vrijednosni indeksi cjenovnih razreda Table 3Price class value indices indeks 1,00. Na temelju odnosa cijena osta lih cjenovnih razreda prema spomenutom, uspo stav ljeni su indeksi vri jednosti vidljivi u tablici 3. Umno žak indeksa cjenovnog razreda i obujma sortimenta rezultirao je vrijednosnim indeksom sortimenta. Zbroj svih vrijednosnih in deksa sortimenata pojedinog stabla je relativna vrijednost izrađenog drvnog obujma, odnosno relativna vrijednost stabla. Srednji promjer Mean diameter(cm) Furnir Veener logs I klasa I class sawlogs II klasa II class sawlogs III klasa III class sawlogs Celulozno drvo Pulpwood <=392,772,521,871,111,00 40 - 493,583,262,441,501,00 >=504,383,993,011,891,00 Vrijednost debla raste s povećanjem prsnog promjera stabala. Porastom prsnog promjera stabala raste visina stabla te time ujedno i duljina debla.Veća duljina debla omogućava veći izrađeni obujam stabla što uzrokuje veću vrijednost stabla.Vrijednost oštećenih staba la (slika 7) razreda oštećenja krošnje “3b” manja je za više od 20 %, a vrijednost stabala razreda “4” za više od 35 % od vrijednosti neoštećenih stabala iz redovitih prebornih sječa. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Ž. Zečić, I. Stankić, D. Vusić, A. Bosner, D. Jakšić: ISKORIŠTENJE OBUJMAI VRIJEDNOST DRVNIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 27-37 Slika 7.Relativna vrijednost stabla Figure 7Relative tree price value Vrijednost se po jedinici drvnog obujma (slika 8) općenito povećava s povećanjem prsnog promjera stabala. Kod posušenih stabala “3b” stupnja povećanje vrijednosti počinje od 32,5 cm, a kod “4” stupnja od 37,5 cm, što je posljedica izostanka određenih razreda kakvoće kod tanjih stabla te izračuna novčanih vrijed- Slika 8.Relativna jedinična vrijednost drvnog obujma Figure 8Relative timber price value per m3 nosti. Relativna vrijednost jediničnog drvnog obujma u razredu oštećenja krošnje “3b” manja je za 10 % do 30 % od jedinične vrijednosti neoštećenih stabala. Kod razreda oštećenja krošnje “4” vrijednosti jediničnog obuj ma smanjene su za iznose od 30 % do 45 % u odno su na neoštećena stabla. 4. ZAKLJUČNARAZMATRANJA– Final reviewings Točna informacija o drvnom obujmu stabla ulazni je podatak od izrazitog značaja u promatranju iskoriš te nja pri sječi stabala i izradi drvnih sortimenata. Raz li čiti izvori i metode izračuna obujma stabala pojavili su se prije više desetaka godina i gdjekad rezultiraju značajnim razlikama. Pojava modernih tehnologija snimanja trodimenzionalnog prostora otvara mogućnosti za brže, jednostavnije i točnije utvrđivanje obujma stabla. Ukupno iskorištenje drvnoga obujma stabala “3b” stup nja posušenosi iznosi 73,79 %, a “4” stupnja 71,55 % pa postotni udio otpada iznosi 26,51 % odnos no 28,45 %. Kod posušenih stabala jele obične otpad se povećava za oko 10 % u odnosu na prijašnja istraživanja kod zdravih stabala. Razlog tomu je veća pojavost truleži u deblu, natrula i trula bjeljika, polomljeni i truli dijelovi krošnje. Prihod od prodaje drvnih sortimenata izrađenih iz po sušenih stabala obične jele neposredno ovisi o stupnju oštećenja krošnje i prsnom promjeru. Obzirom na te čimbenike, vrijednost jediničnog drvnog obujma ma nja je i do 45 % u odnosu na drvne sortimente zdravih stabala prebornih sječa. Veći broj zdravih stabala u nižim debljinskim razre di ma omogućio bi veću vrijednost po jediničnom pro iz vodu, a samim tim se potvrđuje opravdanost povećanog intenziteta sječe u višim debljinskim razredima. Pravovremenim uzgojim zahvatima u obliku sani tar nih sječa (za vrijeme slabijeg stupnja posušenosti stabala) mogu se spriječiti gubici drvnog obujma i njegove vrijednosti.Time bi se smanjivao udjel posušenih stabala, iako relativna jedinična vrijednost obujma po su šenih stabala pokazuje trend neprestanog povećanja glede prsnog promjera. Iz toga razloga potrebna je iz nimna pozornost pri određivanju sječive zrelosti pri pre bornom načinu gospodarenja u sastojinama određenih uređajnih razreda zahvećenih sušenjem. 5. LITERATURA– References Anon.,2004: “Atlas Florae Europaeae Database”, His tory, Helsinky, Finland. 10. 11. 2008. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Ž. Zečić, I. Stankić, D. Vusić, A. Bosner, D. Jakšić: ISKORIŠTENJE OBUJMAI VRIJEDNOST DRVNIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 27-37 Anon.,1966: Šumarsko-tehnički priručnik. Svetin Lu keta (ur.), Nakladni zavod Znanje, Zagreb. 568 p. Bojanin,S., 1960: Učešće sortimenata i količina gubi taka kod sječe i izrade jelovih stabala u fitocenozi jele sa rebračom (Abieto-Blechnetum). Šu marski list 84 (1/2): 21–34. Dobbertin,M., P.Brang,2001: Crown defoliation im proves tree mortality models. Forest Ecology and Management 141(3): 271–284. Heinimann, H. R.2007: Forest operations engineering and management – the ways behind and ahead of a scientific discipline. Croatian Journal of Forest Engineering 28 (1):107–121. Korten,S., C. Kaul,2008: Application of RFID (Ra dio Frequency Identification) in the Timber Supply Chain. Croatian Journal of Forest Engi ne ering 29 (1): 85–94. Krpan,A., D. Pičman,2001: Neka obilježja iskoriš tavanja hrvatskih jelovih šuma. Obična jela (Abi es albaMill.) u Hrvatskoj, Prpić, B. (ur.). Akademija šumarskih znanosti, Zagreb. 659–686. Krpan, A.P.B., S. Govorčin, T.Sinković, 1995: Ispitivanje kojih fizičkih svojstava te kvalitete drva oštećenih stabala jele obične (Abies AlbaMill.). Šumarski list 119 (11/12): 391–406. Lipoglavšek,M., 1996: Določanje kakovosti pro iz vodov. Zbornik savjetovanja “Izzvi gozdne teh nike”, Ljubljana, Slovenija, 67–72. Patterson, D.W., H.V.Wiant, Jr.,G. B. Wood, 1993: Comparison of the centroid method and taper systems for estimating tree volumes. North. J.Appl. For., 10 (1): 8–9. Pothier,D., D.Mailly,2006: Stand-level prediction of balsam fir mortality in relation to spruce budworm defoliation. Canadian Journal of Fo rest Research 36 (7): 1631–1640. Potočić,N., I. Seletković,2000: Stanje oštećenosti šuma u Republici Hrvatskoj 1998. godine. Šu marski list 124 (1/2): 51–56. Prpić,B., Z.Seletković,2001: Ekološka konstitucija obične jele. Obična jela (Abies albaMill.) u Hrvatskoj, Prpić, B. (ur.). Akademija šumarskih znanosti, Zagreb. 255–269. Rebula,E., 1996: Sortimentne i vrijednosne tablice za deblovinu jele. Mehanizacija šumarstva 21 (4), 201–222. Redfern, D.B., R. C.Boswell,2004: Assessment of crown condition in forest trees: comparison of methods, sources of variation and observer bias. Fo rest Ecology and Management 188 (1): 149–160. Šafar,J., 1965.: Problem sušenja jele i način gospo da renja na Macelj gori. Šumarski list 89 (1/2): 1–16. Šušnjar,M., 2002.: Neke značajke kakvoće stabala obič ne jele (Abies alba, Mill.) u gospodarskoj je dinici Belevina Nastavno-pokusnog šumskog objekta Zalesina (magistarski rad). Zagreb, Šu mar ski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 1–156. Vidaković,M., 1993: Četinjače, morfologija i varijabilnost. Grafički zavod Hrvatske i “Hrvatske šume” Zagreb. 741 p. Vrbek,B., I.Pilaš,T.Dubravac, N.Potočić, I. Seletković, M. Pernek,2008: Forest crown condition and monitoring deposited matter in Gorski Kotar area in Croatia. Zbornik savjetovanja “Climate Change – Forest Eco sys tems & Landscape”, Priwitzer, T. (ur.). Forest Re search Institute, Zvolen, Slovačka, 112–112. SUMMARY: Silver fir (Abies albaMill.) is naturally distributed in mountainous regions of central, southern and parts of western Europe (Figure 1). Ecologically, commercially and traditionally, silver fir is the most important Croatian conifer species, participating in the total conifer growing stock with about 35 % (Prpić and Seletković 2001). It occurs in selection forests, which represent an important ecological stronghold of the most forested region in the Republic of Croatia. The stand’s health status is assessed by monitoring the crown condition of individual trees. Dobbertin and Brang (2001) showed that mortality rates increase exponentially with increasing defoliation. Crown damage can be monitored indirectly and directly, but neither of these methods is completely objective (Redfern and Boswell 2004). The health status of forests in Europe is monitored on an annual level within the International Cooperative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests, ICP FORESTS. The programme was launched in 1985, and the Republic of Croatia joined in 1992. Monitoring is repeated in permanent plots by indirect (visual) assessment of crown defoliation of freely grown trees. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Ž. Zečić, I. Stankić, D. Vusić, A. Bosner, D. Jakšić: ISKORIŠTENJE OBUJMAI VRIJEDNOST DRVNIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 27-37 According to the assessment of forest condition in Croatia (ICP FORESTS) for the year 1999, undamaged fir trees accounted for only 14.3 %, whereas severely damaged trees accounted for as much as 63.8 %. Severe damage denotes crown needle loss ranging from 26 % to 99 % (Potočić and Seletković 2000). Particularly high participation of damaged fir trees of 81.6 % was recorded in Gorski Kotar in 1999, while only 3.8 % were healthy fir trees. The results of field research suggest that the portion of damaged fir trees is constantly increasing. Thus, as much as 88.4 % of severely damaged trees were recorded in 2004 (Vrbek et al. 2008). The value of wood assortments of dead trees from salvage cuts is lower compared to those obtained from regular silvicultural treatments in healthy selection stands. The goal of this research is to analyze the quantity, quality and value of wood volume obtained from salvage cuts of silver fir in a selection forest. The research was conducted in the area of Gomirje forest administration within the management unit of “Potočine – Crna Kosa”. The management unit extends over northern and north-eastern slopes of Mt. Velika Kapela at altitudes between 339 and 1,200 m. The compartment covers an area of 36.00 ha. The management class is a managed forest of silver fir and common beech with a total growing stock of 339 m3/ha. The growing stock of fir is 112 m3/ha. There are 304 trees per hectare, of which 157 are silver firs. To investigate fir trees during salvage cuts, breast diameters and heights were measured on every blazed tree and crown damage was directly assessed using the ICP FORESTS methodology. Trees marked for cutting were divided into two classes (degrees) of crown damage (“3b” and “4”). Crown damage for class “3b” ranges between 81 % and 99 %, while class “4” represents completely dry trees (Figure 3). The volume of each marked tree was calculated according to the Schumacher-Hall expression. Values of wood and timber assortments change in accordance with changes in the society, on the market and in economic relations, and in accordance with the application of new technologies and impacts of other factors (Rebula 1996). Value analysis of the obtained wood volume is made by determining the price of every single timber assortment. The price of every single piece of roundwood corresponds to the valid pricelist of the main forest products. The pricelist is used to calculate the price of roundwood from forests owned by the Republic of Croatia during the sale of standing trees (“on the stump”) to contractual buyers. Value coefficients were established in accordance with mutual relations of price classes in relation to the most represented price class, which was taken as 1.00. The results were expressed by the relative value ratio of timber assortments produced from trees in crown damage classes “3b” and “4”. Figure 3 shows distribution of dead silver fir trees in compartment 7b with regard to crown damage degree. Diameter classes range from 17.5 cm to 77.5 cm. The lowest number of trees, i.e. only one tree, was in the largest diameter class, while the majority of the trees were in the diameter class of 47.5 cm. A total of 200 trees with average breast diameter of 48 cm and average height of 29.4 m were marked and processed. A comparison of the total marked volume determined with the Schumacher-Hall form and the volume taken from the mentioned tables is given in Figure 5. The comparison wasmade on the basis of individual and total tree volume. According to Šurić, the total volume of marked trees was 491.93 m3, according to Schuberg it was 570.32 m3, and according to Schumaher-Hall it was 570.95 m3. Statisticallysignificant differences (for p<0.05) were found in Šurić – Schuberg and Šurić – Schumacher – Hall relations, whereas insignificant difference was found in the comparison of volume of Schuberg – Schumacher–Hall. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Ž. Zečić, I. Stankić, D. Vusić, A. Bosner, D. Jakšić: ISKORIŠTENJE OBUJMAI VRIJEDNOST DRVNIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 27-37 The utilization percentage of wood volume is determined as the ratio of the produced wood volume and the volume of large wood over bark according to Schumacher-Hall (Table 2). In the sample, the utilization percentage ranged from 35.79 % to 87.10 % with an average of 71.97 %, or 73.54 % (Median). Wood waste amounted to 28.03 % (26.46 %) on average. In the “3b” damage class the average breast diameter was 53 cm and height was 31 metre. Overall marked volume was 157.31 m3, the volume of processed wood over bark was 137.07 m3, and that under bark was 120.42 m3. The average percentage participation of bark was 12.69% and was lower by 0.6 % than that in the “4” damage class. With regard to the net structure of 116.54 m3 of roundwood, technical roundwood accounted for 77.13 m3 (66.18 %), and pulpwood for 39.41 m3 (33.82 %). Within overall utilization, 49.03 % related to technical roundwood and 25.05 % to pulpwood. With regard to the quality of felled trees, only logs in class I, II and III were produced, while the remaining volume related to pulpwood. In the structure of produced wood assortments, class I accounted for 19.85 %, class II for 43.78 %, and class III for 36.37 %. Of the total number in the sample, 156 trees were in the crown damage class “4”. These trees had an average breast diameter of 46 cm and a height of 29 m. The total volume of marked trees was 413.64 m3. The volume of processed wood over bark was 356.60 m3 and volume under bark was 312.56 m3, which shows that bark participates with 13.31% in the total wood volume. A quantity of 302.51 m3 of wood assortments was produced, of which technical roundwood accounted for 114.01 m3 and pulpwood for 188.51 m3. The percentage share of wood waste was 26.86 %. Overall utilization was lower than in class “3b” and amounted to 73.14 %. Within total utilization, 27.56 % related to technical roundwood and 45.57 to stacked wood. In terms of structure, technical roundwood accounted for only 37.69 % and pulpwood for 62.31 % of the net volume. Only logs in class I, II and III were produced. In the structure of produced wood assortments, only 5.02 % related to class I, 30.39% to class II and as much as 64.59 % to class III. Monetary value of trees is determined on the basis of volume of a particular diameter class and the price of principal forest products. The price of forest assortments made from standing trees (“stump price”) was used to calculate monetary value of wood volume. According to the pricelist, monetary value of assortments was divided into three price classes based on the mean saw log diameter. The largest number of assortments was in the price class of pulpwood, for which an index of 1.00 was determined. Value indices given in Table 3 were established on the basis of the price ratio of other price classes and the mentioned one. Multiplying the price class index with assortment volume resulted in the assortment value index. The sum of all assortment value indices of individual trees is the relative value of the produced wood volume, i.e. relative tree value. Stem value rises with an increase in breast diameter. The value of damaged trees (Figure 7) in crown damage class “3b” is lower by more than 20 %, and the value of trees in class “4” is lower by more than 35 % in relation to the value of undamaged trees from regular selection cuts. Value increases per wood volume unit (Figure 8) in accordance with an increase in tree breast diameter. The reason is the absence of certain quality classes in the thinnest trees and division of monetary value according to the prescribed assortment diameter. The relative value of wood volume unit in crown damage class “3b” is lower by 10 % to 30 % than the value unit of undamaged trees. In crown damage class “4”, the values of volume unit are lower by 30 % to 45 % in relation to undamaged trees. Key words:silver fir; dead tree; utilization; roundwood; timber value |