DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 21 <-- 21 --> PDF |
M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25 . Vrijednosna analiza stabala po vrsti sijeka ukazuje da stabla proreda i pripremnoga sijeka imaju manje indeksne vrijednosti u usporedbi sa stablima dovrš nog i naplodnog sijeka (Prka2003,Prka2005). . Ukupni postotni udio tehničke oblovine u neto obuj mu stabla manji je kod prorednih sječina u od no su na ostale vrste sijeka (Prka2005). . Analiza ukupnih odstupanja postotnih udjela naj kva litetnijih drvnih sortimenata od plana (prove dena u trogodišnjem razdoblju na istraživanom po dručju) uka zuje da tablice drvnih sortimenata koje su trenutno u uporabi precjenjuju postotni udio furnirskih trupaca i trupaca za ljuštenje u proredama i pripremnim sječinama (Prka2003). . U proredama i pripremnim sjekovima manja je vjerojatnost pojave stabala s najkvalitetnijim sortimentima tehničke oblovine (F i Ltrupci –Ai B razred kak voće) te s tim u vezi i manji je postotni udio najkvalitetnijih drvnih sortimenata u obujmu krupnoga drva u usporedbi sa stablima naplodnog i dovršnog sijeka (Prka2005, Prkai Krpan2007, Prka 2008). . Pojava neprave srži nema većeg značenja u sječinama do približno 90 godina starosti zbog činjenice da u starijim proredama možemo očekivati oko 15 % sta bala s nepravom srži. S druge strane u sječinama sta rosti 100 do 110 godina neprava srž ima veliko značenje s obzirom na to da je možemo očekivati kod više od 50 % doznačenih stabala (Prka2003). . Od proreda prema dovršnim sjekovima raste broj stabala s nepravom srži, duljina tehničke oblovine s nepravom srži, kao i udjeli tehničke oblovine zahvaćeni nepravom srži (Krpani dr.2006). . Postotni udjeli drvnih sortimenata po razredima kak voće zadržavaju iste odnose bez obzira na pri mi jenjenu normu (Prka2005,Prka2008). Svi su naprijed navedeni razlozi razdvajanja uzorka primjernih stabala i razlika između ove dvije grupe vrsta sjekova posljedica naših odluka. Zajedničko doz na čenim stablima proreda i pripremnog sijeka je da su odabrana kriterijem selekcije, koji se po završetku pripremnoga sijekaviše ne primjenjuje, jer odlučujuću ulo gu kod odabiranja stabala za sječu tada ima naplođenje i stanje pomlatka. Udio drvnih sortimenata pojedine vrste sijeka u velikoj je mjeri posljedica naših od luka prilikom odabiranja stabala za sječu, kojima pro vodimo cilj i smjernice gospodarenja sastojinom. Cilj je ovoga istraživanja usporediti strukturu tehničke oblovine jednodobne bukve u sortimentnim tablicama oblikovanim prema zahtjevima (“starih”) Hr vat skih normi proizvoda iskorištavanja šumaod 1995. godine i prema zahtjevima (“nove”) Hrvatske normeOblo drvo listača – razvrstavanje po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva HRN EN 1316-1:1999. Usporedba ovih planskih veličina dopunit će spoznaje o sortimentnoj strukturi jednodobnih bukovih sastojina određenoj uz primjenu ova dva standarda. To bi trebalo biti od koristi šumarskoj ope rativi poglavito zbog promjena propisnosti (prihvaćanja novih standarda) u hrvatskom šumarstvu. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA– Research results Izradbom primjernih stabala uzorka prema zahtjevima Hrvatskih normi proizvoda iskorištavanja šuma od 1995. godinepridobiveno je 10.098 komada tehničke oblovine, čiji je ukupni obujam bez kore iznosio 3 4.337 m. Ukupni je izrađeni i preuzeti neto obujam svih stabala uzorka prema zahtjevima ove norme izno3 sio 7.469 m. Prikrajanjem primjernih stabala prema zahtjevima Hrvatske normeOblo drvo listača – razvrstavanje po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva HRN EN 1316-1:1999 pridobiveno je 13.507 komada tehničke oblovine, čiji 3 je ukupni obujam bez kore iznosio 6.010 m, a ukupni je neto obujam svih stabala uzorka, prema zahtjevima 3 ove norme, iznosio 8.931 m. Zbog bitnih je razlika usporedba strukture tehničke oblovine razvrstane prema zahtjevima ova dva standarda jednostavnija i primjerenija za najkvalitetnije sortimente (furnirski trupci –A razred kakvoće) i naj manje kvalitetne sortimente (III. klasa pilanskih trupaca – D razred kakvoće). Kod ostalih je razreda kak vo će tehničke oblovine (trupci za ljuštenje, I. klasa pilanskih trupaca – B razred kakvoće, II. klasa pilanskih trupaca –C razred kakvoće) usporedba znatno teža, zbog još zna čajnijih razlika između standarda u zah tjevima pre ma najmanjim dimenzijama, rasponu doz voljenih grešaka, kao i broju razreda kakvoće. Primjerice za najkvalitetnije sortimente tehničke oblo vine (F trupci, Arazred kakvoće) dozvoljeni udio ne prave srži istovjetan je (20 %), zahtjevi za najmanjom duljinom trupca veći su kod “novog” standarda (3 m u odnosu na 2 m),a zahtjevi za najmanjim pro mje rom tehničke oblovine bez kore veći su kod “staroga” standarda (40 cm u odnosu na 35 cm). Odnos udje la najkvalitetnijih drvnih sortimenata za ova dva stan darda, koji je uvjetovan prethodno navedenim razlikama, prikazan je na slici 1. PrisutnostA razreda kak vo će u debljinskom stupnju od 37,5 cm posljedica je ma njih zahtjeva normeHRN EN 1316-1:1999prema sred njem promjeru tehničke oblovine u odnosu na Hr vat ske norme pro izvoda iskorištavanja šuma (1995). Manji udjeliArazreda kakvoće u odnosu na furnirske trupce kod debljinskih stupnjeva od 47,5 cm do 67,5 cm posljedica |