DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 116 <-- 116 --> PDF |
Studentska ekskurzija, Rab, 1960. god., grupa studenata s akademikom prof. dr. Milanom Anićem i prof. dr. Branimirom Prpićem (Samojlo prvi zdesna) u Šumskom gospodarstvu, kao tak sa tor u Odjelu za uređivanje šuma. Krajem 1967. god. raspoređen je na mjesto upravitelja Šumarije Josip dol, gdje ostaje do početka 1974. godine. U tom razdoblju na području Šumarije Josipdol izvode se zamaš na pošumljavanja i uzgojni ra dovi u kulturama četinjača pod nje govim stručnim rukovođenjem. Zbog želje za dodatnim proši re njem znanja upisuje postdiplomski studij “Ekonomika šumarstva i orga nizacija rada u šumarstvu” 1969/70. god. na Šumarskom fa kul tetu u Zagrebu. pod vodstvom prof. dr. sc. Branka Kraljića. Polo žio je sve ispite s visokim ocjenama, koje nažalost nije zaključio izra dom magistarskog rada. Početkom 1974. god. raspoređen je za šefa Odjela za iskorištavanje šuma Šumskog gospodarstva Ogu lin, gdje ostaje do kraja godine. Sljedeće desetljeće nalazi se na is tak nutoj stručnoj i rukovodećoj fun kciji tehničkog direktora Šum skog gospodarstva Ogulin. To raz dob lje značajno je po uvođenju mehanizacije i poboljšanju radnih i smještajnih uvjeta neposrednih radnika. U tom važnom segmentu po slo vanja njegov udio nipošto nije bio zanemariv. Od 1983–87. god. os tvarena su na širem ogulinskom po dručju (Foto: Nikola Segedi) uspješna pošumljavanja većih razmjera, na sveukupno 800 hau okviru saveznih i lokalnih omladinskih radnih akcija. Svojim aktivnim an gaž manom umnogome je doprinjeo uspjehu ovih radova.Natjecanja šum skih radnika, gotovo od početaka, prihvatio je s velikim entuzijazmom, ne žaleći velikog truda.Već i na republičkom natjecanju šums kih rad nika na jezeru Sabljaci 1972. god. sudjelovao je u pripre ma ma svoje ekipe i natjecateljskom odboru. I sljedećih godina nalazi se na čelu tima koji vodi brigu o izboru i pri premi ekipe svojeg gospo dar stva za redovita natjecanja. Za jedno s ko legom Josipom Rožanomru ko vodio je organizacijskim odborom savjetovanja u Ogu linu 1979. god. o gospodarenju šumama na području prebornih šuma ogulinskog kraja, koji je održan u povodu 100-obljetnice organiziranog rada šumarstva ogu linskog kraja. Na tom sku pu sudjelovao je velik broj šu mar skih stručnjaka, a izlaganja emi nentnih šumara bila su publi cirana u Šumarskom listu i u po seb nom se pa ratu. Ističe se u radu sindikata,Druš tvuinženjeraiteh ničara i društveno-političkom životu. Osnut kom Go ransko-pri morskogŠu mskoggospodarstvaDel ni ce, početkom 1985. god. ras po ređen je na mjesto tehničkog ru ko vo ditelja OOUR-a za uzgoj i zaš titu šuma Ogulin, odakle zbog zdravstvenih teškoća početkom 1986. god. odlazi u prijevremenu mi ro vinu. Lovstvo je neobično volio i posvećivao mu je dosta slobodnog vremena. Bio je aktivni dugo go diš nji lovac, predsjednik Op ćinskog sa veza za lovstvo Ogu lin, te predavač i ispitivač u komisiji za polaganje lovačkih ispita. Za svoj zapaženi stručni, tehnički i druš tve ni rad do bio je više nagrada i to: Orden rada sa srebrnim vijencem, Po velju Pri vred nekomoreJu go sla vi jeiPri z na nje Narodne tehnike Hr vat ske. U privatnom životu Samojlo je bio jednostavan, neposredan, pravičan i tolerantan prenoseći takvo vlada nje i na ostale. Uža obitelj do živ ljava ga kao nježnog supruga, oca i djeda, a šira kao glavnog os lon ca velike obitelji. S neobičnim za nimanjem pratio je stručne časopise i knjige, a osobito rado čitao dje la domaćih i stranih klasika. Posje dovao je knjižnicu s velikim bro je m knjiga i časopisa. Ljubav prema svom zavičaju i roditeljima utječu na odluku o obnovi obi teljske kuće u Kuniću, gdje često boravi nakon umi rovljenja. Osim održavanja kuće svoga djetinjstva izrađuje raznovrsne figure iz drva, te ih ople me njuje bogatom orna men tikom. Na taj način izražavao je veliku ljubav i poštovanje prema drvu još iz mla denačkih dana, te nastojao po tak nuti svoju unučad na nastavak obi teljske tradicije. Šumarska struka, osobito kolege njegove generacije, mnogo broj ni pri jatelji, znanci, a pogotovo njegovi naj bliži, sačuvat će uspomenu na njegov lik i djelo. Hvala i slava našem kolegi Sa mojlu! Vice Ivančević |