DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Svatko od nas imao je svoju intimu zanimanja na zo čiti tom izletu koju smo otkrivali i upoznavali u me đu sobnim razgovorima tijekom putovanja. Osobno i sastavljač ovog putopisa po rođenju Splićanin, našao je dijeliti suosjećanje s našim kolegama-ica, jer je životnim usudom dio života proživio u BiH, prvi puta kao dječak u Sarajevu krajem 30-tih i početkom 40-tih godina prošloga stoljeća, a drugi puta kao brucoš upisom na Šumarski fakultet u Sarajevu (radi majke koja je boravila od 1957–1960., uTravniku), od kuda je “stra hom” od ispita iz kemije prof. KasimaHrusta no vića,nakon dvi je godine zajedno s petnaestak studenata iz istih razloga “prebjegao” u Zagreb, na stavljajući tamo studij šu mar stva. Sada je to treći puta, zahvaljujući HŠD-u da kao umirovljenik, prikupljajući nove utiske, ali i sjetna sje ćanja o Sarajevu nakon događanja proživljenih i do živ ljenih u četri različita državna sustava i svjetonazora sve to ponovo proživljava. Ubrzo smo sustigli na gra nič nu crtu kod Kamenskog i bez problema stupili u su sjed nu državu F BiH. Nastavljamo put uz akumulacijsko Buško jezero pre ma Tomislavgradu, usmjereni programom putovanja u mjesto Kupres, izletište splitskih ljubitelja zims kih radosti. Ulazimo važnom prometnicom Liv no-Kupres- Bugojno uz jugoistočnu stranu kupreškog polja, ostav lja jući zapadno od nas Adria ski hotel s nekoliko staza i 2 uspinjača. Polje zahvaća površinu od 93 kmna 1120 do 1150 m n/m, okruženo visokim planinama, a ono daje sli ku stočarskog i ratarskog kraja, koji s vikend kućica ma alpske arhitekture mijenja svoj rularan odraz u su vremenu turističku destinaciju. Mjesto Kupres također se po natpisma na kućama pretvara u turistički gradić s broj nim apartmanima, većim i manjim hotelima, ponajprije zimskog turizma. Usputno spominjem da sam i sa tim mjestom trebao biti životno vezan, primajući sti pen diju na studiju u Zagrebu šezdesetih godina prošloga stoljeća od Šumskog gazdinstva Livno, a poslije ŠG Kupres, a ta mi je obveza rada u duplom trajanju oproš tena u tadašnjim gospodarskim i društvenim promje nama. I danas mi u šali “predbacuju i spominju” kolege umirovljenici, dalmatinciPupačić,MihačićiMarković, kako su oni odradili moju obvezu. Imajući takav životni usud uz Božju pomoć nisam imao tu nes reću, kao moje kolege-ice vratiti se s plastičnom vrećicom i izračunom mirovine, mirovinskih službi dviju država. U središtu Kupresa dočekuje nas član Uprave Hercegbosanskih šuma kolega Petar Gelo,dipl. ing. šum., sa svojima suradnicima. Kako se približavalo pod ne i znajući da nas čeka poduži nastavak putovanja, poslije međusobnog upoznavanja i kraćeg izlaganja o zna čajkama njihovog rada i gospodarenja, u novoizgrađenom hotelu “Kupres”, ugodnog interijera s primjerenom poslugom, usluženi smo ukusnim objedom za sre tan put prema Sarajevu. Srdačano smo se rastali od na ših domaćina zahvaljujući im pozivom da nas posjete u Dalmaciji. Program izleta usmjerava nas prema središtu Fe deracije, preko prijevoja i tunela Kupreških Vrata na 1348 m n/m, nakon kojega nam se otvara sasvim druk či ji krajobraz, napuštajući visoravni širokih hercego vačkih polja Tomislavgrada (Duvanjsko polje) i Kupreškog polja. Odjednom smo se našli u procjepu iz me đu brda u dnu s prometnicom koja nas vodi prema Bugojnu. Lijevo i desno od nas strme padine brda obra s le gustom šumom. Naša kolegica, upraviteljica Šumarije Hvar, dipl. ing. Danka Jelen,preuzima ulogu vodiča-domaćina nastavka putovanja, kako nebi bili us kra ćeni saznanjima o okolišu koji nam bježi iz vidokruga autobusa. Po podrijetlu Splićanka, po dijelu staža i iskustvu te boravištu Bugojanko-Vakufljanka, a sad Bo dul ka s ponajviše rada na očuvanju općekorisnih funkcija šuma što zlata vrijede. Radeći petnaestak godina baš u šumama kojima smo putovali, imala je što nam po jasniti. Po izlasku iz tunela našli smo se u područiju gos podarenja tada Šumskog gazdinstva “Koprivnica” na trima općinama: DonjiVakuf, Bugojno i GornjiVa kuf. U oklišu nakon tunela strmi obronci obrasli su gus tom šumom raznodobnih mješovitih sastojina bukve i jele sa smrekom, a na lijevoj strani nalazila se nekad poznata “Titova vila”, a s druge strane ceste manja lo vač ka kuća istog posjednika za potrebe visokog lova. Na stavno, nailaze mješovite šume bukve, jele i smreke, pro žimajući se sa sastojinama posebice bijelog bora. Uz cestu smo vidjeli i stabla javora za kojeg nam je Danka |