DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Slika4. Vođa puta Mladen Skoko i učenik Đuro Kauzlarić (danas upravitelj Šumarije Vrbovec) u Zavratnici kod Jablanca 22.5. 1964. u okviru ekskurzije na Rab (Foto arhiv: M. Skoko) Prema podacima iz monografije Šumarska škola Kar lovac 1947–1987. (Karlovac, 1987) ovdje donosi 2 mo, uz neke korekcije,podatke o broju učenika i po laz nika uz rad, koji su školovanje završili u staroj zgradi na Rakovcu (1947–1968). Redovnim školova njem zvanje šum. tehničara steklo je preko 900 učenika, a drvno in du strijskog tehničara njih 104. Obrazovanjem uz rad ško lovanje je završilo 39 polaznika za zvanje šum. teh ničar. Spomenimo da je tadašnje Šumsko gospodarstvo Korekcija podataka iz monografije bila je potrebna iz dva razloga: a) U monografiji se navodi da je 1951. u Karlovcu zvanje šu mar ski tehničar steklo 129 učenika. Međutim 73 učenika od navedenih 129 školovali su se za zvanje šum. tehničar u Šumarskoj školi u Plaškom, koja je djelovala od 1948–1951. (Vidi: Šumar ska škola u Plaškom, Poslovna zajednica Exportdrvo, Zagreb 1991.), dok su učenici u Karlovcu iznimno 1951. i prethodne 1950. g. stekli zvanje drvno industrijaki tehničar. b) Polaznici koji su školovanje završili uz rad u promatranom raz doblju (1947–1968) navedeni su većinom i pod “redovnim ško lovanjem” i pod “obrazovanje uz rad” što, statistički, daje po grešne rezultate. Ovi su podaci poznati autoru ovog članka jer je bio dugogodišnji profesor Šumarske škole u Karlovcu (1961–1981) i ujedno voditelj Šumarske škole za odrasle. Karlovac 1964. izdvojilo iz šumske proizvodnje grupu od 20 radnika s višegodišnjim radnim iskustvom, koji su se kao posebno odjeljenje školovali 1964–1968. Prema sjećanju JosipaŽužka,šum. tehničara iz Luke Po kupske, za njih je organizirana nastava 3 dana u tjed nu, a preko ljetnih praznika radili su na svojim radnim mjestima. Završni ispit većina je položila 1968. (slika 5) i kao šum. tehničari raspoređeni su na odgova ra juća rad namjesta. Slika5. Radnici ŠG Karlovac – maturanti 1968. Stoje (slijeva): M. Miladinović. J. Maslić, J. Bonjeković, M. Skoko (razrednik), I.Vuković, J. Matovina i P. Kličković. Čuče (slijeva): S. Bulat, F. Bencetić i J. Žužak. Snimljeno u dvorištu Šu marske škole na Rakovcu. God. 1968. Šumarska škola napušta zgradu na Ra kov cu i koristi dio prostora Ekonomske škole, da bi se 1980. preselila u novu i suvremeno opremljenu vlastitu zgradu na Gažanskom polju. Ovaj članak mali je prilog povijesti obrazovanja šum. tehničara u Hrvatskoj i podsjetnik učenicima, po laz nicima uz rad i profesorima Šumarske škole Kar lo vac na razdoblje od 1947–1968. godine. Mladen Skoko, dipl. ing. šum. OBLJETNICE – ANNIVERSARIES 60. GODIŠNJICAŠUMARSKOG FAKULTETA UNIVERZITETAU SARAJEVU U vremenu od 8. do 10. listopada 2008. godine Šu -Proslavi 60. godišnjice Šumarskoga fakulteta u Sa ra mar ski fakultet Univerziteta u Sarajevu obilježio je svo -jevu uz domaćine prisustvovali su i gosti iz više eu rop jih 60. godina postojanja. Osnovan je 1948. godine.skih zemalja. S naše strane sudionike proslave vodili su Ju bilarna godišnjica popraćena je održavanjem među -dekan Šumarskog fakulteta Zagreb gospodin prof. dr. na rodne znanstvene konferencije pod nazivom “Šu mar -sc. AndrijaBogneriravnatelj Šumarskog instituta Ja ska znanost između ekonomije i socijalnih zahtjeva”, tes tre barsko, gospodin dr. sc. Miroslav Benko. terenskim dijelom na Bjelašnici gdje su sudionici vidjeli U pozdravnim govorima naš se dekan osvrnuo na stanje tamošnjih šuma. povijesne događaje koji su doveli do stvaranja Šumar |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 103 <-- 103 --> PDF |
skog fakulteta u Sarajevu. Istaknuo je, kao i dekan sarajevskog fakulteta gospodin prof. dr. sc. Faruk Mekić, da jenaš fakultet bio baza za osnivanje njihovoga fakulteta.Ta ko đer je ukazao da su u tome doprinos dali stručnjaci koji su di plo mirali na našem fakultetu. Me đu njima je bio i poznati sarajevski profesor akademik Pavle Fukarek.Dekan Bogner je nadodao da su u proteklih 60. godina na našem fakultetu studij završili brojni studenti iz BiH, a i neki iz Hrvatske su diplomirali u Sarajevu. Danas na Šu marskom fakultetu u Za gre bu ta kođer imamo studente iz BiH. Na nastavnom polju je vrlo živa dugogodišnja su rad nja između za gre bačkog i sarajevskog Šumarskog fakulteta. Poznato je da naši profesori vode nastavu iz ne koliko predmeta na Šumarskom fakultetu na Sara je vu. Isto tako tijesna je obostrana suradnja u okvirima znanstvenih magistarskih i doktorskih napredovanja, kao i kroz raznovrsna povjerenstva. Ravnatelj Šumarskog instituta Jastrebarsko gospodin M. Benko je ukazao na tijesnu suradnju šumara obi ju zemalja za znanstvenom polju. To se očituje kroz broj ne terenske susrete i na znantvenim skupovima. Najbolji dokaz tomu je da je na ovoj konferenciji sudjelovalo 9 znanstvenika iz Hrvatske koji su se predstavili sa 7 referata. Tijekom cjelokupne svečanosti ukazano je na da naš nje stanje ali i buduće mogućnosti razvoja Šumar skoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu kako zahtjeva moderno europsko šumarstvo. Opći je zaključak da su znanstvenici Šumarskog fakulteta u Sarajevu uspostavili trajne veze sa europskim i vaneuropskim fakultetima što im osigurava sigurnu budućnost. U ovom kratkom prikazu koristim priliku da još jed nom čestitam Šumarskom fakultetu Univerzitetu u Sarajevu 60. obljetnicu sa najljepšim željama znanstvene, stručne i prijateljske budućnosti. Prof. dr. sc. Milan Glavaš IZ HR VAT SKO GAŠUM ARS KO GADRUŠTVA FROM THE CROATIAN FORESTRY ASSOCIATION POSJET HŠD OGRANAK DALMACIJA-SPLIT UDRUŽENJU ŠUMARSKIH INŽENJERAI TEHNIČARAF BIH I HRVATSKOM ŠUMARSKOM DRUŠTVU MOSTAR Ideja našeg predsjednika mr. sc. Zorana Đurđevi-gra dove, ali i mjesta zle sudbine i tragedije ljudi nesretća, dipl. ing. šum., u suradnji s voditeljem Uprave šu -noga, nedavno proteklog rata. ma Podružnice Split, Ivanom Melvanom,dipl. ing. šum., o mogućnosti posjete šumarima BiH, zaintrigirala je brojno članstvo HŠD Ogranka Split, Uprave šuma Po družnica Split. Odazvao se i ovoga puta, 15. svibnja 2008. god. primjeren broj članstva, kolega-ica, na poduži put od oko 600 km u relativno kratkom trajanju od ne puna dva dana. Posebno zanimanje pokazale su naše ko lege-ice koji su doživjeli osobno i obiteljsko prog nan stvo iz svojih domova u BiH u vrijeme Do mo vin s kog rata, te našli svoj novi Dom u Republici Hrvatskoj i životnu egzistenciju u tada Javnom poduzeću “Hrvatske šume”, Upravi šuma Split. Međutim i ostali članovi s in teresom su prihvatili posjet i izlet u krajeve, mjesta i |