DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Slika2.Distribucija sub-haplotipova haplotipa 5. Populacije za koje haplotipovi nisu pro na đeni označeni su točkom. Strelice pokazuju mogući smjer kolonizacije za svaki sub-haplotip (Izvor: Silvae Genetica 57, Issue 4–5, 2008, 227–234). deb la. Plantaža je osnovana u potpuno slučajnom ras po redu u 7 ponavljanja, s jednim stablom po ponav lja nju. Klonovi koji imaju najbolju cvatnju i s najvećim brojem cvjetova praćeni su dvije godine zaredom. Utvr đena je signifikantna razlika između klonova za istraživana svojstva s viskom nasljednošću u širem smislu (h2), osim za trajanje i sinhronizaciju cvatnje, koja imaju prosječnu nasljednost. Općenito, utvrđeno je sinhronizirano plodonošenje u klonskoj sjemenskoj plantaži, iako su se dva klona razlikovala, jer su imala kasnu cvatnju i slabiju sinhronizaciju. Diferencijacija po klo novima korelirala je s geoklimatskim varijablama, s ob zi rom da klonovi s nižih nadmorskih visina i višim tem peraturama imaju raniju cvatnju. Također, u časopisu Silvae Genetica 53, Issue 5–6, 2004, 148–201, objavljen je članak pod naslovom “Ge net ska varijabilnost rasta i prirasta u testu polusrodnika plus stabala slavonskih provenijencija hrasta luž njaka, autori: S. Bogdan, I. Katičić-Trupčevići D. Kajba. Dr. sc. Joso Gračan IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA FROM THE HISTORY OF FORESTRY OBNOVLJENA STARAZGRADAŠUMARSKE ŠKOLE U KARLOVCU Uvod Stara zgrada u Karlovcu, Rakovac br. 2, u kojoj je Šu marska škola djelovala od 1947 – 1968. godine, ima du gotrajnu povijest u karlovačkom školstvu. Sa gra đe na je 1863. na mjestu starije školske zgrade, istovremeno kada i pročelje obližnje rakovačkeVelike realke (danas Gimnazija). U njoj je djelovala Obća obospolna pučka škola, zatim Ženska stručna škola, Trgovačka i Glaz bena škola, a bila je i u posjedu Slunjske imovne op ćine. Uz zgradu prema Gimnaziji nalazila se i mala “školska kapelica”, koja je srušena nakon 2. svjetskog rata. Zgradu je od 1968 – 1989. koristila Osnovna škola “D. Jarnević” kao područni odjel, pa je nekadašnja “Šu mar ska škola” dobila naziv “Mala škola”. Poslije 1989. zgrada, koja je ionako već bila u derutnom stanju, bila je napuštena i prepuštena daljnjem propadanju (slika 1). Tijekom Domovinskog rata u razdoblju od 1991 do 1993. zgrada je oštećena s nekoliko neprijateljskih gra na ta, pa je stanje dodatno pogoršano. God. 1993. zgrada je stavljena pod preventivnu zaštitu do donošenja rje še nja o upisu u registar spomenika kulture. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 101 <-- 101 --> PDF |
“Mala škola”, oduševljava vanjskim izgledom i obogaćuje pros tor zajedno s prethodno obnovljenim ulič nim pro če ljem susjedne Gimnazije (slika 3). Slika 1. Dvorišno (ulazno) pročelje prije obnove. Stanje 2003. (Foto: Dubravko Halovanić) Obnova Godinama su se tražila rješenja za spas toga povijesnog objekta, kako bi se vratilo dostojanstvo zgradi u kojoj su se obrazovale generacije učenika raznih struka, pa i šumarske. Dnevni tisak (pretežito karlovačka iz da nja) redovito je pratio zbivanja vezana uz nastojanja da se počne s obnovom zgrade. Spomenimo da je 2003. grupa učenika karlovačke Gimnazije pod vodstvom pedagoginje prof. Vlaste Hrvatizradila kvalitetan projekt za obnovu i preuređenje zgrade u sklopu projekta “Građanin”. Na osnovi velike podrške građana, zalaganjem suvlasnika zgrade OŠ “D. Jarnević” i Gimnazije, uz ra zu mijevanje i potporu grada Karlovca i Karlovačke županije, koji su uz suvlasnike imali obvezu brinuti se o održavanju i obnovi zgrade, građevinski radovi na ob novi započeli su u studenom 2007. Radovi su dovršeni u listopadu 2008. kada je zgrada konačno ponovno postala lijepa građevina, sačuvana u svom izvornom obliku (slika 2). Slika3.Obnovljena zgrada Šumarske škole na Rakovcu. U pozadini se vidi zgrada Gimnazije. Stanje 2008. (Foto: H. Ivković) Prema podacima koje smo dobili od ravnatelja Gim nazije prof. Damira Mandića,radovi na obnovi obavljeni su uz financijsku potporu Svjetske banke, Mi ni starstva znanosti, obrazovanja i sporta, Kar lo vač ke žu panije i Grada Karlovca. Sredstva su udružena na mjen ski, kako bi se realizirao prelazak karlovačke Gim na zije na jedmosmjenski rad. Osnovnoj školi “D. Jar nević” dogovorno je osigurano korišćenje jedne od četiri učionice u obnovljenoj zgradi za produljeni bo ra vak i dr. Saznali smo i to da Gimnazija očekuje upo rab nu dozvolu u veljači, a zgradu planiraju koristiti od travnja 2009. do kada bi trebala biti osigurana i opre ma. Nekoliko podataka o Šumarskoj školi Karlovac u razdoblju od 1947 – 1968. g. Šumarska škola započela je radom 1946. u Glini. God. 1947. prelazi u Karlovac, gdje je u staroj školskoj zgra di na Rakovcu djelovala do 1968. Opširnije o po če cima rada u Glini i Karlovcu pisano je u Šumarskom 1 listu i dr.U navedenom razdoblju učenici su se školo va li za zvanje šum. tehničar, iznimno maturanti 1950. i 1951. stekli su zvanje drvno industrijski tehničar. God. 1960. po čela je radom i Šumarska škola za odrasle u ko joj su se polaznici konzultativnim predavanjima obra zovali uz rad za šumarske tehničare. Posebna po zor nost dana je prak tičnoj nastavi iz dendrologije, pa je za uče ni ke 2. razreda, između ostalog, svake godine rea li zirana višednevna ekskurzija Opatija-Rab radi upozna vanja sub me di te ran skih i mediteranskih vrsta dr veća i grmlja (slika 4). Slika2.Obnovljeno dvorišno (ulazno) pročelje s pristupom prila go đenim invalidnim osobama. Stanje 2008. (Foto: H. Ivković) Današnja obnovljena zgrada, poznatija starijoj ge ne ra ciji Karlovčana kao “Šumarska”, a mlađoj kao 1 Skoko, M.: Prva generacija šumarskih tehničara započela je ško lo vanje 1946. u Glini, a završila 1949. u Karlovcu. (Šum. list br. 11–12, 2007). Isti autor izdao je u vlastitoj nakladi i opsežniji prikaz pod naslovom: Šumarska škola u Glini i Karlovcu – Prva ge neracija (Zagreb, 2008., str. 1–32). Prikaz tog rada objavljen je u ovom broju Šum. lista. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Slika4. Vođa puta Mladen Skoko i učenik Đuro Kauzlarić (danas upravitelj Šumarije Vrbovec) u Zavratnici kod Jablanca 22.5. 1964. u okviru ekskurzije na Rab (Foto arhiv: M. Skoko) Prema podacima iz monografije Šumarska škola Kar lovac 1947–1987. (Karlovac, 1987) ovdje donosi 2 mo, uz neke korekcije,podatke o broju učenika i po laz nika uz rad, koji su školovanje završili u staroj zgradi na Rakovcu (1947–1968). Redovnim školova njem zvanje šum. tehničara steklo je preko 900 učenika, a drvno in du strijskog tehničara njih 104. Obrazovanjem uz rad ško lovanje je završilo 39 polaznika za zvanje šum. teh ničar. Spomenimo da je tadašnje Šumsko gospodarstvo Korekcija podataka iz monografije bila je potrebna iz dva razloga: a) U monografiji se navodi da je 1951. u Karlovcu zvanje šu mar ski tehničar steklo 129 učenika. Međutim 73 učenika od navedenih 129 školovali su se za zvanje šum. tehničar u Šumarskoj školi u Plaškom, koja je djelovala od 1948–1951. (Vidi: Šumar ska škola u Plaškom, Poslovna zajednica Exportdrvo, Zagreb 1991.), dok su učenici u Karlovcu iznimno 1951. i prethodne 1950. g. stekli zvanje drvno industrijaki tehničar. b) Polaznici koji su školovanje završili uz rad u promatranom raz doblju (1947–1968) navedeni su većinom i pod “redovnim ško lovanjem” i pod “obrazovanje uz rad” što, statistički, daje po grešne rezultate. Ovi su podaci poznati autoru ovog članka jer je bio dugogodišnji profesor Šumarske škole u Karlovcu (1961–1981) i ujedno voditelj Šumarske škole za odrasle. Karlovac 1964. izdvojilo iz šumske proizvodnje grupu od 20 radnika s višegodišnjim radnim iskustvom, koji su se kao posebno odjeljenje školovali 1964–1968. Prema sjećanju JosipaŽužka,šum. tehničara iz Luke Po kupske, za njih je organizirana nastava 3 dana u tjed nu, a preko ljetnih praznika radili su na svojim radnim mjestima. Završni ispit većina je položila 1968. (slika 5) i kao šum. tehničari raspoređeni su na odgova ra juća rad namjesta. Slika5. Radnici ŠG Karlovac – maturanti 1968. Stoje (slijeva): M. Miladinović. J. Maslić, J. Bonjeković, M. Skoko (razrednik), I.Vuković, J. Matovina i P. Kličković. Čuče (slijeva): S. Bulat, F. Bencetić i J. Žužak. Snimljeno u dvorištu Šu marske škole na Rakovcu. God. 1968. Šumarska škola napušta zgradu na Ra kov cu i koristi dio prostora Ekonomske škole, da bi se 1980. preselila u novu i suvremeno opremljenu vlastitu zgradu na Gažanskom polju. Ovaj članak mali je prilog povijesti obrazovanja šum. tehničara u Hrvatskoj i podsjetnik učenicima, po laz nicima uz rad i profesorima Šumarske škole Kar lo vac na razdoblje od 1947–1968. godine. Mladen Skoko, dipl. ing. šum. OBLJETNICE – ANNIVERSARIES 60. GODIŠNJICAŠUMARSKOG FAKULTETA UNIVERZITETAU SARAJEVU U vremenu od 8. do 10. listopada 2008. godine Šu -Proslavi 60. godišnjice Šumarskoga fakulteta u Sa ra mar ski fakultet Univerziteta u Sarajevu obilježio je svo -jevu uz domaćine prisustvovali su i gosti iz više eu rop jih 60. godina postojanja. Osnovan je 1948. godine.skih zemalja. S naše strane sudionike proslave vodili su Ju bilarna godišnjica popraćena je održavanjem među -dekan Šumarskog fakulteta Zagreb gospodin prof. dr. na rodne znanstvene konferencije pod nazivom “Šu mar -sc. AndrijaBogneriravnatelj Šumarskog instituta Ja ska znanost između ekonomije i socijalnih zahtjeva”, tes tre barsko, gospodin dr. sc. Miroslav Benko. terenskim dijelom na Bjelašnici gdje su sudionici vidjeli U pozdravnim govorima naš se dekan osvrnuo na stanje tamošnjih šuma. povijesne događaje koji su doveli do stvaranja Šumar |