DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 96 <-- 96 --> PDF |
područja gornjega Bosuta. Prema autorima Studije utjecana površina šume budućim VKDS ima oko 70.000ha. Izravni ekološki vladajući čimbenik na vrste drveća ni zinskih šuma, a što je posebno izraženo kod hrasta lužnjaka, je voda koje nema dovoljno u oborinama toga područja za uspješan rast hrasta lužnjaka. Ne do sta tak vode osigurava lužnjak iz zaliha podzemne vo de, čija godišnja razina u tome području koleba od 1 m do 2 m. Ako trajno padne podzemna vode više od 0,5 m, hrast lužnjak fiziološki slabi i suši se. Isto se događa ako se razina podzemne vode trajno podigne i za moč vari tlo u dijelu ekološkoga profila u kojemu se na lazi korijenje hrasta lužnjaka. To je šumarskoj prak si i znanosti poznato više od stotinu godina, a tu pojavu je detaljno opisao Vajda, bivši profesor zaštite šuma na Šumarskome fakultetu u Zagrebu. Želimo li utvrditi zakonitosti koje vladaju u odnosima između uspijevanja šumskoga drveća i podzemne vode prema načelima šumarske biometrike,mo ra mo raspolagati s vremenskim nizom mjerenja pod zem ne vode i prirasta drveća od najmanje 30 godina, a što je vrlo značajno u današnje vrijeme globalne promjene klime. U Spačvi piezometri mjere od 1988. godine, bez mje renja tijekom Domovinskoga rata, a u području šu ma gornjega Bosuta od 1996. godine, nizovi mjerenja za Spačvu su do 2008. godine 16, a u gornjen Bosutu 12 godina, dakle nedostaje najmanje 14, odnosno 18 go dinamjerenja. Budući da izrađivači Studije nisu raspolagali s po treb nim godinama mjerenja, obavili su ekstrapolaciju postojećih podataka, kako bi se navodno postigla pouzdanost podataka koristeći vodostaje postojećih vodotoka na Biđu u Cerni, Bosutu u Njemcima i Spačvi u Otoku. Evo načina postupka ekstrapolacije iz Studije OIKONA: “Za potrebe ekstrapolacije vremenskih nizova mje re nih razina podzemnih voda izrađeni su predikacijski modeli u funkciji obližnjih vodotoka za koje su kompletirani podaci na vodomjernim postojama Biđ-Cer na, Bosut-Njemci i Spačva-Otok (najranija mjerenja od 1950. godine) i klimatskih parametara (mjesečna obo rina i mjesečna evapotranspiracija). Za izgradnju mo dela korištena je metoda generalnog linearnog mo de liranja (Ott, 1993). Srednji mjesečni vodostaj na piezo metrima je kao zavisna varijabla izjednačen vi še stru kim linearnim regresijskim modelom u kojemu su ne zavisne varijable bile srenji mjesečni vodostaj od nos nog vodotoka u tekućem, prošlom i pretprošlom mje secu, mjesečna potencijalna evapotranspiracija u te kućem, prošlom i pretprošlom mjesecu (mjesečna oborina nije dala statistički značajan doprinos regresi ji), te sami piezometri na način da je za svakoga od njih izračunata posebna linearna konstanta.Te konstante su kasnije prostorno interpolirane čime je omogućeno da se za svaku točku promatranog područja te za zadani vodostaj odnosnog vodotoka i zadanu potencijalnu eva potranspiraciju izračuna apsolutna nadmorska razina podzemne vode, a nakon njezinoga oduzimanja od di gitalnog modela i dubina podzemne vode”. Eks tra po lacija vremenskih nizova mjerenih pod zem nih voda unatrag nepouzdana je i pomoću njezinih rezultata ne može se provesti multiple-regresija iz me đu ekoloških i bioloških varijabla u svezi utjecaja VKDS na stabla hrasta lužnjaka i ostalih vrsta drveća istraživanih nizinskih šuma. Nema nikakve suvremene statističke me to de niti će je ikada biti, koja bi mogla na osnovi nedovoljnih podataka dati pouzdan rezultat o rea gira nju hrasta lužnjaka na promjene u staništima koje će izazvatiVKDS. Kako se radi o podzemnim vodama koje su usko po vezane s globalnom promjenom klime koja je osjet ljivije započela osamdesetih godina prošloga stoljeća, za pouzdane rezultate u tome području istraživanja po treb ni su po načelima biometrike određeni vremen ski nizovi stvarnoga mjerenja u današnjem razdoblju uo če nih klimatskih promjena, kako bi se dobili pouzdani rezultati. Tim OIKONA pokušao je zadovoljiti vremenske nizove mjerenja razina podzemnih voda ekstrapoliravši podatke unatrag, što se nikako ne može prihvatiti. Svi izračuni koji su uslijedili povezano uz Studiju o utje caju VKDS na šumske ekosustave, a temelje se na tako dobivenim razinama podzemne vode,ne mogu se pri hvatiti jersu nepouzdani. To se odnosi na ova poglavlja i potpoglavlja Stu dije: 2.4.Podloge dobivene modeliranjem 3.7.Zavisnost udjela dominantnih vrsta drveća i pa rametara dobivenih biodiverziteta od dubine pod zemnevode 3.8.Dubina podzemne vode optimalna za hrast lužnjak 3.9.Postojeći trendovi sušenja drveća i njihova veza s dubinom podzemne vode 4.ProcjenautjecajaVKDS na šumske ekosustave 5.Ekonomska interpretacija promjena u šumskim eko sustavima nakon izgradnje VKDS 6.Prijedlog mjera zaštite šumskih ekosustava pod utje cajem VKDS. Budući da je veći dio poglavlja i potpoglavlja Stu di je o utjecajuVKDS na šumske ekosustave neprihvat ljiv, Studija se u cjelini ne prihvaća. |