DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 94 <-- 94 --> PDF |
U tijeku je javna rasprava Energetske strategije Hrvat ske u koju se uključilo i HŠD sa svojom sekcijom Hrvatskom udrugom za biomasu. Otvorenim pismom upućenom predsjedniku Države,Vlade, re sor nom Ministarstvu, Gospodarskoj komori, Sa bor skom odboru itd., HŠD je iznijelo svoje stavove oko korištenja šumske biomase kao obnovljivog eko loški prihvatljivog energenta, te potencijale hr vat skih šuma u proizvodnji drva kao energenta, kako slijedi. Šumarstvo kao proizvođač obnovljivih izvora energije Hrvatsko šumarsko društvo, kao jedna od najstarijih nevladinih udruga (osnovano 1846. godine) u svom 162-ogodišnjem radu uvijek je promicalo napredne i gospodarski značajne ideje i projekte.Tako je u cilju što bolje organizacije stručnih potencijala, na svojoj 109.redovitoj Skupštini, održanoj u Karlovcu 17. lipnja 2005. god., u okviru Dana hrvatskog šumarstva, osnovalo sekciju “Hrvatska udruga za biomasu”. Na projektima korištenja biomase šumarska struka usko surađuje s Europskim institucijama, posebice s Bavarskim ministarstvom poljoprivrede i šumarstva i fir mom C.A.R.M.E.N., te s Austrijskim državnim šuma ma d.d. i njihovim Saveznim ministarstvom po ljo pri vrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva, kao savjetnicima i partnerima. Zbog svega navedenog i što bržeg, učinkovitijeg i obimnijeg korištenja obnovljivih izvora energije, Hr vat ska udruga za biomasu učlanjena je u Europsku udru gu za biomasu (AEBIOM). Hrvatsko šumarstvo gospodari s 2 688 687ha šuma i šumskog zemljišta u kojima se nalazi 397 963 000 m3 drv ne zalihe, s godišnjim prirastom 10 526 000 m 3, gdje se svake godine u zahvatima njege i obnove šuma 3 sječe bruto volumen (godišnji etat) od 6 564 000 m. Skoro sve šume u Hrvatskoj su prirodne (97 %), na sta le prirodnim pomlađivanjem iz sjemena matične sa stojine, koja se vjekovima razvijala na tom staništu.To hrvatske šume svrstava među najprirodnije, najstabilnije i najproduktivnije u Europi, koje trajno pro iz vode općekorisna (ekološka, socijalna i so cijalno-ekofiziološka) i gospodarska dobra. Drvo je uvijek bilo značajan izvor energije u svim fazama razvoja ljudskog društva. Oko godine 1850. drvo je osiguravalo skoro 90 % energije za čovjekove potrebe, da bi u posljednjem desetljeću 20. stoljeća udio drva za energiju u razvijenim zemljama pao ispod 5 %. Pojavom energetske krize, udio drva u energetskoj bilanci najrazvijenijih europskih zemalja u ovo vri jeme svakim danom sve više raste, kao i potreba za svim oblicima energije. Šumarska struka ovladala je i usavršila sve postupke pridobivanja drva kako za potrebe industrije, tako i ogrjevnog drva kao primarnog ili sekundarnog nositelja energije. Ukupna i planirana godišnja i desetgodišnja sječa na ziva se etat i predstavlja bruto volumen krupnog drva, iz kojega se izrađuju šumski proizvodi (iznad 7 cm promje ra sortimenta). On je planiran i bilanciran u gos po darskim godišnjim i desetgodišnjim osnovama gos po darenja. Ostvareni ili sječivi etat, predstavlja neto volumen proizvedenih drvnih sortimenata posječenog godišnjeg etata. Razlika između bruto etata krupnog drva stabala iz kojega se izrađuju drvni proizvodi i ostvarenog neto sječivog etata količine proizvedenih sortimenata go diš nje, drvni je materijal koji danas kao otpad ostaje u šumi, a koji može dobro poslužiti za pridobivanje energije. Isto tako, za pridobivanje energije može poslužiti sva biomasa dobivena zahvatima njege čišćenjem u pr vim dobnim razredima regularnih šuma, kao i biomasa dobivena uzgojnim zahvatima u svim degradacijskim stadijima šuma. Ta se biomasa do sada nije prikazivala u okvirima go dišnjih etata regularnih visokih, srednjih i niskih, kao i prebornih šuma, jer se po dimenzijama stabala od ko jih nastaje nalazi ispod taksacijske granice od 10 cm prsnog promjera, za koju do sada tržište nije pokazivalo interes. U biomasu za pridobivanje energije spada i drvo iz osnovanih energijskih plantaža i kultura, kao i drvo od vjetroizvala, ledoloma, opožarenih površina, drvoreda, parkova te drvo uz kanale, vodotoke i dr. U današnjim uvjetima, kad biomasa postaje tržišno vrijedan i tražen proizvod, hrvatsko šumarstvo se mora opredijeliti za intenzivnije gospodarenje, kako bi zahvatima njege i pomlađivanja šuma, povećali njihovu kvalitetu, a istovremeno dobili tržišno vrijednu bioma se za energiju. Intenzivno gospodarenje u šumarstvu predstavlja skup stručnih radova u šumskom ekosustavu, koji se te melje na spoznajama do kojih je došla šumarska znanost na svim znanstvenim područjima unutar šumarske struke i srodnih područja. Koristeći se stvarnim podacima koji se temelje na dugogodišnjim sveobuhvatnim izmjerama u šumama Hrvatske, kao i saznanjima o dosezima šumarske znanosti u gospodarenju s njima, izradili smo 4 različita scenarija o mogućim količinama pridobivanja drva za industriju i energiju. Koji će se scenarij primijeniti ovisi o našoj opredijeljenosti za korištenje bioenergije, kao i o intenzitetu i kvaliteti gospodarskih zahvata. |