DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 90     <-- 90 -->        PDF

ZAPISNIK


3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a,
održane 11. prosinca 2008. god. u prostorijama Šumarskoga doma
Nazočni: izv. prof. dr. sc. Igor Anić, Dalibor
Bakran, dipl. ing., Davor Beljan, dipl. ing., Stjepan
Blažičević, dipl. ing., mr. sc. Miroslav Brnica, mr. sp.
Mandica Dasović, mr. sc. Zoran Đurđević, prof. dr. sc.
Milan Glavaš, Dubravko Hodak, dipl. ing., Hra nislav
Jakovac, dipl. ing., mr. sc. Petar Jurjević, Čedo
Križmanić, dipl. ing., mr. sc. Josip Malnar, izv. prof. dr.
sc. Josip Margaletić, akademik Slavko Matić, Vlatko
Petrović, dipl. ing., Dragomir Pfeifer, dipl. ing., Emi lija
Seidl, dipl. ing., Krunoslav Szabo, dipl. ing., Darko
Posarić, dipl. ing. (umjesto BrankaTrifunovića, dipl.
ing.), OliverVlainić, dipl. ing., ZdravkoVukelić, dipl.
ing., Damir Delač, dipl. ing., Biserka Marković, dipl.
oec., mr. sc. Josip Dundović, Ilija Gregorović, dipl.
ing., dr. sc. VladoTopić, Josip Maradin, dipl. ing., Mi ro
slavMrkobrad.


Ispričani: dr. sc. Miroslav Benko, Davor Butorac,
dipl. ing., prof. dr. sc. Ivica Grbac, prof. dr. sc. Bra ni mir
Prpić, Dražen Štrković, dipl. ing., izv. prof. dr. sc.
IvicaTikvić, Branko Trifunović, dipl. ing.


Predsjednik HŠD-a mr. sc. Jurjević pozdravio je sve
na zočne i utvrdio kvorum.
Nakon toga jednoglasno je usvojen ovaj


Dnevni red:


1.Ovjerovljenje Zapisnika 2. sjednice Upravnog od bo
raHŠD-a.
2.Obavijesti.
3.Izvršenje programa rada i devetomjesečno financijsko
izvješće.
4.Program rada i financijski plan za 2009. godinu.
5.Aktualna problematika.
6.Šumarski list i ostale publikacije.
7.Imenovanje Povjerenstva za popis imovine i po tra ži
vanja na dan 31. 12. 2008. godine.
8.Aktualna tema sjednica; Općekorisne funkcije šu ma
– stavovi HŠD-a o inicijativi za smanjivanje
nak nade za korištenje OKFŠ-a.
9.Slobodna riječ.
Ad 1.Zapisnik 2. sjednice Upravnog i Nadzornog
odbora održane 2. 10. 2008. god. u šumariji Sinj UŠP
Split, objavljen u Šumarskome listu 9–10/2008., dan je
na usvajanje i jednoglasno je prihvaćen.


Ad 2.



24. i 25. listopada u Crikvenici u hotelu Omorika
odr žan je simpozij pod nazivom “100. godina crik ve
ničkog rasadnika Podbadanj”, organiziran povodom
obilježavanja 100 godina neprekidnog rada
toga rasadnika. Skup je dao svoj doprinos 120. go


diš njici organiziranog turizma u Crikvenici. Orga ni
zatori skupa bili su HŠD Zagreb i ogranak Senj,
Hr vatske šume d.o.o., UŠP Senj, a pokrovitelj Mi ni starstvo
regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog
gos podarstva. Predstavljeno i ponovljeno izdanje
za nimljive knjižice dr. Alfonsa Kaudersa, originalno
objavljene 1933., pod naslovom“Nekoliko riječi o
pošumljavanju krša oko naših primorskih ku pa li šta”.
U ovom djelu, i danas aktualnom, autor daje jed nu
sažetu sliku onodobnih okolišnih prilika oko na ših
tek začetih kupališta, kao i detaljne naputke o mo guć
nostima njihova unapređenja. Asve to “iz prve
ruke”, jer je upravoAlfons Kauders prvi i jedinidoctor
honoris causaeŠumarskog fakulteta upravo u
doba pisanja ove knjižice djelovao, i u tek stasalom
rasadniku Podbadanj, kao i u uređenju par ko va i šetnica
ondašnje Crikvenice. Knjižicu je ovom prigodom
reizdalo Hrvatsko šumarsko društvo, uredio ju
je Branko Meštrić, dipl. ing. a predgovorom opre mio
dr. sc. Vicko Ivančević, koji ju je i predstavio na sku pu
u Crikvenici. Osim u tiskanoj verziji knjižica je
dostupna i u digitalnoj biblioteci HŠD.Više o tome
možete pročitati u 9–10/2008. ŠL.



U prostorijama Hrvatskog šumarskog društva u Za gre
bu u srijedu je 22. listopada predstavljena nova
knji ga s područja stručne literature FLOODPLAIN
FO RESTS OF THETEMPERATE ZONE OF EU RO
PE(Poplavne šume umjerenog europskog pojasa).
Ovo kapitalno djelo, tiskano u Češkoj na
en gleskom jeziku, zajednički je rad istaknutih šu mar
skih stručnjaka i znanstvenika iz Austrije, Češ ke
i Hrvatske. Uz uvodnu riječ akademika Matića
mo nografiju je prezentirao prof. Anić.

Obilježavajući Europski tjedan šuma Hrvatske šume
d.o.o. na Cvjetnom trgu u Zagrebu organizirale su
promidžbeni štand. Građani su imali priliku na prigodnoj
izložbi postavljenoj na nekoliko panoa vidjeti
neke isječke iz povijesti hrvatskoga šumarstva.

U Hrvatskom šumarskom društvu u Zagrebu u pe tak,
28. studenoga, predstavljena je knjiga Crni
orah u Podunavlju, autora mr. sp. Željka Mayera i
mr. sc. Ivana Rajkovića. Monografiju je uz autore
pred stavio prof. dr. sc. Zvonimir Seletković uz po vi
jesni prikaz početka uzgajanja ove alohtone vrste
u Podunavlju.

U organizaciji Hrvatskoga šumarskog društva
ogran ka Požega i UŠPPožega, 2. prosinca u Požegi
predstavljena su hrvatska izdanja dviju knjiga iz


područja zaštite šuma:“Atlas šumskih oštećenja


dijagnoze bolesti drveća”(G. Hartmann, F. Nien




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 91     <-- 91 -->        PDF

haus, H. Butin) i “Atlas bolesti i štetnika na drveću i
grmlju” (H. Butin, F. Nienhaus, B. Bohmer). Knjige
su preveli s njemačkoga Ivan Zrinšćak i Zlatko
Lisjak. “Atlas šumskih oštećenja” predstavio je
prof. dr. sc. Milan Glavaš, dok je “Atlas bolesti i
štetnika na drveću i grmlju”prezentirao dr. sc.
Mi roslavHarapin.



Na osnovi dugogodišnje suradnje naših i Bečkih
znan stvenika, nastao je priručnik Bolesti i štetnici
ur banog drveća, koji objedinjuje spoznaje hrvatskih
i austrijskih istraživača. Šumarski institut Jas tre
barsko i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
pod spomenutim su naslovom izdali sveučilišni priručnik.
Autori priručnika su Christian Tomiczek,
Tho mas Cech, Hannes Krehan i Bernhard Perny iz
Beča (Savezni šumarski institut – Forschungs zen trum
fürWald, BFW), Danko Diminić, Boris Hra šo vec
(Šumarski fakultet u Zagrebu) i Milan Pernek
(Šumarski institut u Jastrebarskom).

Zavod za zaštitu prirode napravio je studiju“Stanje
prirode i zaštite prirode u RH”, na kojuHŠD daje
svoje primjedbe.
U svome Izvješću Državni zavod u po glav lju 2.3.1.
Šumarstvonavodi strukturu šuma u Hrvatskoj i
površine pod šumom koje nisu usuglašene s podacima
Šumskogospodarske osnove po dru čja Repu bli ke
Hrvatske 2006 –2015. Ukazuje se kako su u
šumama najosjetljivije vrste koje su na bilo koji
način vezane uz stara (šuplja) ili srušena (izvaljena)
stabla, i to ponajprije određene svojte mikroorganizama,
gljiva, člankonožaca, šišmiša i ptica. Dalje se
ukazuje na to kako su neke šumske vrste upravo
zbog gubitka takvih staništa smatraju ugroženima.
Državni zavod naglašava kako se sa sta jališta bio loške
raznolikosti šumarstvu može pri go voriti
nekoliko osnovnih nedostataka u današnjoj praksi
gos podarenjašumama:
–pitanje trajanja ophodnje većine vrsta šumskoga dr veća,

–broj starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala u
gos podarskimšumama,
–primjena kemijskih sredstava u zaštiti šuma od štetnika,

–broj ostavljenih stabala prilikom dovršne sječe.
Danas niti jedna od navedenih primjedbi ne stoji.
Ophodnja koja predstavlja životni vijek regularne šu me,
od pomlađivanja sastojine do dovršne siječe stabala
ovisi danas o fiziološkom stanju šume i zdravosti
sta bala, odnosno o početku starenja stabala, tj. smanje nju
fotosintetskoga učinka drveća. Produženje trajanja
ophodnje koje šumarstvo prilagođuje početku starenja
stabala, smanjilo bi učinak općekorisne funkcije koja
se odnosi na vezivanje ugljika i smanjivanje ugljičnoga
dioksida u atmosferi i tako djeluje ograničavajući na
uči nak staklenika atmosfere.


U suvremenom uzgajanju šuma ophodnja se više ne
određuje iz merkantilnih razloga (povećanje udjela fur ni
ra), nego na osnovi učinkovitosti fotosinteze koja
odre đuje početak starenja.


Propadanje šuma izazvano promjenom kemijske
kli me, ali i drugim čimbenicima kao što su, primjerice,
promjena vlažnosti staništa u nizinskim lužnjakovim
šumama pod utjecajem različitih vodotehničkih zahvata,
što izaziva trajni pad ili povišenje razina podzemne
vode ili sušne prilike zbog klimatskih promjena na
južnim rubovima areala obične jele, skratili su život
po jedinoga šumskoga drveća za više desetaka pa i sto ti
nu godina. Danas nema šume u Hrvatskoj u kojoj se
ne pojavljuju suha stabla u većoj količini od nekadaš nje
uobičajene prirodne pojave, što zasigurno vrlo obilno
pruža ekološku nišu spomenutim organizmima
ovis nima o mrtvom drvu. To je isto tako povezano i s
ostavljenim stablima prilikom dovršne sječe, kao i pri mjenom
FSC certifikacije te pridržavanjem Zakona o
šumama kroz pravilnike o uređivanju šuma koji predstavljaju
podzakonske akte, a koji isto tako osiguravaju
mrtvo drvo kao ekološku nišu. Šumarstvo, dakle, vodi
bri gu o mrtvom drvu koje treba ostati u šumi zbog bio loš
ke raznolikosti svojti kojih nema u mladoj i srednjedobnoj
šumi i koja se pojavljuje u prašumi u razvojnim
fazama starenja i raspadanja. Ostavljanjem suhih stojećih
i ležećih stabala u šumi ostvaruje se tražena bioraznolikost
koju osigurava mrtvo drvo i to primjenom
načela FSC certifikacije kao i Pravilnika o uređivanju
šuma. Potpuno postizanje spomenute bioraznolikosti
pred viđa se u trajanju od tri dobna razreda (60 godina).


U Službi za zaštitu šuma Hrvatskih šuma d.o.o.
Direk cija Zagreb saznali smo kako se prilikom uni šta va
nja šumskih štetočina koriste isključivo biološki pre pa
rati, a ne kemijska sredstva. Zaključeno je da se više
ne koriste dendrocidi za “čišćenje” nepoželjnih vrs ta
koje ugrožavaju hrast lužnjak.


Želimo ukazati na dobro stanje naših šuma koje su
preko 95 % prirodnoga sastava, što je posljedica dob ro ga
rada šumarske struke u posljednjih 250 godina, a po sebno
u XIX. stoljeću kada se razvila domaća šumar ska
struka sa svojim Hrvatsko-slavonskim šu mar skim druš tvom
i to od Šumarskoga učilišta u Kri žev cima 1860.
go dine preko Šumarske akademije, koja je pripojena
Sve učilištu u Zagrebu 1898. godine i ko načno Šu mar sko
ga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1960. godine.


Uzgajanje šuma razvijalo se u smislu ekosustavnih
uzgojnih postupaka pa se razvila zagrebačka škola uz ga
janja šuma, koja daje prednost prirodnom pomlađivanju
i ne dozvoljava čistu sječu, što su osnovna načela
ekosustavnoga postupka sa šumom koja ulaze u za ko ne
o šumama.


Škola se i dalje razvija, i u rujnu 2007. godine Hr vat ska
akademija znanosti i umjetnosti Sekcija za šumar




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 92     <-- 92 -->        PDF

stvo, Znanstvenoga vijeća za poljoprivredu i šu mar stvo
organizirala je međunarodni skup pod nas lo vom “Pra šum
ski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospoda re
nje šumama u Hrvatskoj”. Na skupu se za ključilo
kako prirodno gospodarena šuma daje najveći gospodarski
i općekorisni učinak, odnosno najbolje ispunjava
ekološke, socijalne i socijalno-ekofiziološke funkcije.


U posljednje vrijeme posebno u krugovima zaštitara
prirode prevladalo je mišljenje kako bi što više
šuma trebalo potpuno zaštititi, odnosno pretvarati u se kun
darne prašume. Proučavajući prašume u Hrvatskoj
od 1957. godine i prateći rezultate istraživanja europskih
prašuma, došlo se do zaključka kako prašuma u
nekim svojim razvojnim fazama ne ispunjava naj značaj
nije općekorisne funkcije. Prašuma se tijekom
svojega dugoga života sastoji iz razvojnih faza po mla đivanja,
inicijalne faze, optimalne faze, faze starenja,
raspadanja i ponovno pomlađivanja. U fazama pomlađivanja,
starenja i raspadanja prašuma ne ispunjava u
potpunosti ili uopće ne ispunjava ekofiziološku funkciju
vezivanja ugljika i ispuštanja kisika, koja je značajna
za smanjenje ugljičnoga dioksida u atmosferi
sta kleničkog plina, a koji uvjetuje globalnu promjenu
klime u smislu njezina zatopljenja. Osim te funkcije
na vedene razvojne faze ne ispunjavaju u potpunosti
pro tuerozijsku i hidrološku funkciju. Spomenute raz voj
ne faze prašume traju oko 60 % njezinoga život no


ga vijeka, što je velik gubitak povoljnog utjecaja šume
na okoliš koji gubimo u prašumi.


Prirodno gospodarena šuma preuzela je od prašume
fazu pomlađivanja, koju je u odnosu na prašumu uzgojnim
postupcima znatno vremenski skratila, zatim inicijalnu
i optimalnu fazu koje su u smislu foto sintetskoga
učinka najznačajnije u životu šume.


Ako se prirodno gospodarenoj šumi doda mrtvo
drvo (što je već u šumarskoj praksi u tijeku – FSC
certifikacija i Pravilnik o uređivanju šuma) ona će
tijekom čitavoga trajanja svoga života u potpunosti
ispunjavati sirovinsko-energetsku funkciju, kao i sve
općekorisne funkcije, pa i one bioraznolikosne koje
prašuma ima samo u fazi starenja i raspadanja.


Prirodno gospodarena šuma je optimalan oblik
šumekoji bi trebalo uzgojitiu čitavomearealu hr vat
skih šuma, uključivši ekološku mrežu i sve za šti će
ne šume koje nisu specijalni šumski rezervati i
strogo zaštićeni šumski rezervati. To bi predstavljalo
vrlo učinkovitu i ekonomičnu zaštitu prirode i
okoliša, što bi značajno sma njilo današnje troškove
zaštite prirode.


Tako organizirano šumarstvo u zajedništvu sa zaš ti tom
prirode moglo bi među svojim kadrovima imati
bio loge specijaliste za pojedina područja flore i faune.


Primjedbe na vodno gospodarstvo 2.2.


U Izvješću Državnoga zavoda za zaštitu prirode za
podpoglavlje 2.2.3 u kojemu se daje ocjena provedbe
NSAP-a stoji:


Akcijski plan za vodno gospodarenje predviđen
NSAP-omnije proveden.To ukazuje na odnos te
struke prema zaštiti prirode.


U podpoglavlju 2.2.1. Stanje Vodnoga gospodar stva
u Hrvatskoj na kraju piše:


“Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti je je dan
od ključnih elemenata u konceptu integralnog
upra vljanja sljevovima koji predstavlja temelj suvremenog
pristupa vodnom gospodarstvu te je stoga kao
takav sastavnica europskog i nacionalnog zakonodav stva
i prakse u tom sektoru”.


Ova izjava trebala bi zapravo pokriti sve krive po te ze
vodnoga gospodarstva tijekom njihova osmo go diš njega
djelovanja.


Slijede sektori i naše primjedbe.



Upravljanje vodotocima i zaštita od poplava
Radovi unutar toga sektora odnose se na Srednje
Po savlje povezano uz zaštitu Zagreba, Siska te
nase lja i poljodjelstva uz Savu od Zagreba do Oku čana,
kao i nizvodnih naselja i poljodjelstva. Ne ka dašnja
prirodna retencija toga područja iznosila je


oko 200.000 ha i danas je ograničena na kojih


50.000 ha (Lonjsko polje, Opeke, Trstika, Mokro
polje) što nije značajnije ugrozilo nizinske šumske
eko sustave toga područja. Prilikom ostvarenja ovo ga
projekta sudjelovalo je i šumarstvo. Smatramo
kako je u ovome projektu ostvaren dobar odnos iz me
đu šumarstva i vodnoga gospodarstva.
Tijekom izgradnje Retencije Kupčina, šumarstvo se
uključilo prekasno kada su već bili dovršeni vo do teh
nički zahvati, što je izazvalo značajne štete u po kupskim
nizinskim šumama.



Eksploatacija riječnog nanosa
Šljunak se koristi izravno iz korita rijeke Drave, što
produbljuje dno te izaziva pad razina podzemnih
voda.Velike štete na šumskim ekosustavima izazvala
je eksploatacija šljunka u prirodnom koritu ri je
ke Drave, čiji je tok je ostavljen kao biološki
mi nimum prilikom izgranje hidroelektrana Va raž din,
Čakovec i Dubrava.
Proširenje i produbljenje toga korita određenoga za


protjecanje biološkoga minimuma, nije se moglo
struč no opravdati osim kao čista eksploatacija
šljun ka i uništenje staništa i preostaloga živoga svijeta
nekadašnjega dravskoga toka.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 93     <-- 93 -->        PDF

U područjuVirovitice u predjelu toka Drave pro gla še
nog zaštićenim krajolikom, predsjednik udruge
Dravska liga bio je fizički napadnut kada je upozorio
da se u zaštićenom krajolkiku ne može eksploa ti
ratišljunak.


Uređivanje vodnih putova
Danas je vrlo aktualna izgradnja kanala Dunav-Sava
na potezuVukovar-Šamac koji prolazi pokraj Spač van
skog šumskog bazena i nizinskih šuma Gor njega
Bosuta. Predstavnici Šumarskoga fakulteta Sve uči lišta
u Zagrebu iAkademije šumarskih zna nosti, kao
i Hrvatsko šumarsko društvo, dali su ne gativno miš lje
nje o izgradnji spomenutoga ka na la. Predstavnici
navedenih institucija smatraju kako je potrebno
prema načelima šumarske biometrike is tra žiti utjecaj
kanala Dunav-Sava na šume. Re zul tati tih istraživanja
dali bi odgovor o mogućnosti ili ne mo guć nosti
gradnje, uzevši u obzir sveukupne koristi od šume i
kanala. Na mišljenje šumarske zna nosti i struke in ve
stitori reagiraju angažiranjem jedne male firme,
koja brzo dovršava studiju o utjecaju kanala Dunav-
Sava na šume, iza čega slijedi niz nelogičnih poteza
od strane Hrvatske vodo pri vre de, pa i dono še nje pro stor
noga plana kanala, iako se prije toga nije konzultirala
šumarska struka (Hrvatsko šu mar sko društvo,
Šumarski fakultet Sve učilišta u Za gre bu, Akademija
šumarskih znanosti).


U prostornom planu kanala predviđa se kanalizacija


Save od Šamca do Siska, ili čak do Zagreba, što bi
promjenom vodnih odnosa zasigurno ugrozilo zao balje
promjenivši staništa i u području Parka pri ro de
“Lonjsko polje”.


Danas je studija o utjecaju kanala na okoliš koja
ima značajne propuste, i od šumarske strane negativno
ocijenjena, na razmatranju kod povjerenstva.



Izgradnja hidroenergetskih objekata
Izgradnjom derivacijskih hidroelektrana, štete u ni zin
skim šumama pojavljuju se uz akumulacijska je zera
zbog zamočvarenja, te uz derivacijski kanal


zbog trajnog sniženja razina podzemnih voda.


U jednom i drugom slučaju dolazi do propadanja


sta bala nizinskih šuma od kojih je najosjetljiviji
hrast lužnjak. Zbog izostanka pronosa, budući da se
materijal nagomilava u akumulacijskom jezeru, ri je
ka produbljuje dno svojega nizvodnoga korita, što
izaziva pad razina podzemnih voda u zaobalju i
pro mjenu staništa nizinskih šuma uz značajno su še nje
hrasta lužnjaka, primjerice u šumi Repaš i
drugim šumamna u nizvodnom zaobalju hi dro elek tra
neDubrava.


U varaždinskom području u šumama pokraj hi dro elektrane
Čakovec, u poplavnim šumamm vrba i to po
la, u pojedinim dijelovima osušilo se preko 70 %


drveća, a zbog drastične promjene staništa obnova
nije uspjela poslije više pokušaja. Najveće štete kroz
utjecaj hidroelektrane na promjenu vodnih od no sa u
zaobalju izazivaju derivacijske, pa iako postoje i
drukčije projektirane hidroelektrane, koje iza zivaju
puno manje promjene staništa u zaobalju, investitor
(HEP i Hrvatska vodoprivreda) se odlu ču je uvijek na
takve s dubokim odvodnim kanalom. One proizvode
nešto više kilovata, ali samo u šumama izazvane šte te,
bez onih u ekosustavu rijeke, nje zinome koritu i
obali, poljodjelstvu, zaštiti oko li ša i prirode, daleko
prelaze koristi koje daje hidro elekt rana.



Navodnjavanje i melioracijska odvodnja
O utjecaju navodnjavanja na šume nemamo za sada
iskustva. Glede melioracijske odvodnje imamo loša
is kustva. Duboki odvodni kanali uz rub nizinskih
šuma, ali i od njega udaljeniji, snizuju razine pod zem
nih voda u lužnjakovim šumskim zajednicama,
što izaziva sušenje šumskoga drveća.Tako smo pri mje
rice zabilježili značajne štete u šumskom ba ze nu
Spačva pokrajVrbanje.



Utjecaj otpadnih voda na biološku i krajobraz nu
raznolikost
Poplavna voda gotovo uvijek sadrži otpadne vode s
primjesom različitih otrova koji potječu od industrije,
urbanog prostora i poljodjelstva te zasigurno
utje ču, u većoj ili manjoj mjeri na zdravstveno sta nje
nizinskih šuma. Prilikom istraživanja uzroka su še
nja hrasta lužnjaka u šumi Kalje, analizirali smo
poplavnu vodu koja je prije sušenja lužnjaka po pla vila
šumu.


Poplavna voda sadržavala je amonij, nitrite, nitrate,
ulja i masti, ugljikovodike mineralnog porijekla, fe no
le, taninske i ligninske tvari, olovo, kadmij i de ter
džente pojedinačno ispod dopuštenih graničnih
vrijednosti, ali u sinergiji su zasiugurno nepovoljno
utjecali na živu sastavnicu šume. Značajno za ga đe nje
potvrđeno je u nedostataku kisika, što je uz
višak ugljičnoga dioksida, utjecalo na vitalnost stabala
hrasta lužnjaka.


Pri tome je nužno navesti kako je zbog iskopa
odteretnoga kanala Sava-Odra koji prolazi kroz su sjed
no šumsko područje Turopoljski lug, podzemna
voda tijekom sušenja hrasta lužnjaka u šumi Kalje
pala preko 50 cm, uz dvije sušne godine. Si ner gij sko
djelovanje većega broja nepovoljnih čimbenika,
uz otpadne vode, utjecalo je na sušenje hrasta
lužnjaka, koje je zajedno s onim u Turopoljskom


3


lugu iznosilo oko 300.000 m. Kako se vidi, vodoprivreda
u svojoj praksi nije pazila na načela biološke
i krajobrazne raznolikosti u prostoru svojih
djelovanja, što je daleko od očuvanja prirode i EU
programa NATURA2000, a što će se uskoro pokazati
i kompromitirati one koji stoje iza toga.


591




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 94     <-- 94 -->        PDF


U tijeku je javna rasprava Energetske strategije
Hrvat ske u koju se uključilo i HŠD sa svojom sekcijom
Hrvatskom udrugom za biomasu. Otvorenim
pismom upućenom predsjedniku Države,Vlade, re sor
nom Ministarstvu, Gospodarskoj komori, Sa bor skom
odboru itd., HŠD je iznijelo svoje stavove
oko korištenja šumske biomase kao obnovljivog
eko loški prihvatljivog energenta, te potencijale hr vat
skih šuma u proizvodnji drva kao energenta,
kako slijedi.


Šumarstvo kao proizvođač obnovljivih izvora energije


Hrvatsko šumarsko društvo, kao jedna od najstarijih
nevladinih udruga (osnovano 1846. godine) u svom
162-ogodišnjem radu uvijek je promicalo napredne i
gospodarski značajne ideje i projekte.Tako je u cilju
što bolje organizacije stručnih potencijala, na svojoj


109.redovitoj Skupštini, održanoj u Karlovcu 17. lipnja
2005. god., u okviru Dana hrvatskog šumarstva,
osnovalo sekciju “Hrvatska udruga za biomasu”.
Na projektima korištenja biomase šumarska struka
usko surađuje s Europskim institucijama, posebice s
Bavarskim ministarstvom poljoprivrede i šumarstva i
fir mom C.A.R.M.E.N., te s Austrijskim državnim šuma ma
d.d. i njihovim Saveznim ministarstvom po ljo pri vrede,
šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva,
kao savjetnicima i partnerima.


Zbog svega navedenog i što bržeg, učinkovitijeg i
obimnijeg korištenja obnovljivih izvora energije, Hr vat
ska udruga za biomasu učlanjena je u Europsku
udru gu za biomasu (AEBIOM).


Hrvatsko šumarstvo gospodari s 2 688 687ha šuma
i šumskog zemljišta u kojima se nalazi 397 963 000 m3
drv ne zalihe, s godišnjim prirastom 10 526 000 m
3,
gdje se svake godine u zahvatima njege i obnove šuma


3


sječe bruto volumen (godišnji etat) od 6 564 000 m.
Skoro sve šume u Hrvatskoj su prirodne (97 %), na sta
le prirodnim pomlađivanjem iz sjemena matične sa stojine,
koja se vjekovima razvijala na tom staništu.To
hrvatske šume svrstava među najprirodnije, najstabilnije
i najproduktivnije u Europi, koje trajno pro iz vode općekorisna
(ekološka, socijalna i so cijalno-ekofiziološka) i
gospodarska dobra.
Drvo je uvijek bilo značajan izvor energije u svim
fazama razvoja ljudskog društva. Oko godine 1850.
drvo je osiguravalo skoro 90 % energije za čovjekove
potrebe, da bi u posljednjem desetljeću 20. stoljeća
udio drva za energiju u razvijenim zemljama pao ispod
5 %. Pojavom energetske krize, udio drva u energetskoj
bilanci najrazvijenijih europskih zemalja u ovo
vri jeme svakim danom sve više raste, kao i potreba za
svim oblicima energije.
Šumarska struka ovladala je i usavršila sve postupke
pridobivanja drva kako za potrebe industrije, tako i
ogrjevnog drva kao primarnog ili sekundarnog nositelja
energije.
Ukupna i planirana godišnja i desetgodišnja sječa
na ziva se etat i predstavlja bruto volumen krupnog drva,


iz kojega se izrađuju šumski proizvodi (iznad 7 cm
promje ra sortimenta). On je planiran i bilanciran u gos po
darskim godišnjim i desetgodišnjim osnovama gos po
darenja.


Ostvareni ili sječivi etat, predstavlja neto volumen
proizvedenih drvnih sortimenata posječenog godišnjeg
etata.


Razlika između bruto etata krupnog drva stabala iz
kojega se izrađuju drvni proizvodi i ostvarenog neto
sječivog etata količine proizvedenih sortimenata go diš nje,
drvni je materijal koji danas kao otpad ostaje u
šumi, a koji može dobro poslužiti za pridobivanje energije.


Isto tako, za pridobivanje energije može poslužiti
sva biomasa dobivena zahvatima njege čišćenjem u pr vim
dobnim razredima regularnih šuma, kao i biomasa
dobivena uzgojnim zahvatima u svim degradacijskim
stadijima šuma.


Ta se biomasa do sada nije prikazivala u okvirima
go dišnjih etata regularnih visokih, srednjih i niskih,
kao i prebornih šuma, jer se po dimenzijama stabala od
ko jih nastaje nalazi ispod taksacijske granice od 10 cm
prsnog promjera, za koju do sada tržište nije pokazivalo
interes.


U biomasu za pridobivanje energije spada i drvo iz
osnovanih energijskih plantaža i kultura, kao i drvo od
vjetroizvala, ledoloma, opožarenih površina, drvoreda,
parkova te drvo uz kanale, vodotoke i dr.


U današnjim uvjetima, kad biomasa postaje tržišno
vrijedan i tražen proizvod, hrvatsko šumarstvo se mora
opredijeliti za intenzivnije gospodarenje, kako bi zahvatima
njege i pomlađivanja šuma, povećali njihovu
kvalitetu, a istovremeno dobili tržišno vrijednu bioma se
za energiju.


Intenzivno gospodarenje u šumarstvu predstavlja
skup stručnih radova u šumskom ekosustavu, koji se
te melje na spoznajama do kojih je došla šumarska znanost
na svim znanstvenim područjima unutar šumarske
struke i srodnih područja.


Koristeći se stvarnim podacima koji se temelje na
dugogodišnjim sveobuhvatnim izmjerama u šumama
Hrvatske, kao i saznanjima o dosezima šumarske znanosti
u gospodarenju s njima, izradili smo 4 različita
scenarija o mogućim količinama pridobivanja drva za
industriju i energiju. Koji će se scenarij primijeniti
ovisi o našoj opredijeljenosti za korištenje bioenergije,
kao i o intenzitetu i kvaliteti gospodarskih zahvata.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Prvi scenarijpredstavlja današnje stanje gdje se od


3


pro pisanog godišnjeg etata koji iznosi 6 564 000 m
do bije 30 % trupaca i 10 % celuloznog drva, što znači
ukup no 40 % drva za industriju, zatim 20 % ili 1 312
800 mogrjevnog drva, a ostatak od 40 % predstavlja
drvo tanjih dimenzija koje kao otpad ostaje neiskorišteno
u šumi.


Drugi scenarijtemelji se na činjenici da 40 % drv nog
volumena koji kao otpad ostaje u šumi, danas ima
veliku tržišnu vrijednost i koristi se za pridobivanje
energije. Ako bi prihvatili to drvo i upotrijebili ga za
energiju, onda bi od istog bruto etata dobili 40 % indu


3


strijskog drva, 45 % ili 2 954 000 mdrva za energiju, a
otpad bio iznosio 15 %.


Treći scenarijtemelji se na mogućnostima povećanja
današnjeg etata putem intenzivnijih zahvata njege
proredom i povećanjem intenziteta zahvata u pre bornim
šumama. Na taj način bi dobili mogući etat od


3


7 330 000 m.Taj bi nam etat mogao dati 40 % indu


3


strijskog drva i 45 % ili 3 299 000 mdrva za energiju,
uz 15 % otpada koji ostaje u šumi.


Četvrti scenarijtemelji se na povećanom normal-
nom etatu, a zatim i na drvnom volumenu kojega mo že mo
dobiti izvan propisanog etata, njegom mladih šuma


3


čišćenjem u iznosu od 170 000 mte drvnim volu me nom
kojega je moguće ostvariti radovima njege i obno


3


ve u šikarama i makijama u iznosu od 705 000 m. Na
taj bi način, uz drvo za industriju kojega smo odre di li na


3


osnovi povećanog etata, mogli dobiti 4 174 000 mdr ve
ta za energiju.
Iz navedenih scenarija vidljivo je da godišnje raspolažemo
s drvetom za proizvodnju primarne i sekundar


3


ne energije u količinama od 1 312 800mminimalno,


3


do4 173 507mmaksimalno. Navedeni podaci su naša
energetska stvarnost temeljena na konkretnim izmjerama
u šumama Hrvatske, koja su znanstveno obrađena i
prezentirana.


To drvo nam je na dohvat ruke, a koliko i na koji
način ćemo ga uzeti, ovisi isključivo o nama i našoj
energetskoj i gospodarskoj politici. Prednosti veće
upo rabe potencijala šumske biomase kao energenta
u Hrvatskoj su:


1.Ekološke prednosti biomase u odnosu na fosilna
go riva je njena obnovljivost i potrajnost. Opte re će nje
atmosfere COpri korištenju biomase kao gori2



va je gotovo zanemarivo. Dok su fosilna goriva
odgovorna za 80 % zagrijavanja planete zemlje, po troš
nja fosilne primarne energije u šumskoj proizvodnji
iznosi svega između 1 i 4 % !


2.Gospodarske prednosti biomase iz šumarstva su
sma njenje uvoza fosilnih energenata i platnog deficita,
povećanje energetske neovisnosti i sigurnosti op skr
be energijom, što je jedan od strateških problema
svake zemlje. Prema predviđanjima ovisnost Hr vat ske
u uvozu energije porast će sa sadašnjih 50 %
uvo za na preko 70 % u 2030. godini. Budući da u EU
irazvijenom svijetu raste tendencija korištenja ob nov ljive
energije kao izvora energije, trebamo i u Hr vat skoj
poraditi na tome, da se obnovljivi izvori energije
koriste u pravoj mjeri. U protekle tri godine (siječanj
2005 – siječanj 2008) cijene nafte porasle su za oko
120 %, a cijene prirodnog plina za više oko 70 %!


3.Socijalne prednosti korištenja biomase mogućnost
su otvaranja većeg broja novih radnih mjesta, što
pri donosi ruralnom i lokalnom razvoju, a to je im pe
rativ hrvatske gospodarske i socijalne politike.
Ciljanim rastom korištenja šumske sječke od 1
mi lijun tona godišnje od 2010. godine postiže se:


1.povećat će se prihod u šumarstvu prodajom šumske
sječke za oko 35 mil. € godišnje,
2.smanjit će se korištenje fosilnih goriva za oko 0,36
mi lijuna tona ekvivalenta nafte na godinu,
3.smanjit će se emisija fosilnog COza oko 1,05 mi li 2



juna tona na godinu,


4.porast će zaposlenost za više od 1000 radnih mjesta
u šumarstvu.
Budući da su predložene količine šumske biomase
u Energetskoj strategiji RH (zelena knjiga) prenisko
pla nirane, molimo Vas da u poglavlju 9. Obnovljivi
izvo ri energije u Tablici 9.2 Ukupan procijenjeni po ten
cijal drvne biomase iz šumarstva, industrije i po ljo pri
vrede (stranica 74.) unesete pod rednim brojem 1.
Prostorno drvo sljedeće količine šumske biomase, i to:


3


za 2020. godinu 3.299.000 mumjesto planiranih


1.889.551m3( u Planu poslovanja HŠ d.o.o. za 2008.
prostorno drvo iznosi 2,0 mil. m3), a za 2030. godinu
3


4.173.507m. Ove količine šumske biomase nalaze se
u Zborniku radova savjetovanja HAZU znanstvenog
vijeća za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb, 26. 11.
2006. godine.
Slijedom toga, molim da ispravite i Tablicu 9-1
Projekcije strukture obnovljivih izvora energije do
2020. godine (s pogledom na 2030. godinu) na stranici


73.u koloni Biomasa (PJ).
UnaprijedVam zahvaljujemo i stojimo na raspolaganju
ukoliko trebate dodatne informacije.



U tijeku je javna rasprava studije utjecajaVKDS
na šumske ekosustave. Primjedbe HŠD-a na Stu di ju
sadržane su u sljedećem pismu:
Prema OIKONU,Višenamjenski kanal Dunav-Sava
((VKDS) utjecat će na šume istočne Slavonije unutar
kojih se nalazi i šuma Spačva, najveća cjelovita šuma
hrasta lužnjaka (QuecusroburL.) u srednjoj, zapadnoj
i jugoistočnoj Europi. Osim Spačve tu su nizinske šu me
sjeverno od toga kompleksa do Dunava, kao i šume




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 96     <-- 96 -->        PDF

područja gornjega Bosuta. Prema autorima Studije
utjecana površina šume budućim VKDS ima oko


70.000ha.
Izravni ekološki vladajući čimbenik na vrste drveća
ni zinskih šuma, a što je posebno izraženo kod hrasta
lužnjaka, je voda koje nema dovoljno u oborinama toga
područja za uspješan rast hrasta lužnjaka. Ne do sta tak
vode osigurava lužnjak iz zaliha podzemne vo de, čija
godišnja razina u tome području koleba od 1 m do 2 m.


Ako trajno padne podzemna vode više od 0,5 m,
hrast lužnjak fiziološki slabi i suši se. Isto se događa
ako se razina podzemne vode trajno podigne i za moč
vari tlo u dijelu ekološkoga profila u kojemu se
na lazi korijenje hrasta lužnjaka. To je šumarskoj
prak si i znanosti poznato više od stotinu godina, a tu
pojavu je detaljno opisao Vajda, bivši profesor zaštite
šuma na Šumarskome fakultetu u Zagrebu.


Želimo li utvrditi zakonitosti koje vladaju u odnosima
između uspijevanja šumskoga drveća i podzemne
vode prema načelima šumarske biometrike,mo ra mo
raspolagati s vremenskim nizom mjerenja pod zem ne
vode i prirasta drveća od najmanje 30 godina, a što
je vrlo značajno u današnje vrijeme globalne promjene
klime.


U Spačvi piezometri mjere od 1988. godine, bez
mje renja tijekom Domovinskoga rata, a u području šu ma
gornjega Bosuta od 1996. godine, nizovi mjerenja
za Spačvu su do 2008. godine 16, a u gornjen Bosutu
12 godina, dakle nedostaje najmanje 14, odnosno 18
go dinamjerenja.


Budući da izrađivači Studije nisu raspolagali s po treb
nim godinama mjerenja, obavili su ekstrapolaciju
postojećih podataka, kako bi se navodno postigla pouzdanost
podataka koristeći vodostaje postojećih vodotoka
na Biđu u Cerni, Bosutu u Njemcima i Spačvi u
Otoku.


Evo načina postupka ekstrapolacije iz Studije
OIKONA:


“Za potrebe ekstrapolacije vremenskih nizova mje re
nih razina podzemnih voda izrađeni su predikacijski
modeli u funkciji obližnjih vodotoka za koje su kompletirani
podaci na vodomjernim postojama Biđ-Cer na,
Bosut-Njemci i Spačva-Otok (najranija mjerenja
od 1950. godine) i klimatskih parametara (mjesečna
obo rina i mjesečna evapotranspiracija). Za izgradnju
mo dela korištena je metoda generalnog linearnog mo de
liranja (Ott, 1993). Srednji mjesečni vodostaj na
piezo metrima je kao zavisna varijabla izjednačen vi še stru
kim linearnim regresijskim modelom u kojemu su
ne zavisne varijable bile srenji mjesečni vodostaj od nos
nog vodotoka u tekućem, prošlom i pretprošlom
mje secu, mjesečna potencijalna evapotranspiracija u
te kućem, prošlom i pretprošlom mjesecu (mjesečna
oborina nije dala statistički značajan doprinos regresi


ji), te sami piezometri na način da je za svakoga od njih
izračunata posebna linearna konstanta.Te konstante su
kasnije prostorno interpolirane čime je omogućeno da
se za svaku točku promatranog područja te za zadani
vodostaj odnosnog vodotoka i zadanu potencijalnu
eva potranspiraciju izračuna apsolutna nadmorska razina
podzemne vode, a nakon njezinoga oduzimanja od
di gitalnog modela i dubina podzemne vode”.


Eks tra po lacija vremenskih nizova mjerenih pod zem
nih voda unatrag nepouzdana je i pomoću njezinih
rezultata ne može se provesti multiple-regresija iz me đu
ekoloških i bioloških varijabla u svezi utjecaja
VKDS na stabla hrasta lužnjaka i ostalih vrsta drveća
istraživanih nizinskih šuma. Nema nikakve suvremene
statističke me to de niti će je ikada biti, koja bi mogla na
osnovi nedovoljnih podataka dati pouzdan rezultat o
rea gira nju hrasta lužnjaka na promjene u staništima
koje će izazvatiVKDS.


Kako se radi o podzemnim vodama koje su usko
po vezane s globalnom promjenom klime koja je osjet ljivije
započela osamdesetih godina prošloga stoljeća,
za pouzdane rezultate u tome području istraživanja po treb
ni su po načelima biometrike određeni vremen ski
nizovi stvarnoga mjerenja u današnjem razdoblju uo če
nih klimatskih promjena, kako bi se dobili pouzdani
rezultati.


Tim OIKONA pokušao je zadovoljiti vremenske
nizove mjerenja razina podzemnih voda ekstrapoliravši
podatke unatrag, što se nikako ne može prihvatiti.
Svi izračuni koji su uslijedili povezano uz Studiju o
utje caju VKDS na šumske ekosustave, a temelje se na
tako dobivenim razinama podzemne vode,ne mogu se
pri hvatiti jersu nepouzdani.


To se odnosi na ova poglavlja i potpoglavlja Stu dije:


2.4.Podloge dobivene modeliranjem
3.7.Zavisnost udjela dominantnih vrsta drveća i
pa rametara dobivenih biodiverziteta od dubine
pod zemnevode


3.8.Dubina podzemne vode optimalna za
hrast lužnjak
3.9.Postojeći trendovi sušenja drveća i njihova
veza s dubinom podzemne vode
4.ProcjenautjecajaVKDS na šumske ekosustave
5.Ekonomska interpretacija promjena u
šumskim eko sustavima nakon izgradnje VKDS
6.Prijedlog mjera zaštite šumskih ekosustava
pod utje cajem VKDS.


Budući da je veći dio poglavlja i potpoglavlja Stu di je
o utjecajuVKDS na šumske ekosustave neprihvat ljiv,
Studija se u cjelini ne prihvaća.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 97     <-- 97 -->        PDF


Završen je projekt digitalizacije ŠLi sada se radi na
sustavu pretraživanja.

MRRŠVG poslana je zamolba za financijskom potporom
ŠLu 2009. godini.
Ad 3.


Tajnik je izvijestio da su aktivnosti Društva predvi đe
ne planom rada za 2007. godinu i ostvarene.


Devetomjesečno financijsko izviješće HŠD-a ko men
tirala je i obrazložila stavke, gdje indeksi pokazuju
zna čajnije odstupanje od plana, voditeljica financijske
služ be Biserka Marković, dipl. oec.


Oba izvješća su jednoglasno prihvaćena.


Ad 4. Program rada za 2009. god.



Organizirat ćemo tematske sjednice s aktualnom
pro blematikom, koji će zahtijevati iskazivanje na šeg
stava i stručnog mišljenja. Ponajprije ovdje mis limo
nastaviti s praćenjem aktivnosti oko izgradnjeViše na
mjenskoga kanala Dunav-Sava, raspraviti Studiju
restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o. u izra di Eko nom
skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i slično.

Kao organizatori ili suorganizatori sudjelovat će mo,
zajedno sa ograncima HŠD-a, AŠZ, Šumarskim
fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Šumarskim institutom
Jastrebarsko, u organizaciji simpozija, okrug lih
stolova i sl. Već sada je najavljeno znanstveno
savjetovanje s međunarodnim sudjelovanjem, u or ga
nizaciji Šumarskog instituta Jas tre barsko, koje će
se održati u Zagrebu u četvrtak, 12. ožujka 2009. go dine.
Naziv savjetovanja je Biološko-ekološke i
ener getske značajke amorfe (Amorpha fruticosa
L.) u Hrvatskoj.

Poticat ćemo i pomagati ogranke da nastave s akcijom
podizanja spomen obilježja svojim istaknutim
članovima. Isto tako pomagati već uhodane projekte,
međunarodnu izložbu fotografija “Šuma okom
šumara” bjelovarskoga ogranka, podizanje šumarskih
muzeja (Brod na Kupi) i slično.

Kako je 2009. godine obilježavajući Dan hrvatskoga
šumarstva 20. lipnja, u planu održati sjekačka i spor tska
natjecanja djelatnika Hrvatskih šuma d.o.o.,
mjesto održavanja redovite skupštine HŠD-a i svečane
akademije bit će određeno u suradnji s pos lo vod stvom
Hrvatskih šuma d.o.o.Aktualna struč na tema
Skupštine isto tako će se naknadno odabrati (možda
Plan restrukturiranja HŠ d.o.o.).

I u 2009. godini nastavit ćemo s aktivnostima koje
su već postale tradicionalne, a to je priprema ekipe i
sudjelovanje na europskom prvenstvu šumara u
nor dijskom skijanju EFNS, koje će se održati od 8.
do 14. ožujka 2009. u Donovalyma u Slovačkoj, i
ski jaškom natjecanju šumara iz Italije, Austrije,
Slo venije i Hrvatske, ALPE-ADRIA, koja će se
odr žati u Koruškoj u Austriji. Ukoliko dobijemo
po tvrdan odgovor od vlade RH na zamolbu za po kro
viteljstvom EFNS natjecanja 2012. godine u
Hrvatskoj, već od 2009. godine krenut će se s intenzivnim
pripremama za organizaciju ovoga skupa.



I u svojoj 133. godini izlaženja, nastojat će se da
naše znanstveno-stručno i staleško glasilo Šumarski
list, bude što kvalitetniji i da redovito izlazi u 6 dvobroja,
kao iWEB izdanje Šumarskoga lista. Po čet kom
godine organizirat ćemo u dvorani MRRŠVG
javnu prezentacijuWEB izdanja Šumarskoga lista.

HŠD će i nadalje potpomagati i koordinirati radom
Sekcija, kako već uhodanih, Hrvatske udruge za
bio masu i Pro-Silva Croatia, tako i novoformiranih
Ekološke sekcije i Sekcije za zaštitu šuma.
Pro Silva Croatia u 2009. godini namjerava ostvariti
sljedeće aktivnosti:


–Dovršiti tiskanje i prezentirati zbornik radova me đu
narodnoga znanstvenoga skupa “Prašumski re zer
vati dinarskoga krša i prirodno gospodarenje
šumama u Hrvatskoj”. Sekcija je suorganizirala
znan stveniskup.
–Sudjelovati na sastanku Upravnoga vijeća asocijacije,
koji se povodom 20. obljetnice njezina osnutka
or ganizira u Ljubljani, u mjesecu lipnju 2009. go dine.

–Obaviti pripreme i postupak kandidiranja izabranih
šumskih sastojina za europsku listu reprezentativnih
objekataPro Silva Europe.
–U suradnji s Ekološkom sekcijom,Akademijom šu mar
skih znanosti i Sekcijom za šumarstvo HAZU,
organizirati okrugli stol radnoga naslova: NATURA
2000 i hrvatsko šumarstvo.
–Propagirati rad asocijacijePro Silva Europeinformiranjem
članova HŠD i javnosti putem članka u
Šumarskom listu.
Hrvatska udruga za biomasu će i u 2009. godini, tj.
četvrtu godinu zaredom, nastaviti sa svojim aktivno stima:



–Organizacije savjetovanja, stručnih skupova, seminara,
predavanja za ogranke HŠD i lokalnu sa moupravu,
Izdavanje publikacija i promidžbenih ma te rijala, 4.
Hr vatskih dani biomase u sklopu 11. europskih dana
biomase regija 2009.
–Pripreme podloga za toplinsku energetsku politiku
putem HGK Zajednice obnovljivih izvora energije,
Grupacije za biomasu i bioplin i Radne skupine za
ener getsko iskorištavanje šumske biomase Mi ni star
stva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog
gos podarstva.
–Predavanja i kooperacija s drugim organizacijama i
udru gama koje imaju slične ciljeve.


ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 98     <-- 98 -->        PDF

–Lobiranje na nacionalnim i međunarodnim procesima
u pripremi Zakona iz energetske i okolišne poli


tike, i provedbi Strategije energetskog razvoja


RepublikeHrvatske.


–Potpora praktičarima u uporabi bioenergije, na primjer
tvrtkama koje proizvode kotlove i peći na biomasu
“Centrometal” d.o.o. Macinec i sl.
–Organizacija i potpora u koncesiji marketinga i
ogla šavanje (plakata, letaka i sl.) za bioenergiju, na
pri mjer snimanje studijskih emisija na radiju i TV.
–Suradnja s politikom (saborski odbori i dr.), korisnicima,
proizvođačima, znanosti i istraživanju u toku
daljnjeg razvoja sustava bioenergije.
–Hrvatska udruga za biomasu svojim radom i afir ma
tivnim nastupima na stručnim savjetovanjima,
konferencijama i aktivnostima, i u 2009. godini pridonosit
će jačanju nacionalne svijesti o važnosti ko riš
tenja biomase kao obnovljivog izvora energije.
Sekcija za zaštitušuma formirat će stručnu vodeću
grupu koja će brinuti o provođenju planiranih ak tivnosti:



–Organizirati okrugli stol o aktualnoj problematici
za štite gospodarskih, privatnih i šuma na zaštiće nim
područjima.
–Uskladiti realnost primjene sredstava za zaštitu
bilja u skladu s FSC-om, organizirati radionice za
primjenu klopki za ulov potkornjaka u prebornim
šumama.
–Ukazati na nedostatke, neangažiranost šumara u
ins pekcijskim i savjetodavnim službama.
–Formirati tim za šumske požare i pripremiti podlogu
za izradu prijedloga za međunarodni projekt.
–Sakupiti podatke o 10-godišnjem sudjelovanju šu ma
ra na Seminarima biljne zaštite u Opatiji.
–Održavanje predavanja o aktualnoj zaštiti šuma u
pojedinim Upravama šuma.
–Sudjelovanje na stručnim i znanstvenim skupovima.
Ekološka sekcija– nije još dostavila plan aktivnosti
za 2009. godinu.



Daljnja konsolidacija web sustava.Osim što je odr žavanje
weba stalna aktivnost, HŠ d.o.o. upravo mi je
njaju serverski sustav, što će zahtijevati izvjestan
angažman na prilagodbi i našeg sustava.

Kompletiranje Imenika hrvatskih šumara.Osim
onog redovitog rutinskog dijela postoji izvjestan
fond podataka kod nekolicine suradnika koje bi trebalo
obraditi, a da nam se ne bi dogodilo da nam
važne informacije odu s njima.Također, nikad nije
rješen sustav zahvata novih šumara u Imenik, pa sad
imamo bolje povjesne informacije nego suvremene,
što baš nije pohvalna karakteristika jednog imenika.

Dovršetak i optimizacija prezentacije Šumarskog
lista.Iako sustav sad funkcionira ima još posla oko


uklanjanja poznatih nedostataka, a potrebno je još i


izvjesna nadogradnja. Naime, sustav pretraživanja
uspostavljen je, ali nije optimiziran, a nisu ni otklonjeni
svi problemi za koje znamo da postoje.
Također, sustavna poprečna veza između full text
pretraživanja stranica i strukturiranog pretraživanja
radova nije uspostavljena, jer zahtjeva malo jači
angažman.



Reprinti i reizdanja povijesne šumarske literature.
Kako imamo velik fond digitaliziranog materijala
kroz projekt digitalizacije ŠL, kao i teh nologiju koju
smo tamo koristili, zaista nije veliki problem, pa ni
trošak vratiti određene za struku važne materijale u
ponovni život, odnosno iskorititi ih u određenim prigodama.


Utemeljenje digitalne foto arhive HŠD.Ovo je pro jekt
koji već kasni godinama i svako toliko imamo
priliku na predavanjima četvrtkom vidjeti najprije
čisto tehničke probleme pri projeciranju dijapozitiva,
a potom i za povijest šumarstva značajne serije
fotografija, koje su već bitno narušenih tonskih
odnosa zbog proteka vremena. Imamo već nekoliko
članova koji su vrlo zainteresirani za digitalizaciju
svojih diateka, pa čak i nekoliko pokojnih, čije su
jako vrijedne zbirke možda već i ne povratno izgubljene.
Nije veliki napor, a ni trošak za društvo krenuti
u digitalizaciju svojih pa i članskih fototeka,
čime bi same izvore spasili od propadanja i gubljenja,
ali bi i postupno formirali zbirku koja bi bila
itekako korisna za nas. U projekt bi krenuli postupno
i za početak predlažemo nabaviti dia skener i po če
ti graditi arhivu.

Početak uspostave digitalne biblioteke HŠD-a.Ka ko
bi pokrenuli projekt virtualne šumarske digitalne
biblioteke potrebno je napraviti snimku sadašnjeg
stanja biblioteke. Za to predlažemo iskoristiti tehnologiju
koju smo usvojili tijekom projekta digitalizacije
ŠL, a najjednostavniji početak je skeniranje
bitnih elemenata postojećih knjiga po ormarima i
po licama društva. Vjerojatno bi se radilo o koricama,
naslovnoj stranici i impresumu, koji se jednostavno
mogu rekognirati i na taj način formirati
bazu podataka. Ona bi s jedne strane bila polazište
budućih bibliotekarskih aktivnosti, ali bi praktički
odmah mogla biti od praktične koristi za istraživače
i zainteresirane članove HŠD-a.

Na šumarskom domu obaviti će se radovi sanacije
zidova podrumske sale, uređenje prostora dokumentacijskog
centra i ostave, kao i popravak elektroinstalacija
na drugoj etaži zgrade koju koriste
Hrvatske šume d.o.o.

U suradnji sAkademijom šumarskih znanosti tiskat
ćemo Znanstvenu monografiju “Šume hrvatskoga
sredozemlja” i organizirati promociju iste.


ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 99     <-- 99 -->        PDF

HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
FINACIJSKI PLAN POSLOVANJAZA2009. GODINU


PRIHODI


Prihodi od članarina750.000,00
Prihodi od kamata25.000,00
Prihodi od iznajmljivanja imovine1.900.000,00
Prihodi od donacija:Državni proračun/lokalna samouprava150.000,00


Ostali prihodi od donacija250.000,00
Prihodi od pretplate na Šumarski list450.000,00
Prihodi – ostalo400.000,00
UKUPNO PRIHODI:3.925.000,00


RASHODI
Rashodi za zaposlene


Plaće, porezi, prirezi, doprinosi800.000,00
Ostali rashodi za zaposlene (naknade)25.000,00


Materijalni rashodi


Rashodi za službena putovanja20.000,00
Rashodi za materijal i energiju120.000,00
Rashodi za usluge:Telefon i pošta55.000,00
Usluge tekućeg održavanja300.000,00
Komunalne360.000,00
Intelektualne usluge300.000,00
Računalne usluge50.000,00
Grafičke365.000,00


Ostali rashodi poslovanja


Premije osiguranja30.000,00
Reprezentacija510.000,00
Članarine30.000,00
Stručna putovanja, savjetovanja630.000,00
Stručna literatura50.000,00
Troškovi vanjskih suradnika90.000,00
Amortizacija55.000,00
Bankovne usluge15.000,00
Ostali rashodi120.000,00


UKUPNO RASHODI:3.925.000,00
UKUPNO PRIHODI:3.925.000,00


Nakon rasprave jednoglasno je usvojen program rada i financijski plan za 2009. godinu.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 100     <-- 100 -->        PDF

Ad. 5.



Predloženo je da se honorira uređivanje digitalnog
izdanja Šumarskoga lista kao i redovito održavanje
WEB stranica HŠD-a WWW/sumari.hr s cijenom
od 20 kn/stranica. Prijedlog je prihvaćen s jednim
suzdr ža nimglasom.

Šumarski list je od prvoga dvobroja 2008. godine
uvršten uThomson Reuters produkte i informacijske
usluge. Počevši od broja 1–2/2008. “Šumarski list”
bit će indeksiran i abstraktiran u Science Ci ta tion
Indeks Expanded (poznat i kao Sci Search) i Journal
Citation Reports/Science Edition.S obzirom da svi
slični znanstveni časopisi s tom kategorijom ne
honoriraju objavljivanje znanstvenih čla naka, a neki
to i naplaćuju, predloženo je da od 2009. godine
Ured ništvo Šumarskoga lista ne honorira znanstvene
ra dove.

Predloženo je da se lektorici Šumarskoga lista povisi
honorar s 25 kuna na 30 kuna po stranici, budući
da je to današnja aktualna cijena lektoriranja na
tržištu.
Oba prijedloga su jednoglasno usvojena.



Upućeno je pismo MRRŠVG u kojemu tražimo po kro
viteljstvo Vlade pri mogućoj organizaciji EFNS
natjecanja u hrvatskoj 2012. godine. Od Mi ni star stva
smo primili potvrdu da su pismo proslijedili
Vladi. Odgovor iščekujemo.

Općinski građanski sud u Zagrebu uputio je prema
HŠD-u prijedlog za mirenje, u postupku tužbe
prema Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije,
pokrenutim zbog njihovog višegodišnjeg ne pla
ćanja najamnine. Prijedlog je proslijeđen našem
pravniku gospodinu Kosu i od njega očekujemo
prav nisavjet.

Ogranak Našice još uvijek nije dostavio popis članstva
te očekujemo da to uskoro učini.

Izv. prof. dr. sc Josip Margaletić, član Saborskog
odbora za zaštitu okoliša, najavio je raspravu u
Saborskom odboru o stanju drvne industrije s obzirom
na utjecaj globalne recesije na tu privrednu
granu te zahtjeve drvoprerađivača za smanjenje ci jena
drvne sirovine i produženje rokova plaćanja.
Na kon rasprave u kojoj su sudjelovali članovi
Uprav nog odbora: Jakovac, Dundović, Matić, Vlai nić
i Jurjević, usvojen je sljedeći stav. Uz puno ra zu
mijevanje za probleme kolega u drvnoj industriji,
mislimo, poučeni iskustvima iz bliže prošlosti, da
samo snižavanje cijena drveta nije pravi put ka oporavku
drvne industrije. Budući da cijena sirovine
kod finalnih proizvođača, koje u biti treba podržavati
i potpomagati, nije u konačnoj cijeni proizvoda
značajniji čimbenik, cijene drvne sirovine trebaju
pratiti tržište drveta susjednih zemalja, a Država
mora naći drugi način za stimuliranje izvoznika.
Ad. 6.


Do danas je tijekom 2008. godine izašlo 5 dvobroja
Šumarskog lista na 500 + 15 stranica.Tiskano je 27 čla naka
i to 14 iz vornih znanstvenih, 3 pregledna i 10 stručnih.
Članci su napisani iz ovih područja i znanstvenih
grana: uzgajanje šuma 7, is korištavanja šuma 4, uređi va
nje šuma 5, zaštita šuma 2, lovstvo 3, genetika 3, šu mar
ska pe dologija 1, šumarska nastava 1, hortikultura 1,
šu mar ska fitocenologija 1. Članci su indeksirani od više
sekundarnih časopisa, od kojih jedan pripada u bibliografsku
bazu SCI. “Šumarski list” je sadržavao uobičajene
rubrike – Za šti ta porirode, Obljetnice, Znanstveni i
stručni skupovi, Knjige i časopisi, Međunarodna su rad nja,
Izložbe, Iz svijeta gljiva, Iz Hrvatskoga šu mar skoga
društva, In memoriam i dr.


Broj 9–10 časopisa dao je nove upute autorima
članaka koje su prilagođene sekundarnim časopisima i
to ponajprije Science Citation Indeks Expanded.


Potanko izvješće o “Šumarskom listu” u 2008. go di
ni dat ćemo na prvoj sjednici Upravnoga odbora Hr vatskoga
šumarskoga društva u 2009. godini.


Ad. 7.


Predloženo je Povjerenstvo za popis imovine i po tra
živanja na dan 31. 12. 2008. u sastavu:
Hranislav Jakovac, dipl. ing. – predsjednik,
Đurđica Belić – član,
Ana Žnidarec – član.


Ad. 8. Stručna tema Općekorisne funkcije šuma
aktualizirana je sve češćim glasovima, kako iz Hr vat ske
udruge poslodavaca tako i iz drugih izvora, za ukidanjem
izdvajanja iz privrede od 0,07 % u korist
OKFŠ-a. Nakon provedene diskusije stavovi HŠD-a
mogu se očitati u sljedećem:


Republika Hrvatska raspolaže s više od 2.688.687 ha
šuma i šumskog zemljišta, što je gotovo polovina
cjelokupnog njezinog teritorija. U šumama Republike


3


Hrvatske nalazi se 397 963 000 mdrvne zalihe, s go diš
njim prirastom od preko 10 000 000 m
3,a ukupni


3


go dišnji etat iznosi preko 7 milijuna m. Najveći dio
šuma i šumskog zemljišta, 78 % u vlasništvu je Re publike
Hrvatske, dok su vlasnici ostalog dijela šumoposjednici.



Gotovo 95 % šuma Republike Hrvatske su prirodne
šume i kao takve u najvećoj mjeri ispunjavaju svoje
go s podarske, ekološke i društvene funkcije, pri čemu
znatno utječu na kakvoću okoliša i zaštitu prirode.
Zbog uloge šume u životu čovjeka, zbog njezinih vrijednosti,
kako s osnove izravnih koristi od proizvodnje
biomase, tako i zbog velikih vrijednosti općekorisnih
funkcija koje šume imaju, Ustavom Republike Hr vat ske
utvrđene su kao dobro od posebnog interesa za Re pu
blikuHrvatsku.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 101     <-- 101 -->        PDF

Polazeći od takve Ustavne odredbe šumarska struka
i znanost svojom upornošću i stručnim radom uteme ljenom
na znanstvenim osnovama sačuvala je i danas
čuva hrvatske šume, koje su po mnogo čemu u samom
vrhu europskog šumarstva.


Značajan doprinos očuvanju naših šuma ostvaren je
pro vođenjem Zakona o šumama donesenim 1990. go dine.
Tim Zakonom je prvi put u povijesti Hrvatskog
šu marstva kvalitetno i dugoročno riješeno financiranje
gos podarenja šumama na kršu (Istra, Hrvatsko Pri mor je,
dio Like i Dalmacija s otocima), ali i sanacija gos po
darskih šuma ugroženih sušenjem (propadanjem)
koje je već tada poprimilo zabrinjavajuće razmjere.
Naime, od 2.688.687 ha šuma i šumskog zemljišta Re pub
like Hrvatske gotovo 1.143.250 ha ili 43 % zauzimaju
šume na kršu za koje je karakteristično da imaju
veliku vrijednost općekorisnih funkcija, a vrlo malu
gotovo beznačajnu vrijednost i upotrebljivost drvne
mase. Zbog te činjenice očuvanje tih šuma nije se mog lo
osigurati prihodima ostvarenim gospodarenjem tim šu ma
ma (prodaja drvnih sortimenata), što je rezultiralo
nji hovim lošim stanjem s tendencijom stalnog pogor ša nja.
Kolika je bila nebriga za te šume, najbolje govo ri
podatak o samo 58 km izgrađenih protupožarnih prosjeka
s elementima šumskih cesta na cijelome po dru čju. O
po dizanju novih šuma (osim pošumljavanja koje su iz vo
dile omladinske radne akcije), o provođe nju potrebnih
uzgojnih radova, nije moglo biti niti govora.


U cilju očuvanja, bolje reći spašavanja šuma na
području krša, ekonomski i šumarski stručnjaci na te me
lju potreba utvrđenih Programima gospodarenja
šumama na kršu, došli su do spoznaje da bi plaćanje
naknade za korištenje općekorisnih funkcija svih su bje
kata, koji na teritoriju Republike Hrvatske obavljaju
privrednu djelatnost, osim Poduzeća za šume i pravnih
osoba koji gospodare šumama, u visini od 0,07 % od
ukupnog prihoda, bilo dostatno za gospodarenje šumama
na kršu i sanaciju šuma ugroženih propadanjem.
Taj prijedlog je prihvaćen i kao takav definiran Za ko nom
o šumama 1990. godine, ali i novim Zakonom
2005. godine.


Provođenjem ove zakonske odredbe, odnosno osi gu
ranjem sredstava za gospodarenje šumama, ponaj pri
je šumama na kršu, učinjen je značajan iskorak u
hrvatskom šumarstvu. Racionalno koristeći ova financijska
sredstva gospodarenje šumama na kršu podignuto
je na znatno višu razinu, što je posebno vidljivo u
provođenju preventivnih mjera zaštite šuma od požara,
koje uz sve bolje organizirano i tehnički opremljenije
vatrogastvo opožarene šumske površine i štete od po žara
svodi na prihvatljivu razinu. U proteklih 17 godina
koliko je na snazi ova zakonska odredba, u šumama
Republike Hrvatske, uz ostale radove izgrađeno je pre ko
3.500 km protupožarnih prosjeka s elementima


šum skih cesta. Iz ovih sredstava stalno se obavlja sana cija
opožarenih površina, pošumljavaju se nove po vr šine,
uređuju se šume, razminiraju se minirane šumske
površine i privode svrsi, te provode sve Programima
gospodarenja propisane mjere.


Samo u 2007. godini na temelju provedbe ovog Za ko
na, ostvareno je oko 400 milijuna kuna.


Od tog iznosa u skladu s odredbama Zakona o
šumama 20 % sredstava uloženo je u unaprjeđenje gos po
darenja privatnim šumama putem Šumarske sa vje todavne
službe.


U skladu s odredbama Zakona o vatrogastvu 5 % ili
20 milijuna kuna koristile su vatrogasne zajednice na
području krša, dok je za znanstveno-istraživački rad,
što je također propisano Zakonom o šumama, utrošeno
10 milijuna kuna.


Od preostalih 308 milijuna kuna tijekom 2007. go dine
samo u razminiranje utrošeno je oko 100 milijuna
kuna ili 25 % utrošenih sredstava.Tako visoka ulaga nja
u razminiranje nužno je i višestruko korisno zbog
sigurnosti ljudskih života i zbog mogućnosti gospodarenja
do sada nepristupačnim šumskim površinama.
Za gospodarenje šumama na kršu utrošeno je gotovo
200 milijuna kuna ili 50 % svih prikupljenih sredstava.


Sva ova ulaganja koja su neophodna i nužna, ne bi se
u ovom obimu mogla ostvarivati da se Zakonom o šu mama
nije utvrdio ovaj način financiranja. Pored ostalog
Hrvatske šume d.o.o. su Hrvatskoj vodoprivredi na
ime vodnog doprinosa uplatile 22 milijuna kuna, a upravo
su šume najveći pročišćivač i rezervoar vode. Isto
tako Hrvatske šume d.o.o. su lokalnoj upravi i samo upra vi
platile šumski doprinos u iznosu 48 milijuna kuna.


Ulaganje ostvarenih financijskih sredstava u naprijed
navedene radove koje je nužno, nije ostavilo do voljno
mogućnosti za značajnija ulaganja u sanaciju
šuma, ponajprije šuma hrasta lužnjaka i jelovih šuma,
koje su ugrožene sušenjem (propadanjem). Hrast luž njak,
naša najvrjednija šumska vrsta drveća oštećen je
33,0 % s tendencijom povećanja, dok je jela oštećena
73,7 % također s tendencijom povećanja.


Takvo stanje ovih glavnih vrsta drveća izravno se
odražava i na kvalitetu proizvedenih sortimenata, jer u
etatu hrasta lužnjaka i jele oštećena stabla već sada
sudjeluju s 47 %.


U cilju zaustavljanja ovog negativnog trenda u sta nju
šuma hrasta lužnjaka i jelovih šuma, neophodno je
intenzivirati radove na sanaciji ugroženih šuma. Uko li ko
to ne učinimo posljedice mogu biti katastrofalne.


Zbog toga i zbog nužnosti održavanja dostignute
razine gospodarenja šumama na kršu, donošenje odlu ke
o smanjenju naknade za korištenje općekorisnih
funkcija za 25 % iz koje se financiraju navedeni po treb
ni radovi, zahtijeva temeljitu analizu.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 102     <-- 102 -->        PDF

Ad. 9.


Po toj točki dnevnoga reda nije se nitko javio za
riječ.


Nakon sjednice Branko Meštrić je sudionicima
sjed nice te članovima Akademije šumarskih znanosti
predstavio završetak digitalizacije cjelokupnog izdanja
Šumarskog lista (od 1877. god. do danas).Tim obimnim
pos lom obuhvaćena su 1024 sveska časopisa,
odnosno 76.000 stranica!


Zapisnik sastavio:


Tajnik HŠD-a


Damir Delač, dipl. ing. šum., v. r.


Šumarski je dom sad već postao uobičajeno mjesto
predstavljanja umjetnika, koji svoj umjetnički izražaj
nalaze u šumi. Tako je otvorena izložba šumarskoga
tehničara u mirovini, Mladena Gašpara, koji je uljanom
tehnikom na platnu preslikao brojne impresije iz
goranskih šuma.


Predsjednik HŠD-a:


mr. sc. Petar Jurjević, v. r.


PRETPLATAZAŠUMARSKI LISTU 2009. GODINI:


– za zaposlene članove 120 kn
– za studente, đake i umirovljenike 30 kn
– za poduzeća 500 kn
ADRESA:HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
Zagreb,Trg Mažuranića 11
Žiro račun br: 2360000-1101232768


PRETPLATAZAINOZEMSTVO 95 $
DEVIZNI ŽIRO RAČUN br: 70313-280-3206475
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb
ZAGREBAČKABANKAZagreb
(Telex ZABA 21-211 Swift ZABAHR XX)


Uredništvo