DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Drugi dan nakon noćenja i doručka u ugodnom hotelu Park uputili smo se uAG DINAS u posjet pogo- nu pilane u Đurđenovcu i pogonu proizvodnje kuhinja u Beljevini. Malo je tužno bilo gledati onima, koji su nekada dolazili u DI Đurđenovac, opustjele proizvodne hale velike industrije, širokog proizvodnog pro- grama. Na sreću u pilani je pokrenuta proizvodnja u sklopu firmeAG DINAS. 3 Dvije lančane pile i gater u pilani prorežu 20 000 m oblovine, pola hrasta, pola bukve. Kapacitet je mnogo veći, ali u ovoj situaciji i to je ohrabrujuće. Dio robe se izvozi, a dio prerađuje za potrebe vlastite finalizacije. U pogonu nas je dočekao šef pilanske proizvodnje KrunoslavŽnidarecdipl. ing. i proveo nas kroz primarnu pilanu i pogon izrade elemenata za tvornicu kuhinja u Beljevini. Ova proizvodnja, koja je nikla kao fenix iz pepela, vratila nam je nadu da će bar dio legendarne industrije, koja je godinama značila život ovog kraja, biti novi pokretač razvoja. Prof. dr. sc. Marijan Brežnjak sa svojim nekadašnjim studentom Krunoslavom Žnidarcem, dipl. ing. drv. teh. Zajedno s kolegom Žnidarcem otišli smo do pogona AG Dinas Beljevine, gdje se obavljaju montaže kuhinja i ostali završni radovi. U pogonu nas je dočekao DanijelŽgelarukovoditelj montaže.Tu gdje je prije 15 godina bila livada, danas se montiraju kuhinje prestižne kvalitete, koje se izvoze u mnoge eupske zemlje.AG Dinas je moderna i dobro organizirana pro iz vodnja, koja za ovaj kraj znači mnogo. Zapošljava 450 radnika (90 u primarnoj proizvodnji). Nakon posjeta pogonimaAG Dinas-a, uputili smo se na klonsku sjemensku plantažu hrasta lužnjaka “Ko sovac” kod Zdenaca, na području šumarije Ora ho vica, u pratnji stručnog savjetnika za sjemenarstvo i rasadničku proizvodnju KrunoslavaGlovadipl. ing šumarstva. Pokraj ove klonske sjemenske plantaže postoji u šumariji Našice rasadnik “Gajić”, gdje je početkom 90-ih godina započela aktivnost oko podizanja klonske plantaže. U svom iscrpnom izlaganju kole- Dipl. ing. šum. Krunoslav Glova impresionirao nas je svojim stručnim izlaganjem ga Glova je predočio sve faze rada, vezane za ovaj pothvat. Ponajprije, naglasio je ulogu akademika prof. dr. Mirka pl. Vidakovićaidrugih profesora Šumarskog fakulteta u stvaranju ovih plantaža.Akademiku Mirku pl. Vidakoviću podignuta je spomen ploča na prilazu rasadniku “Kosovac”. Zbog problema prirodne obnove lužnjakovih sastojina, neredovitog uroda žira, sušenja stabala, te općenito promjena u stanišnim uvjetima, ukazala se potreba za sve veću rasadničku proizvodnju sadnica. Zbog tih problema pristupilo se proizvodnji žira u sjemenskom plantažama, čime se postiže genetska kvaliteta, zdravo sjeme i veća klijavost. Za osiguranje sjemenske plantaže potrebno je odabrati “plus stabla”. Fenotipski najbolja stabla koriste se u obliku klonova – cijepljenih biljaka za podizanje sjemenske plantaže. Plemke se skidaju sa “plus stabala” u početku vegetacije i nakon čuvanja u hladnom i vlažnom prostoru cijepe se omega (.) rezom na sadnice lužnjaka, koje su počele tjerati.Takve se sadnice nakon određenog vremena prenose u sjemenske plantaže. U klonskoj plantaži “Kosovac” korišteni su klonovi iz istih “plus stabala” (40 stabala) sa raznih staništa UŠPNašice. Sadnja klonova je započeta 1996 godine, da bi nakon proljetne sadnje 2008 godine u plantaži bilo 1500 klonova. U razdoblju 1993–2007. g. u obje |