DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 7     <-- 7 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515
UDK 630* 907 : 569 + 221 + 231 (001)


STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE
BUKOVO-JELOVE PRAŠUME ČORKOVAUVALA


STRUCTURE, TEXTUREAND REGENERATION OF DINARIC
BEECH-FIR VIRGIN FOREST OF ČORKOVAUVALA


1


IgorANIĆ, Stjepan MIKAC


SAŽETAK: Istraživanje je obavljeno u dinarskoj bukovo-jelovoj prašumi
Čor kova uvala u Nacionalnom parku Plitvička jezera, u razdoblju 2004–2005.
godine, na sistematskom uzorku od 68 ploha postavljenih u obliku mreže, s
raz ma cima 100 m, svaka površine 805 m2. Istraživanjem je ustanovljeno stanje
struk ture, teksture i pomlađivanja u prašumskoj sastojini, koja se prostire na
80,50 ha. Prašumsku sastojinu u prosjeku tvori 440 stabala po hektaru.
Ukupni broj stabala opada s porastom prsnog promjera, a koeficijent (q) distribucije
stabala po prsnim promjerima iznosi 1,20. Volumen sastojine iznosi
671,23 m3/ha, od čega je 52 % jele, 42 % otpada na bjelogoricu, a ostatak u iz no
su od 6 % pripada volumenu smreke. Među tanjim stablima, čiji su prsni
pro mjeri do 30 cm, kumulirano je 7,55 % ukupnoga volumena. Na stablima
sred njih prsnih promjera između 31 i 50 cm kumulirano je 19,92 % ukupnoga
volumena sastojine. Ostatak volumena u iznosu od 72,53 % kumuliran je na
stablima velikih prsnih promjera iznad 50 cm. Ustanovljeno je postojanje raz voj
nih faza, ali na malim površinama, pa se može zaključiti o prebornom obliku
sastojinskog sklopa. Po hektaru površine prašumske sastojine nalazi se u pro sje
ku deset odumrlih (suhih i trulih) stabala, od čega je sedam stabala obične
jele. Ukupna brojnost mladoga naraštaja najveća je na lokalitetima na kojima
je ustanovljena prijelazna inicijalna/preborna faza razvoja. Ti su lokaliteti naj rje
đe zastupljeni po njezinoj površini. Po hektaru površine prašumske sastojine
u prosjeku nalazimo 6190 biljaka pomlatka. Na jelu otpada 60 %, bukvu 28 %,
smre ku 2 %, a na gorski javor 10 % ukupnoga broja mladoga naraštaja.


Ključne riječi:prašuma, bukovo-jelova prašuma, struktura, tekstura,
pomlađivanje, Čorkova uvala, Plitvička jezera, Hrvatska


UVOD– Introduction


U Hrvatskoj su još krajem 19. stoljeća dobar dioPrašuma Čorkova uvala je najbolje istražena. U njoj
Dinarida obraštale bukovo-jelove i bukove prašume,su prva šumarska znanstvena istraživanja obavljena
koje su od tada postupno pretvarane u prirodne gospo-1957. godine. Njezina je struktura od tada analizirana u
darske šume (Prpići dr.2001). Do danas su izlučenene koliko navrata: na trajnoj pokusnoj plohi površine je sljedeće
dinarske bukovo-jelove prašume: Čorkovadan hektar (Tikvići dr.2006, 2004, Prpići Selet uva
la, Devčića tavani, Nadžak-bilo, Plješivička uvala,ković1996, Prpić 1979, 1972), na 12 po kusnih plo ha,
Javorov kal i Štirovača (Prpići dr.2001, Vukelićisva ka površine 2500 m
2, sistematski po stav lje nih u
Tomljanović2001). Njihova je ukupna površinaobli ku mreže s razmacima 250 m (KramarićiIucu360
ha.lano1989) i na 153 pokusne plohe, svaka površine


2


200 m, sistematski postavljene u središnjem dijelu pra-
Izv. prof. dr. sc. Igor Anić, Stjepan Mikac, dipl. ing. šum.,


šumske sastojine u obliku mreže s razmacima 50 m


Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskoga fakulteta


(Mayeri dr. 1980). Ovome treba pridodati inventure


Sveučilišta u Zagrebu, pp 422, HR – 10002 Zagreb, anic@sumfak.hr




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 8     <-- 8 -->        PDF

I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515
koje su obavljene u sklopu izrade programa gospodarenja
Gospodarskom jedinicom Čorkova uvala (1987) i
analizu strukture šireg područja rezervata Čorkova
uvala – Čudinka (Cestari dr.1983). Većinanavedenih
istraživanja i inventura rezultirala su prosječnom
sli kom strukture prašumske sastojine. Osim rezultata
Ma yeraidr.(1980) nije bilo dubljih analiza njezine
teks ture i pomlađivanja.


U novije su doba intenzivirana istraživanja prirodnoga
pomlađivanja u prašumskoj sastojini Čorkova
uva la, a prvi su rezultati objavljeni (Roženbergari


dr. 2007). U ovom se radu prezentiraju rezultati početnih
komparativnih istraživanja strukture, teksture i
pomlađivanja u prašumskoj sastojini Čorkova uvala.
Is traživanja su obavljena zahvaljujući financijskoj po drš
ci Nacionalnog parka Plitvička jezera (projekt Utje caj
strukture i pomlađivanja na potrajnost šuma bukve
i jele te šuma bukve NP Plitvička jezera) te Mi ni star stva
znanosti, tehnologije i športa Republike Hrvatske
(projekt 068-0682041-1950, Dinamika obnove bukovo-
jelovih prašuma hrvatskih Dinarida).


MATERIJAL I METODE – Material and methods


Istraživanje je obavljeno u prašumskoj sastojini
Čor kova uvala koja se prostire u istoimenom šumskom
re zervatu Nacionalnog parka Plitvička jezera. Ovom
su prilikom granice prašume obnovljene i snimljene uz
pomoć GPS uređaja.


Prašumska sastojina pripada šumskoj zajednici di nar
ske bukovo-jelove šume (Omphalodo-FagetumMa rin
čeketal. 1992). Prostire se na nadmorskim
vi sinama 860–1028 m, na geološkoj podlozi vapnenca i
do lomita. Izložena je istoku i sjeveroistoku. Ka rak te ri zira
je krški reljef (škrape, vrtače, kameni blo kovi).
Posebnost prašume je raznolikost dubine tla koja proizilazi
iz krškoga reljefa. Najzastupljenije je sme đe tlo na
vapnencu. U dnu vrtača ima lesiviranoga tla, a na kamenim
blokovima planinske crnice (Prpići dr.2001).


Mjerenja su obavljena na sistematskom uzorku plo ha
koji je postavljen u obliku mreže, na sjecištima
Gauss-Krügerovogsustava, u razmacima od 100 m (Sli ka
1). Na sjecištima mreže postavljeno je 68 mjernih
ploha. Plohe su kvadratnoga oblika s duljinama dijago


2


nala 40 m. Površina svake plohe iznosi 805 m. Tako


ukupna površina uzorkovanja iznosi 5,47 ha ili 6,80 %
površine prašumske sastojine.


Na svakoj je plohi izmjeren nagib terena, opisan re ljef,
procijenjen sklop i ustanovljena razvojna faza: ini ci
jalna, optimalna, terminalna – starenje, terminalna –
ras padanje i preborna. Vodilo se računa o mogućnosti da
se ploha nađe na prijelazu između dviju razvojnih faza.
Takve su plohe posebno bilježene. Izmjereni su prs ni
promjeri svim stablima (d> 3 cm) i istodobno raz


1.30


vrstavani po vrstama drveća. Suha i trula dubeća stabla
su posebno bilježena. Na plohama i u nji hovoj neposrednoj
blizini izmjerene su visine stabala pomoću visinomjeraVERTEX.
Ukupno je izmjereno 220 visina obič ne
jele, 152 visine obične bukve i 51 visina obične smreke.


2


Na svakoj plohi, na površini od 80 m(2 x 40 m), u smjeru
sjever-jug je izmjeren mladi naraštaj i razvrstan po
vrs tama drveća te visinskim klasama širine 25 cm.


Mjerenja strukturnih elemenata obavljena su u srp nju
2004. godine, a mladoga naraštaja u razdoblju li panj-
srpanj 2005. godine.


Slika1.Mreža mjernih ploha u prašumskoj sastojini Čorkova
uvala


Figure 1Plot network in the old growth stand of Čorkova Uvala


Volumen sastojine izračunat je uz pomoć lokalnog
vo lumnog niza (tarife). Lokalni volumni nizovi (tarife)
za bukvu i jelu izračunati su uz korištenje Schu ma cher-
Hall-ove jednadžbe izraza:


(1)
gdje je vivolumen stabla pojedinog debljinskog
stupnja sredinei,a, b, cparametri,fredukcijski koeficijent
tehizjvisina izjednačena pomoću Mihajlovljeve
funkcije (2):


(2)
gdje sub0ib1parametri procijenjeni metodom najmanjih
kvadrata,ebaza prirodnog logaritma,disrednji
promjeri-tog debljinskog stupnja.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 9     <-- 9 -->        PDF

I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515
Distribuciju volumena po debljinskim stupnjevima
dobili smo množenjem opažanog broja stabala u sva


(3)
kom debljinskom stupnju (ni) sa srednjim volumenom
sva kog debljinskog stupnja (1) prema izrazu:
REZULTATI ISTRAŽIVANJAS RASPRAVOM– Research results with discussion


Površina i struktura sastojine


Area and structure of the stand


Ustanovljeno je kako površina prašumske sastojine
iznosi 80,50 ha. Činjenica je kako se uz njezine rubove,
posebice zapadne, mogu pronaći natruli panjevi
posječenih stabala. Ta su stabla vjerojatno iskoristili
žitelji nekadašnjega obližnjega naselja Čorkova uvala.
Ovakav antropogeni utjecaj nije značajnije utjecao na
prašumsku strukturu i njezine životne procese. Osim
toga, on je očekivan, jer su starosjedioci također bili
po ve zani sa šumskim ekosustavima koji ih okružuju.
Zbog toga smo mišljenja kako se kod istraživanja pra šum
ske sastojine i ovaj njezin dio može uzeti u obzir.


Prašumsku sastojinu Čorkova uvala u prosjeku
tvori 440 stabala po hektaru (Tablica 1). Gotovo polovica
stabala (49 %) pripada običnoj bukvi (Fagus sylvaticaL.)
i ostaloj tvrdoj bjelogorici (OTB), 45 % je
jelovih stabala (Abies albaMill.), a 6 % su stabla obične
smreke (Picea abiesKarst.). U strukturi sastojine
sudjeluju sljedeće prijelazne vrste drveća koje pripadaju
skupini ostale tvrde bjelogorice (OTB): gorski javor
(Acer pseudoplatanusL.), gorski brijest (Ulmus glabra


Tablica 1.Struktura prašumske sastojine Čorkova uvala


Table 1Structure of the old growth stand of Čorkova uvala


Huds.) i malolisna lipa (Tilia cordataMill.). Ove vrste
su u strukturnoj tablici pribrojene bukvi, zbog neznatnoga
učešća po jedinici površine. Ukupni odnos broja
sta bala bjelogorice i crnogorice u prašumskoj sastojini
prilično je ujednačen i iznosi 49 % : 51 %.


3


Volumen sastojine Čorkova uvala iznosi 671,23 m/ha,
od čega 52 % otpada na jelu, 42 % na bjelogoricu, a osta tak
u iznosu od 6 % pripada volumenu smreke. Me đu
tanjim stablima, čiji su prsni promjeri do 30 cm, ku mu lirano
je 7,55 % ukupnoga volumena.Nastablima sred njih
prsnih promjera između 31 i 50 cm kumulirano je
19,92 % ukupnoga volumena sastojine. Ostatak volumena
u iznosu od 72,53 % kumuliran je na stablima ve li
kih prsnih promjera iznad 50 cm. Mayeri dr. (1980)
usta novili su prosječni volumen iste sastojine u iznosu


33


od 680 m/ha, a Kramarići Iuculano(1989) 652 m/ha.
Na trajnoj pokusnoj plohi volumen Čorkove uvale se u
razdoblju 1957 – 2000. kretao u rasponu 761 – 932


3


m/ha(Tikvići dr.2006). Iako su navedeni podaci do bi
veni mje renjima različita intenziteta, ipak daju opći
uvid u pro sječni volumen prašumske sastojine koji se


3


uvi jek kre tao između 650 i 950 m/ha.


D
1.30
dbh
(cm)
Abies albaFagus sylvatica + OTB
(other broadleaves)Picea abies.
NGVNGVNGVNGV
(kom/ha)(m
2
/ha)(m
3
/ha)(kom/ha)(m
2
/ha)(m
3
/ha)(kom/ha)(m
2
/ha)(m
3
/ha)(kom/ha)(m
2
/ha)(m
3
/ha)
-10840,330,70400,170,4460,030,101300,531,24
-20521,016,49541,087,7170,121,371132,2115,57
-30160,787,95392,1123,5330,172,39583,0633,87
-4090,9011,86313,1643,4820,223,25424,2858,59
-5060,9614,20223,5054,0630,476,89314,9375,15
-6071,6425,95163,9366,1420,476,93256,0499,02
-7062,0634,3393,0854,8810,415,94165,5595,15
-8083,9167,7431,3024,2310,354,97125,5696,94
-9032,0736,7210,417,8810,344,8952,8249,49
-10032,2139,7332,2139,73
-11021,6730,4621,6730,46
-12010,9717,7710,9717,77
-130
-140
11,0820,0111,0820,01
-15011,7738,2411,7738,24
.19921,36352,1521518,74282,35262,5836,7344042,68671,23


Distribucija stabala po prsnim promjerima pokazu-pro mjera. Ta je pojava osobito izražena kod obične
je kako ukupni broj stabala opada s porastom prsnogjele. Uočljiv je mali broj jelovih stabala po hektaru, čiji




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 10     <-- 10 -->        PDF

I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515
su prsni promjeri između 21 i 70 cm. U tom rasponu
deb ljinskih stupnjeva dominaciju preuzima bukva.
Usporedbom stvarnih i izjednačenih distribucija stabala
po prsnim promjerima u prašumi Čorkova uvala i gos po
darskoj jelovo-bukovoj sastojini s normalom za pre borne
jelovo-bukove šume na istim bonitetimaAnići
dr. (2006) ustanovili su padajuće oblike krivulja u svim
analiziranim primjerima. Slične rezultate iz ni jelo je i
nekoliko ranije obavljenih istraživanja pra šumske strukture:
KramarićaiIuculana(1989),Mayerai dr.
(1980), Prpića(1979), PrpićaiSe let kovića
(1996) tePrpićai dr.(1995).


Međutim, padajuća krivulja ne znači automatski i
prebornustrukturusastojine.Anići dr.(2006)usta no vili
su manji broj stabala po hektaru u prašumskoj sastojini
u usporedbi s gospodarskom prebornom sastojinom
i normalom za isti bonitet staništa. Uzrok tomu je mali
broj stabala u prvom debljinskom razredu prašumske
sastojine. Sma njenje broja stabala jele i bukve u nižim
debljinskim stup njevima na trajnoj pokusnoj plohi u
prašumi Čorkova uvala također su ustanovili Tikvići
dr. (2006, 2004). To je utjecalo na iznos koeficijenta
geo metrijskepro gresije(q) distribucije stabala po prs nim
promjerima koji iznosi 1,20. Prema Klepcu
(1997) vrijednosti koe ficijenta (q) u prebornim sastojinama
su konstantne za određeni bonitet i kreću se od 1,3
na boljim staništima, do 1,5 na lošijim staništima. Kod
vri jednostikoeficijentaqvećih od 1,5 gube se obilježja
preborne struk ture.Vrijednost koeficijenta q = 1,33
odgovara nor malnom mo delu dinarske preborne jelovobukove
sastojine za tre ći bonitet.


Tekstura sastojine – Stand texture


Na pokusnim plohama je u 9 % slučajeva ustanovljena
inicijalna faza razvoja, 18 % slučajeva optimalna
faza, 65 % terminalna faza (podfaze starenja i raspadanja),
a u 8 % slučajeva tipična preborna faza razvoja. Iz
ovoga se može zaključiti kako u prašumi danas do mi niraju
optimalna i terminalna faza.Mayeri dr.(1980)
ustanovili su sljedeću zastupljenost pojedinih razvojnih
faza: inicijalna faza 3 %, optimalna faza 28 %, podfaza
sta renja 34 %, podfaza raspadanja 15 %. Ostatak pripada
prijelaznim strukturama na malim površinama, kao
što su inicijalna/preborna faza 9 %, preborna faza 5 % i
faza pomlađivanja unutar optimalne faze 6 %. Na trajnoj
pokusnoj plohi Tikvići dr.(2006) ustanovili su
kako ukupne vrijednosti temeljnice i volumena rastu do
1987. godine. Od tada započinje stadij raspadanja.


Kasna optimalna i podfaza starenja naj za stu p lje nije
su zbog kotlinastog reljefa Čorkove uvale koji je štiti
od snažnih udara vjetra, pa se zrela i odumrla stabla
dugo održavaju u dubećem stanju. Za podfazu starenja
karakteristična su krupna, vrlo visoka stabla s visinama
do 58 m, iz čega rezultira i visok udio debelog drva u
ukupnom volumenu sastojine. U toj se podfazi može


is traživati fizička zrelost vrsta drveća u uvjetima di narskoga
krša.


Podfaza raspadanja zastupljena je na malim po vr ši nama,
a događa se uslijed pada pojedinih stabala ili ne ko
liko stabala u skupini, na površini do 0,1 ha. Nije
zabilježeno raspadanje većih grupa stabala. Tipična
ini cijalna faza ima relativno mali udjel u površini pra šum
ske sastojine. Pojavljuje se u progalama, ali i pod
sklopom.


Tipična preborna faza ustanovljena je u najmanjem
broju slučajeva. PremaMayeru(1976) preborna faza
u prašumama smreke, jele i bukve nastaje na malim po vr
šinama i ona je samo prolazni razvojni stadij, jer stab la
uvi jek nastoje nivelirati sklop. Neumann(1979)
na vo di da se prašuma Čorkova uvala u prosjeku može
svr sta ti u terminalnu fazu. Predviđa kako će u bu duć no sti
njezina stabilnost nazadovati uslijed velikih visina i
pre zre losti pojedinih stabala, pa je moguće raspadanje
na ve ćim površinama. Na temelju toga može se oče ki va ti
po rast učešća inicijalne faze razvoja (Mayeri dr.
1980). Usporedimo li ove navode s našim rezultatima
može se zaključiti kako se u proteklih 30-tak godina te
na jave nisu ostvarile. Nasuprot ovome mišljenju, Kra ma
rićiIuculano(1989) su zaključili kako je struktura
cijele prašume preborna i strogo stablimičnoga
ras poreda stabala, a pojedine razvojne faze prostiru se
na malim površinama, koje u ukupnosti stvaraju pre borni
oblik sklopa. Prpić(1979, 1972), Prpići dr.
(2001) navode kako je ukupno uzevši struktura prašume
Čor kova uvala trajno preborna. To objašnjavaju kamenitim,
krškim reljefom kojega obilježavaju brojne škrape,
vrtače, strmine, pukotine s džepovima tla različite
du bine, pa prašuma ne može formirati horizontalan
oblik sklopa karakterističan primjerice za optimalnu
fazu, već trajno zadržava preborni oblik sklopa. Činjenica
je kako naše istraživanje potvrđuje postojanje razvojnih
faza, ali na malim površinama koje rijetko gdje
prelaze 0,1 ha. Usporedbe radi, u gospodarskim prebornim
šumama također se mogu pronaći manje površine
koje svojom strukturom podsjećaju na inicijalnu, optimalnu
i prebornu fazu prašume.To je posebice izraženo
u prebornim šumama grupimične strukture. Zato Matić
(2007) ustvrđuje kako prebornu fazu u kombinaciji
s inicijalnom fazom treba postići i trajno održavati u
gospodarskojprebornojšumi.


Usporedili smo distribucije stabala i volumena po
prs nim promjerima za svaku od razvojnih faza. U ana li zu
je uzet uzorak od pet ploha svake razvojne faze
(Slika 2). Iz podataka se može zaključiti kako su sve dis tri
bucije stabala padajućega oblika. Njihovu širo kom
op segu pridonosi spomenuta činjenica o du gotrajnom
odr žavanju zrelih i odumrlih dubećih stabala.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 11     <-- 11 -->        PDF

I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515
Slika 2. Distribucije stabala i volumena po razvojnim fazama


Figure 2 Tree and volume distribution by developmental stage




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 12     <-- 12 -->        PDF

I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515
Najgušća je tipična preborna faza, zahvaljujući ve -obič na jela. Najveći volumen po jedinici površine za bi li
kom broju tankih stabala. U njoj je najzastupljenijalje žen je u fazi starenja (Tablica 2).


Tablica 2.Prosječne vrijednosti broja stabala i volumena po razvojnim fazama


Table 2Average values of tree number and volume by developmental stage


Vrsta drveća
Tree species
Inicijalna
Initial
Preborna
Selection
Optimalna
Optimal
Terminalna (starenje)
Terminal (ageing)
Terminalna (raspadanje)
Terminal (decomposition)


Broj stabala –Number of trees(kom/ha;pcs/ha)


Jela –Fir
Bukva –Beech
Smreka –Spruce
174
279
9
377
161
10
241
211
10
213
248
22
134
213
47


Ukupno –Total462548461484


394


3


Prosječni volumen –Average volume(m/ha)


Jela –Fir
Bukva –Beech
Smreka –Spruce
215,32
287,41
7,04
133,29
293,82
7,59
515,36
259,03
22,72
404,58
320,32
95,23
427,78
196,62
56,37
Ukupno –Total509,77434,70797,11820,12624,51


Stabla velikih dimenzija – Large dimension treesTablica 3.
Najdeblja stabla na pokusnim plohama u sastojini
Čorkova uvala


U prašumskoj sastojini Čorkova uvala rastu stabla


Table 3Thickest trees in sample plots in the stand of


velikih dimenzija. Najkrupnija su jelova stabla (tablice


Čorkova Uvala


3, 4). Najdeblja jela ima opseg debla u prsnoj visini


469 cm (d = 149,36 cm).Najviše izmjereno stablo


1.30


ima visinu u iznosu od 57,80 m i pripada običnoj jeli,
čiji je prsni promjer 148 cm. Usporedbe radi, među najkrupnijavelebitska
stabla ubraja se “carska jela” u šum -


Vrsta drveća – Tree speciesPrsni promjer –DBH(cm)
Abies alba149
Picea abies112
Fagus sylvatica93


skom predjelu Kotao, šumarija Perušić. Njezina vi si na
iznosi 42,50 m, a opseg debla u prsnoj visini 542 cm.


Tablica 4.Najviša stabla u sastojini Čorkova uvala


Table 4Tallest trees in the stand of Čorkova Uvala


Vrsta drveća – Tree speciesPrsni promjer –DBH(cm)Visina – Height(m)
Abies alba14857,80
Picea abies10848,90
Fagus sylvatica9339,80


Suha i odumrla stabla –Dry and dead treeskoja su u različitim fazama razgradnje. Od toga je se Po
hektaru površine prašumske sastojine nalazi se udam stabala obične jele (Tablica 5). Zanimljiva je dis prosjeku
deset odumrlih (suhih i trulih) dubećih stabalatri bucija prsnih promjera tih stabala, posebice podatak


Tablica 5.Odumrla stabla po vrstama drveća i debljinskim razredima na mreži mjernih ploha


Table 5Dead trees by tree species and diameter class in the plot network


Debljinski razredVrsta drveća – Tree species
DBH(cm)Abies albaFagus sylvatica+ OTB (other)Picea abiesUkupno –Total
-10
-20
-30
-40
-50
-60
-70
-80
-90
-100
5
15
2
1
1
2
2
4
4
3
1
1
1
1
4
1
2
1
1
1
2
7
16
3
3
2
4
8
5
4
3
.399755
Po ha –Per ha72110




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 13     <-- 13 -->        PDF

I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515
kako je najviše odumrlih jelovih stabala izmjereno u


deb ljinskom razredu 11–20 cm, među relativno tankim


stablima koja su u razvojnom stadiju letvika. Odumrlih
dubećih jelovih stabala prsnoga promjera iznad100 cm
nema, jer se počinju raspadati. Slično tomu, nisu izmje re
ne niti jedna odumrla dubeća bukva iznad 80 cm i
smre ka iznad 70 cm prsnoga promjera. Tikvići dr.
(2006) su za razdoblje 1957–2000. ustanovili prosječ no
godišnje odumiranje stabala obične bukve u iznosu od
1,8 %, obične smreke 1,3 %, obične jele 0,5 %. Usta no vili
su značajno smanjenje broja bukovih stabala u ni žim
debljinskim stupnjevima.


Struktura mladoga naraštaja


Structure of young growth


Četiri su vrste drveća ustanovljene prilikom izmjere
mla doga naraštaja. To su obična jela, obična bukva,
obič na smreka i gorski javor. Obična jela i obična buk va
klimatogene su vrste drveća, a obična smreka i gorski
javor prijelazne vrste drveća. Nije zabilježeno niti
jedno stablo tise, mliječa, običnog jasena, gorskog brijesta,
jarebike, lipe ili koje druge vrste drveća, a dolaze
od prirode u smjesi bukovo-jelovih sastojina.


Tablica 6 prikazuje strukturu mladoga naraštaja u
pra šumskoj sastojini Čorkova uvala. Izražene su pro


sječne vrijednosti po hektaru površine prašumske sas to
jine, bez obzira na njezinu teksturu. Od 7472 biljke
mladoga naraštaja po hektaru na jelu otpada 60 %,
buk vu 28 %, smreku 2 %, a na gorski javor 10 %. Izuz me
mo li ponik, po hektaru površine prašumske sastojine
u prosjeku nalazimo 6190 biljaka pomlatka, što je
manje od jedne biljke po četvornom metru. Dvije trećine
pomlatka je visine do 50 cm.


Jela dominira u visinskim klasama do 100 cm, učeš ćem
u iznosu od 74 % ukupnoga broja mladoga naraštaja.
Međutim, 7 % mladoga naraštaja obične jele je
po nik, a čak 56 % je u visinskoj klasi do 25 cm. Jednu
jelu višu od 50 cm nalazimo u prosjeku na svakih 12 m


2


po vršine, a višu od 100 cm na svakih 30 m. Bukva su djeluje
s 15 % od ukupnog broja mladoga naraštaja do
visine od 100 cm. Smreka je zastupljena 2 %, a javor
9 %.U visinskim klasama iznad 100 cm dominaciju
pre uzimaju bukva i javor. Iznad 300 cm visine nije za bi lježena
niti jedna jela, dok su bukva i javor zastupljeni u
svim visinskim klasama do 400 cm. Smrekov mla di na raš
taj ima sekundarnu ulogu i sporadično se po jav lju je
do visine od 175 cm.


Tablica 6.Prosječna struktura mladoga naraštaja u prašumskoj sastojini Čorkova uvala


Table 6Average structure of the young growth in the stand of Čorkova Uvala


Visina – HeightVrsta drveća – Tree species
Abies albaFagus sylvaticaPicea abiesAcer pseudoplatanus.
(cm)
kom/ha –pcs/ha
Ponik
One year old3428829491282
-2525131881023043107
-508272987511183
-75511181749748
-100156150968383
-1256073242177
-15031522462
-1752681218127
-200166822106
-2251827550
-25011371866
-275222428
-300415726
-3255712
-35018220
-375729
-400513586
.451721081407077472


Kako bi se dobio potpuniji uvid u značajke pom-uzorka je izračunata prosječna gustoća mladoga naralađivanja
obavljena je analiza strukture mladoga nara-štaja po visinskim klasama, koja je potom kumulirana
štaja po razvojnim fazama prašume (Tablica 7). Uu visinske razrede širine jedan metar.
analizu je uzet uzorak ploha svake razvojne faze. Iz




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 14     <-- 14 -->        PDF

I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515
Tablica 7.Struktura mladoga naraštaja po fazama razvoja


Table 7Structure of the young growth by developmental stage


Visina
Height
(cm)
Razvojna faza prašume i broj ploha uzetih u analizu
Developmental stage of virgin forest and number of plots taken for analyses
inicijalna
initial
(9)
inicijalna/preborna
initial/selection
(5)
preborna
selection
(6)
optimalna
optimal
(10)
starenje
ageing
(14)
raspadanje
decomposition
(9)
kom/ha –pcs/ha
Ponik
Seedlings972625120811621321697
- 100
- 200
- 300
- 400
6459
1056
597
111
10075
1400
200
50
5082
667
208
0
4187
400
12
12
3804
125
0
0
3920
196
0
0
.9195123507165577352684867


Ukupna brojnost mladoga naraštaja najveća je na
plo hama na kojima je ustanovljeno prijelazno stanje iz među
inicijalne i preborne faze razvoja. Ukupna brojnost
mladoga naraštaja opada od inicijalne/preborne
prema podfazi raspadanja. Iste zakonitosti vrijede unu


ZAKLJUČCI
Istraživanjem je ustanovljeno stanje strukture, teks tu re
i pomlađivanja u prašumskoj sastojini Čorkova uva la,
koja se prostire na 80,50 ha u sklopu Nacionalnog parka
Plitvička jezera:


1.Prašumsku sastojinu u prosjeku tvori 440 stabala po
hek taru. Gotovo polovica stabala (49 %) pripada
običnojbukvi(Fagus sylvaticaL.) i ostaloj tvrdoj bje logorici
(OTB), 45 % je jelovih stabala (Abies alba
Mill.), a 6 % su stabla obične smreke (Picea abies
Karst.). Ukupni broj stabala opada s porastom prsnog
promjera. Koeficijent geometrijske progresije (q) distribucije
stabala po prsnim promjerima iznosi 1,20.
3


2.Volumen sastojine iznosi 671,23 m/ha, od čega je
52 % jele, 42 % otpada na bjelogoricu, a ostatak u
iznosu od 6 % pripada volumenu smreke. Među
tanjim stablima, čiji su prsni promjeri do 30 cm, ku mu
lirano je 7,55 % ukupnoga volumena. Na stab li ma
srednjih prsnih promjera između 31 i 50 cm ku mu li rano
je 19,92 % ukupnoga volumena sastojine.
Ostatak volumena u iznosu od 72,53 % kumuliran je
na stablima velikih prsnih promjera iznad 50 cm.
3.Ustanovljeno je postojanje razvojnih faza, ali na
malim površinama koje rijetko prelaze 0,1 ha. Zato
se može zaključiti o prosječno prebornom obliku
sastojinskog sklopa. U 9 % slučajeva determinirana
je inicijalna faza razvoja, 18 % slučajeva optimalna
faza, 65 % ter minalna faza (starenje i raspadanje), a
u 8 % slu ča jeva tipična preborna faza razvoja.
4.Kasna optimalna i podfaza starenja su naj za stu p lje ni je
zbog kotlinastog reljefa Čorkove uvale koji je štiti
od snažnih udara vjetra, pa se zrela i odumrla stabla
dugo održavaju u dubećem stanju. Podfaza ras pa da tar
svakog visinskog razreda. Mladoga naraštaja višeg
od 200 cm nema u podfazama starenja i raspadanja.
Isto tako, gustoća mu iznad te visine naglo opada u
opti malnojfazi.


– Conclusions
nja zastupljena je na malim površinama, a događa se
uslijed pada pojedinih stabala ili nekoliko sta bala u
skupini. Tipična inicijalna faza ima re la tivno mali
udjel u površini prašumske sastojine. Pojavljuje se u
progalama, ali i pod sklopom.Ti pič na prebornafaza
ustanovljena je u najmanjem broju slu čajeva. Ona
je najgušća (548 stabala/ha), s vo lu me nom od


3


434,70 m/ha i najvećim udjelom obične jele.


5.Po hektaru površine prašumske sastojine nalazi se u
prosjeku deset odumrlih (suhih i trulih) stabala, od
čega je sedam stabala obične jele. Najviše odumrlih
jelovih stabala izmjereno je u debljinskom razredu
11–20 cm.
6.Ukupna brojnost mladoga naraštaja najveća je na
lokalitetima na kojima je ustanovljena prijelazna
ini cijalna/preborna faza razvoja. Ti su lokaliteti najrjeđe
zastupljeni po njezinoj površini.
7.Po hektaru površine prašumske sastojine u prosjeku
nalazimo 6190 biljaka pomlatka. Na jelu otpada
60 %, bukvu 28 %, smreku 2 %, a na gorski javor
10 % ukupnoga broja mladoga naraštaja. Dvije tre ći
ne pomlatka je visine do 50 cm.
8.Po jednu jelu višu od 50 cm nalazimo u prosjeku na
2


svakih 12 mpovršine, a višu od 100 cm na svakih


2


30 m. Za razliku od bukve i javora, iznad 300 cm
visine do taksacijske granice nije zabilježena niti
jedna jela. Bukva sudjeluje s 15 % od ukupnog bro ja
mladoga naraštaja do visine od 100 cm. Smreka je
zastupljena 2 %, a javor 9 %. U visinskim klasama
iznad 100 cm dominaciju preuzimaju bukva i javor.
Smrekov mladi naraštaj ima sekundarnu ulogu i
sporadično se pojavljuje do visine od 175 cm.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 15     <-- 15 -->        PDF

I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515
LITERATURA– References


Anić,I., S.Mikac, M.Oršanić, D.Drvodelić,
2006: Structural relations between virgin and
ma nagement beech-fir stands (Omphalodo-Fa ge
tumMarinček et al. 1992) in forests of the
Cro atian Dinaric Karst. Periodicum Biologorum
108 (6): 663–669.


Anić,I., 2004: Prašumeinjihovoznačenjezagospo da
renješumamauHrvatskoj. Glasnikzaštite
bilja27 (6): 85–96.


Cestar,D., V. Hren, J. Martinović, Z. Kovačević,
Z.Pelcer, K.Bezak,V.Krejči,A.
Krznar,V. Lindić, J. Medvedović, B.
Vr bek,1983: Prirodni šumski rezervat Čorkova
uvala-Čudinka. Radovi, Šumarski institut,
Jas trebarsko, 53: 1–44, Jastrebarsko.


Klepac,D., 1997: Novi sistem uređivanja prebornih
šuma. Hrvatske šume d. o. o., Zagreb.


Korpel,Š., 1996: Razvoj i struktura bukovo-jelovih
pra šuma i njihova primjena kod gospodarenja
prebornom šumom. Šumarski list CXX (3–4):
203–209, Zagreb.


Kramarić,Ž., T. Iuculano,1989: O strukturi i
nor malitetu šume bukve i jele (Abieti-Fagetum
illyricum/Horv. 1938/) na primjeru prašume
Čor kova uvala. Šumarski list CXIII: 581–589.


Matić,S., 2007: Vezaizmeđuprirodnoggospoda renjai
životnihfazaurazvojuprašume. U: S.
Ma tić, I. Anić (ur.), Prašumski ekosustavi di nar skoga
krša i prirodno gospodarenje šumama u
Hrvatskoj, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
zbornik sažetaka, 5–6, Zagreb.


Mayer,H., M.Neumann,H.-G.Sommer,1980:
Bestandesaufbau undVerjüngungdynamik unter
dem Einfluss natürlicher Wilddichten im kro a tischen
Urwaldreservat Čorkova uvala/Plitvicer
Seen. Schwiz. Zeitschr. f. Forstwes. 131 (1):
45–70.


Mayer,H., 1976: Gebirgswaldbau – Schutz wald pfle ge.
Ein waldbaulicher Beitrag zum Umwelt schutz
und zur Landschaftspflege. Stuttgart.


Neumann,M., 1979: Bestandesstruktur und En twick lungsdynamik
im Urwald Rothwald (Nie der oesterreich)
und im Čorkova uvala (Kro atien).
Disertacija, BOKU, Beč.


ProgramgospodarenjazaGospodarskujedinicuČorkovauvala–
Kapela, 1987–1996.


Prpić,B., S.Matić, J. Vukelić, Z.Seletković,
2001: Bukovo-jelove prašume hrvatskih Di na ri da.
U: B. Prpić (ur.), Obična jela (Abies alba
Mill.) u Hrvatskoj,Akademija šumarskih znanosti,
479–494, Zagreb.


Prpić,B., Z. Seletković,1996: Istraživanja u
hrvat skim prašumama i korištenje rezultata u
pos tup ku s prirodnom šumom. U: B. Mayer
(ur.), Una pređenje proizvodnje biomase šumskih
ekosustava, 97–104, Šumarski fakultet
Sveuči lišta u Za grebu i Šumarski institut, Ja s trebarsko,
Za greb.


Prpić,B., Z.Seletković, J. Vukelić,1995: Der
Urwald Čorkova uvala – ein Modell fuer den
mul tifunktionalen Buchen-Tannen Plenterwald.
Ergebnisse d. 7. IUFRO Tanensymposiums,
250–253, Mainz.


Prpić,B., 1979: Strukturaifunkcioniranjeprašume
bukveijele(Abieti-Fagetum illyricum/Horv.
1938/) u Dinaridima SR Hrvatske. II. kongres
eko loga Jugoslavije, Zadar – Plitvice, 899–924.


Prpić,B., 1972: NekeznačajkeprašumeČorkova
uva la. Šumarski list XCVI (9–10): 325–333.


Roženbergar,D., S.Mikac, I.Anić, J.Diaci,
2007: Gap regeneration patterns in relationship
to light heterogenity in two old-growth beech-fir
forest reserves in South East Europe. Forestry
80 (4): 431–443.


Tikvić,I., Z. Seletković, D. Ugarković, N.
Mag dić,2006: Dinamika odumiranja stabala
u prašumi Čorkova uvala Nacionalnoga parka
Plitvička jezera. Glasnik za šumske pokuse, pos.
izd. 5, 105–116.


Tikvić,I., Z.Seletković, D.Ugarković,T.Katić,
2004: Prilog istraživanjima dinamike razvoja
prašume Čorkova uvala u Nacionalnom parku
Plitvička jezera. Plitvički bilten 6: 225–240,
Nacionalni park Plitvička jezera.


Vukelić,J., J. Tomljanović,2001: Fitocenološke
zna čajke prašume Štirovača na srednjem Ve le bi tu.
U: S. Matić,A. P. B. Krpan, J. Gračan(ur.),
Zna nostupotrajnomgospodarenjuhrvatskim
šu mama,ŠumarskifakultetSveučilištauZa gre bu,
Šumarskiinstitut, Jastrebarsko, 163–174,
Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 16     <-- 16 -->        PDF

I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515
SUMMARY: Not so very long ago (the end of the 19thcentury) a large part
of the Dinaric Mountain range in Croatia was covered by beech-fir and beech
virgin forests. These forests have since been gradually converted into natural
managed forests (Prpić et al. 2001). Nevertheless, several Dinaric beech-fir
virgin forests have remained until the present day, including Čorkova Uvala,
Devčića Tavani, Nadžak-Bilo, Plješivička Uvala, Javorov Kal and Štirovača
(Prpićetal. 2001, Vukelićand Tomljanović2001). Their total area
amounts to 360 ha.


The best investigated of these is Čorkova Uvala. The first scientific forest
research in this forest dates back to 1957. Its structure has since been analyzed
on several occasions: in a permanent sample plot of one hectare
(Tikvićetal. 2006, 2004, Prpićand Seletković 1996, Prpić 1979, 1972),
in 12 sample plots of 2,500 m2each, systematically placed in the form of a
network at a distance of 250 m from each other (Kramarićand Iuculano
1989) and in 153 sample plots, each sized 200 m2and systematically set up in
the central part of the old growth stand in the form of a network 50 m from
one another (Mayeretal. 1980). In addition, several inventories have also
been conducted as part of the management program for the management unit
of Čorkova Uvala (1987), and the structure of a wider area of Čorkova Uvala


– Čudinka reserve has been analyzed (Cestaretal. 1983). Most of these
investigations and inventories provide an average picture of the old growth
stand structure. Apart from the results of Mayeretal. (1980), there have
been no in-depth analyses of its structure and regeneration.
More recently, research into natural regeneration in the old growth stand
of Čorkova Uvala has been intensified and initial results have been published
(Roženbergeretal. 2007). This work presents the results of initial comparative
research into the structure, texture and regeneration in the old
growth stand of Čorkova Uvala.


This research was undertaken in the Dinaric beech-fir virgin forest of
Čorkova Uvala in Plitvice Lakes National Park in the period 2004–2005. The
research involved a systematic sample of 68 plots of 805 m2each. The plots,
set up in the form of a network, were placed 100 m from one another. The
activities in each plot included measuring the terrain slope, describing the
relief, assessing the canopy, identifying life stages of the virgin forest, measuring
breast diameters on all trees (d1.30> 3 cm) and classifying them by tree
species. Dead trees were recorded separately. A height sample was measured
in the plots and in their immediate proximity. The young growth was measured
in each plot over an area of 80 m2and classified by tree species and height.


Research provided the condition of the structure, texture and regeneration
in the old growth stand extending over 80.50 ha. The old growth stand is
made up of 440 trees per hectare on average. Common beech and other hardwoods
(OHW) account for almost half of the trees (49 %). There are 45 % of
fir trees (Abies alba Mill.) and 6 % of common spruces (Picea abies Karst.).
The total tree number declines with an increase in breast diameters. The coefficient
(q) of tree distribution by breast diameter is 1.20. Stand volume is


671.23m2/ha, of which fir accounts for 52 %, broadleaves account for 42 %,
and the remaining 6 % relates to spruce. 7.55 % of the total volume is accumulated
among thinner trees with breast diameters up to 30 cm. Trees with
mean breast diameters between 31 and 50 cm contain 19.92 % of the total
stand volume. The remaining volume of 72.53 % is accumulated on trees with
breast diameters above 50 cm. Different developmental stages have been
identified, albeit over small areas, allowing us to conclude that the stand profile
has the selection form. The initial developmental stage was determined in
9 % of the cases, the optimal stage in 18 % of the cases, the terminal stage in


ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 17     <-- 17 -->        PDF

I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515
65 % of the cases (ageing and decomposition), and the typical selection
developmental stage in 8 % of the cases. The late optimal stage and the ageing
stage are the most common due to the depression-like relief of Čorkova
Uvala, which protects it from severe winds and allows mature and dead trees
to remain standing for long periods. The decomposition stage occurs over
small areas as a consequence of fall of singe trees or small groups of trees. In
the area of the old growth stand the typical initial stage is relatively modest. It
occurs in gaps but also under the canopy. The typical selection stage was
found in the smallest number of cases. It is the densest (548 trees/ha), with a
volume of 434.70 m3/ha and the highest participation of the silver fir. There are
on average ten dead (dry and rotten) trees per one hectare of the old growth
stand, of which seven are trees of silver fir. The highest number of dead fir
trees was recorded in the 11–20 cm diameter class. The total abundance of the
young growth was found in the localities in which a transitional initial/selection
developmental stage was recorded. These localities are the least represented.
There are 6,190 seedlings on average per one hectare of the old growth
stand. Fir accounts for 60 %, beech for 28 %, spruce for 2 % and sycamore for
10 % of the total number of the young growth. Two thirds of the seedlings are
up to 50 cm tall. On average, a fir taller than 50 cm is found on every 12 m2of
the area and one taller than 100 cm on every 30 m2 of the area. Unlike beech
and sycamore, no fir taller than 300 cm was found up to the taxation limit. Of
the total number of the young growth up to 100 cm in height, beech accounts
for 15 %, spruce for 2 % and sycamore for 9 %. Beech and sycamore prevail
in height classes above 100 cm. The young growth of spruce has a secondary
role and occurs sporadically, reaching a height of up to 175 cm.


Key words:virgin forest, beech-fir virgin forest, structure, texture,
regeneration, Čorkova uvala, Plitvice Lakes, Croatia