DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515 UDK 630* 907 : 569 + 221 + 231 (001) STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE PRAŠUME ČORKOVAUVALA STRUCTURE, TEXTUREAND REGENERATION OF DINARIC BEECH-FIR VIRGIN FOREST OF ČORKOVAUVALA 1 IgorANIĆ, Stjepan MIKAC SAŽETAK: Istraživanje je obavljeno u dinarskoj bukovo-jelovoj prašumi Čor kova uvala u Nacionalnom parku Plitvička jezera, u razdoblju 2004–2005. godine, na sistematskom uzorku od 68 ploha postavljenih u obliku mreže, s raz ma cima 100 m, svaka površine 805 m2. Istraživanjem je ustanovljeno stanje struk ture, teksture i pomlađivanja u prašumskoj sastojini, koja se prostire na 80,50 ha. Prašumsku sastojinu u prosjeku tvori 440 stabala po hektaru. Ukupni broj stabala opada s porastom prsnog promjera, a koeficijent (q) distribucije stabala po prsnim promjerima iznosi 1,20. Volumen sastojine iznosi 671,23 m3/ha, od čega je 52 % jele, 42 % otpada na bjelogoricu, a ostatak u iz no su od 6 % pripada volumenu smreke. Među tanjim stablima, čiji su prsni pro mjeri do 30 cm, kumulirano je 7,55 % ukupnoga volumena. Na stablima sred njih prsnih promjera između 31 i 50 cm kumulirano je 19,92 % ukupnoga volumena sastojine. Ostatak volumena u iznosu od 72,53 % kumuliran je na stablima velikih prsnih promjera iznad 50 cm. Ustanovljeno je postojanje raz voj nih faza, ali na malim površinama, pa se može zaključiti o prebornom obliku sastojinskog sklopa. Po hektaru površine prašumske sastojine nalazi se u pro sje ku deset odumrlih (suhih i trulih) stabala, od čega je sedam stabala obične jele. Ukupna brojnost mladoga naraštaja najveća je na lokalitetima na kojima je ustanovljena prijelazna inicijalna/preborna faza razvoja. Ti su lokaliteti naj rje đe zastupljeni po njezinoj površini. Po hektaru površine prašumske sastojine u prosjeku nalazimo 6190 biljaka pomlatka. Na jelu otpada 60 %, bukvu 28 %, smre ku 2 %, a na gorski javor 10 % ukupnoga broja mladoga naraštaja. Ključne riječi:prašuma, bukovo-jelova prašuma, struktura, tekstura, pomlađivanje, Čorkova uvala, Plitvička jezera, Hrvatska UVOD– Introduction U Hrvatskoj su još krajem 19. stoljeća dobar dioPrašuma Čorkova uvala je najbolje istražena. U njoj Dinarida obraštale bukovo-jelove i bukove prašume,su prva šumarska znanstvena istraživanja obavljena koje su od tada postupno pretvarane u prirodne gospo-1957. godine. Njezina je struktura od tada analizirana u darske šume (Prpići dr.2001). Do danas su izlučenene koliko navrata: na trajnoj pokusnoj plohi površine je sljedeće dinarske bukovo-jelove prašume: Čorkovadan hektar (Tikvići dr.2006, 2004, Prpići Selet uva la, Devčića tavani, Nadžak-bilo, Plješivička uvala,ković1996, Prpić 1979, 1972), na 12 po kusnih plo ha, Javorov kal i Štirovača (Prpići dr.2001, Vukelićisva ka površine 2500 m 2, sistematski po stav lje nih u Tomljanović2001). Njihova je ukupna površinaobli ku mreže s razmacima 250 m (KramarićiIucu360 ha.lano1989) i na 153 pokusne plohe, svaka površine 2 200 m, sistematski postavljene u središnjem dijelu pra- Izv. prof. dr. sc. Igor Anić, Stjepan Mikac, dipl. ing. šum., šumske sastojine u obliku mreže s razmacima 50 m Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskoga fakulteta (Mayeri dr. 1980). Ovome treba pridodati inventure Sveučilišta u Zagrebu, pp 422, HR – 10002 Zagreb, anic@sumfak.hr |