DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 69 <-- 69 --> PDF |
grm lja s oštećenjima na pupovima, iglicama, lišću, izbojcima, granama, deblu, žilištu ikorjenu. Obrađene su sljedeće vrste: jela, javor, divlji kesten, joha, žutika, šimšir, grab, pitomi kesten,pačempres, dren, lijeska, muš mulica, glog, kurika, bukva, forzicija, jasen, hor ten zija, božikovina,jasmin, orah, borovica, negnjil, ariš, kalima, kozlokrvina, magnolija, mahonija, jabuka, smreka, bor,platana, topola, lovorvišnja, duglazija, glo govac, kruška, hrast, krkavina, sleć, ribiz, bagrem, ruža, vrbai bazga. Na kraju se nalazi popis: Popis literature, Izvor sli ka, Registar, Vrste drveća i Znanstveni nazivi uzročnika bolesti i štetočinja. KnjigaAtlas bolesti i štetnika na drveću i grmlju, kao da je nedostajala nakon izlaženja knjiga Atlas šumskih oštećenja dijagnoze bolesti drvećaiBolesti i štetnici urbanog drveća, jer ta tri naslova, odnosno knji ge, čine tematsku cijelinu pa ih možemo nazvati tri logijom iz područja šumarskepatologije, odnosno u ši rem smislu iz područja zaštite šuma. Listajući ovu knjigu bez ikakove sugestije recenzenata i njezinih promotora, sama se predstavljakao znanstvena, stručna i popularna literatura. Bit će korisna šumarskim stručnjacima na svim razinama,napose učenicima, studentima, istraživačima, ekolozima i svi ma koji žele upoznati najljepši diookoliša, a to su dr ve će i grmlje, dakle svim ljubiteljima prirode. Pa, kako bismo mogli nešto voljeti akoto ne poznajemo! U toj knjizi kao trećem segmentu navedene trilogije naći ćemo odgovore na mnoga pitanja kao što su:Zašto je drvo bolesno i što je uzrok tomu, zašto se šume suše i epidemijski ugibaju. Kroz nju ćemo jošviše zavoljeti svoj okoliš, svako drvo i grm, njihov habitus, list, cvi- jet i plod. Na kraju, ne radi kraja, već radi kontinuiteta, želimo izraziti našu zahvalnost svim suradnicima koji su nam svojim radom podarili ovu knjigu. Izražavamozahvalnost našem cijenjenom i dragom ko legi Zlatku Lisjaku za inicijativu, organizaciju i poti cajsuradnicima za prvu i drugu knjigu ove trilogije. Dr. sc. Miroslav Harapin L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanjeAkademije šumarskih znanosti – Firenze) Iz broja 4. srpanj-kolovoz 2008. godine izdvajamo: Inauguracija 57. akademske godine talijanske Akade miješumarskihznanosti. Svečanost inauguracije nove akademske godine odr žana je 12. lipnja u dvorani Santa Croce, u nazočnosti autoriteta iz znanstvenog i društvenog života. S ra dom u proteklom razdoblju, uzvanike i članoveAka demije na kon svečanog otvorenja, upoznao je prof. Fi roenzo Mancini–predsjednikAkademije. Navo di mo dio tih aktivnosti: –16. siječnja u Rimu, Državna šumska uprava iTa li jansko šumarsko društvo organizirali su raspravu “Akcijski plan za šume”, zajedničke aktivnosti ad mi nistracije i šumarske struke, –8. ožujka u sjedištuAkademije održan je seminar na temu “Obnovljeni modeli gospodarenja šumama za pro izvodnju energetske biomase”, –15. ožujka održana je inauguracija 56. akademske go dine, te predavanja prof. Marielle Zappi, na temu “Šume i krajolici”, –27. lipnja, u sklopu projekta Ministarstva okoliša organiziran je seminar “Prilog šumskog sektora u pre venciji i ublaženju procesa degradacije u medi te ranu” (kao posljedica suše), –8. studenog u Padovi je organiziran kongres, a tema je bila “Vrbe u šumarstvu, poljoprivredi i zaštiti okoliša”, –21. studenog održan je seminar “Utjecaj klimatskih pro mjena na šume”, –10. prosinca u Firenci održan je seminar “Procjena šteta od šumskih požara”, –12. prosinca na sveučilištu uTuscii prof. Manuela Romagnoliodržala je predavanje “Povijesne i kli matske promjene vegetacije Mediterana”. Uz ove aktivnostiAkademija je zajedno s Upravom državnih šuma organizirala 3. travnja u Rimu “Stu dij ski dan o požarima”, s prezentacijom knjige “Procjena šte ta od požara”. Od 16–18. travnjaAkademija je ugostila internacionalne eksperte pedologije, a 4. lipnja održan je “Stu dij ski dan o problemima degradacije u Italiji”. Također su nastavljeni ili započeti drugi projekti: –studij o monumentalnim stablima i starim šumama Na cionalnog parka Casentinesi, –projekt regionalnog šumskog plana za Siciliju, –studij za regionalni šumski zakon zaVeneto, –projekt “Nove operativne tehnologije za održivo gos podarenje visokim šumama crnog bora i cera, te starim panjačama cera uToskani. |