DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 47 <-- 47 --> PDF |
A. Frković: REINTRODUKCIJADIVOKOZE NASJEVERNI VELEBIT Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 543-550 Podloga planiranju odstrjela – prirast od 24 posto Chamois harvest planning is based on 24 percent growth rate Način života i Gajenje dva su po obimu podjednako ve lika poglavlja, s detaljnim opisima prehrane (s naz na kom vrsta biljaka, drveća i grmlja koje divokoze pre feriraju), socijalne organiziranosti, razmnožavanja (pr s ka), gustoće naseljenosti, gubitaka zbog zime i predatora, izbora staništa, aktivnosti. Za Kneževića vuk, za kojeg iznimno nema lijepih riječi, ne predstavlja neku posebnu opasnost divokozama, jer mu one “pobjegnu u stijene, kamo se on ne usuđuje”. Surog orla, za razliku od mnogih suvremenih autora, tretira kao korisnog predatora, jer bez njeg “nema planina pravog čara i nije moguće naći nikakvo opravdanje za njegovo potpuno uništenje”. Procjenu brojnosti divokoza najlakše i najtočnije je utvrditi u vrijeme prska, kad je divljač “u jatima”. Iako za prirast uzima nešto viši postotak (24 %) u odnosu na današnji izračun (20 %), preporuča za od strjel samo njegovu polovinu, “jer su divokozja lovišta re dovno ona gdje se divljač krade i gdje ima mnogo štetočina”. U skladu sa suvremenim zasadama znanosti o divokozi, autor je već prije 70 godina preporučio da di vo koze nije potrebno prihranjivati, jer predosjećajući nas tup zime svojim ustaljenim horizontalnim i vertikalnim premještanjima pronalaze zimovališta i hranu. Uz najopsežnije poglavlje Lov (20 % obima knjige), znatan prostor u knjizi posvećuje lovačkoj opremi i krivolovstvu, kako su i naslovljena ova dva samo nao ko sporedna poglavlja. Od načina lova na divokozu detaljno su opisani: mali pogon, lov na privlak (“za pravog lovca lov s najviše užitaka i srcu pun zadovoljstva”), zasjeda (doček), hajke te lov s “kerovima”, koji smatra zastarjelim načinom i koji se “ne može dozvoliti u uređenim lovištima”. Najvećom pogriješkom koju lovci zna ju napraviti smatra slijeđenje pogođene divljači odmah nakon ispaljenog hica, ne dajući joj vremena “da se smiri i ranu ohladi”. Potkrijepio je to brojnim pri mje rima iz prakse kad su i za lovca i za lovište iz gub ljene broj ne životinje. Oštro se protivi strijeljanju na (pre) ve like distance. Ni jedno pucanje na udaljenost ve ću od 300 m “nije sigurno a ni pravog lovca dosljedno”. Kri vo lovstvo, uz šugu divokoza, smatra najgorom rabotom po stanje divljači. Kradilovce, kako na zi va one koji krše zakon, podijelio je na dvije grupe: na one koji love iz lovačke strasti, a želja im je domoći se što vrijednije tro- Slika2. Naslovnica monografije “Divokoza” Milana Kneževića iz 1938. g. Figure 2Cover page of the monograph “Chamois” by Milan Kne žević from 1938 (Crtež –Drawing: R. Šain) feje, i na one koji love iz koristoljublja, “koji tuku sve što im dođe na nišan, a neobuzdanu strast potenciraju zaradom”. Budući da je i sam to iskusio, lovačku službu u visokom gorju ubrojio je među najteže službe, jer je “vazda skopčana s najvećim naporima kao i sa pogibelji po život… Čuvaru lova nema mjesta ni u mehani, ni u kafani”. Posljednjem, desetom poglavlju knjige obima 135 stranica, Uređenje lovišta, posvetio je tek nekoliko stra nica, jer osim izgradnje prijeko potrebnih koliba i sklo ništa te staza i putova, drugih radnji u visokoplaninskim lovištima i nije bilo. Knjiga prožeta iskrenom ljubavi pravog lovca prema divljači A book imbued with sincere love of the true hunter for the game Da zaključim. Ova popularno-znanstvena knjiga o di vokozi šumarskog savjetnika Milana Kneževića nije samo prva monografija o ovoj vrsti krupne divljači na hrvatskom jeziku, nego je to ujedno i vrlo vrijedno dje lo koje još i danas, nakon punih 70 godina, privlači našu pozornost, popunjavajući prazninu i nedostatak koji je bio prisutan u našoj lovačkoj literaturi. Kne že vi ćeva “Divokoza” predstavlja dobru osnovu da i mi u Hr vatskoj otpočnemo pripremati svoju knjigu o “na šoj” divokozi, posebno nakon što je ova atraktivna divljač uspješno reintroducirana naVelebit i Biokovo. I u vrijeme izlaska knjige iz tiska stručna kritika se najpo |