DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 45 <-- 45 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERSŠumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 543-550 UDK 630* 156 REINTRODUKCIJA DIVOKOZE NASJEVERNI VELEBIT REINTRODUCTION OF CHAMOIS IN NORTHERN VELEBIT Alojzije FRKOVIĆ* SAŽETAK: U povodu obilježavanja 30. obljetnice uspješne reintrodukcije divokoze na sjeverni Velebit u prvom dijelu članka predstavljena je monografija “Divokoza”, šumarnika Milana Kneževića, objavljena u Sarajevu prije 70 go dina (1938.). Knjiga ni danas nije izgubila na značenju, jer se temelji na vla sti tim istraživanjima balkanske podvrste divokoze, a prožeta je iskrenom lju bavi pravog lovca spram divljači. Životu i djelu autora Milana Kneževića (Bi hać, 1879 – Zavidovići, 1944), izuzetno nadarenom lovačkom piscu, po sve ćen je drugi dio članka. Maturiravši na šumarskom odjelu Tehničke srednje ško le u Sarajevu 1898.g., odmah nakon položenog državnog ispita 1911. g. u svojstvu upravitelja šumarije službovao je u mnogim mjestima Bosne i Her ce go vine, da bi od 1925. do 1935.g. bio na dužnosti referenta za lov i ribolov Rav na teljstva šuma u Sarajevu. Kao pasioniranom lovcu, usko povezanim s pri rodom i divljači, najplodnije mu je to razdoblje u njegovu životu. Iako ga život nije mazio, često otpuštan iz službe, nepriznat i u afirmaciji onemogućen intelektualac, plodan je lovački pisac. Uz monografiju “Divokoza” i brojnih čla naka objavljenih u zagrebačkom “Lovačko-ribarskom vjesniku”, sa sinom Rat kom Kneževićem, dipl. ing. šum. uspijeva okončati svoje najvrijednije djelo “Vuk – život, štetnost i tamanjenje”, koje je u nakladi Instituta za šumarstvo i drvnu industriju NR BiH objavljeno tek 1956. g. Posljednji prilog ovog članka posvećen je uspješnoj reintrodukciji divo ko ze na sjeverni Velebit, koja je u organizaciji tadašnjeg Republičkog zavoda zaza štitu prirode u Zagrebu i Šumskog gospodarstva Senj provedena u dva na vra ta: prvi put u jesen 1974. s unesenih 10 divokoza iz Prenja (BiH) i drugi put če tiri godine kasnije, 10. listopada 1978., s 5 rasplodnih divokoza iz Kam niš kih Alpi (Slovenija). Novostvorena populacija koja danas stani NP Sje ver ni Ve lebit te lovišta “Sveti Juraj” i “Jablanac”, danas broji oko 400 grla i podvrg nuta je gospodarenju (lovu). Ključne riječi:Milan Knežević, monografija “Divokoza”, reintro duk cija divokoze, sjeverni Velebit. UVOD – Introduction Pripremivši već gradivo za obilježavanje 30. obljet -di vokozi na hrvatskom jeziku (Zoričić1938), preteni ce uspješne reintrodukcije divokoze na sjeverni Ve le -žito obrađena divokoza s Prenja, a ta pak bosanskoherbit, sjetio sam se, manjem krugu šumara i lovaca dobrocegovačka planina iznijedrila prve divokoze s kojima je poz nate knjige “Divokoza” šumarnika Milana Kne že -na seljen Velebit, smatrao sam potrebnim da prikaz te vića, tiskane ravno prije 70 godina – 1938. u Sarajevu.knji ge i njena autora povežem s obilježavanjem spome- Kako je u toj knjizi, prvoj našoj potpunoj monografiji onute obljetnice uspješnog napučivanja naše najljepše planine s tom divljači. Stoga ću prvi dio ovog prikaza po svetiti knjizi “Divokoza” i njenom autoru Milanu * Alojzije Frković, dipl. ing. šum., um. savjetnik za lovstvo Kne ževiću, a drugi dio samoj reintrodukciji. Direkcije “Hrvatskih šuma”, Kvarnerska 43/I, 51000 Rijeka |