DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 40 <-- 40 --> PDF |
M. Ivanković, S. Bogdan, Gr. Božič: VARIJABILNOSTVISINSKOG RASTAOBIČNE BUKVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 529-541 Slika 8.Srednje vrijednosti visina biljaka u dva testa provenijencija Figure 8Provenances mean heights at two studied trials Rezultati analize varijance pokazali su statistički sig ni fikantne razlike uzrokovane efektima blokova i in terak cije analiziranih provenijencija s blokovima u hrvat skomtestu,zatimuzrokovaneefektimapro ve ni jen ci ja i interakcije blok × provenijencije u slo vens kom testu, kao i efektima testova i interakcije test × pro ve ni jen cije u kombiniranoj analizi obaju testa (tab lice 7 i 8). Ovi rezultati pokazuju da u hrvatskom testu nisu utvr đene genetski uvjetovane razlike između analiziranih provenijencija, već je varijabilnost visinskog rasta bila dominantno uzrokovana razlikama između blokova i različitog rangiranja analiziranih provenijencija u blokovima. Ovo ukazuje na značajan utjecaj okoliša eksperimentalne površine (u širem smislu) na visinski rast u hrvatskom testu, koji je “maskirao“ genetski uvjetovane raz like između istraživanih provenijencija obične buk ve. Ovdje treba napomenuti da je hrvatski test osnovan na padini, a eksperimentalni su blokovi postavljeni okomito na slojnice.Takav način osnivanja testa vjerojatan je uzrok značajnih razlika u rangiranju provenijencija u raz ličitim blokovima tj. signifikantnom interakcijom blok × provenijencije. Statistička zna čajnost efekta blokova mogla bi se objasniti iznimno malim visinama provenijencije P 64 u prvom bloku hr vatskog testa, što je uzrokovalo da se prvi blok značajno razlikovao od ostalih. Uzrok tako lošem visinskom rastu ove provenijencije u prvom bloku nije nam poznat. Analiza varijance provedena s podacima iz slovenskog testa pokazala je bitno drukčije rezultate u odnosu na hrvatski. Ovdje je efekt provenijencija bio statistički visoko značajan (tablica 7), ukazujući na genetski uvjetovane razlike u visinskom rastu između analiziranih provenijencija. I u slovenskom je testu (kao i u hr vat skom), utvrđena statistička značajnost efekta in terakcije provenijencija s blokovima. U ovom bi se slu čaju ta pojava mogla objasniti time što prilikom osni vanja nije posađeno svih 15 provenijencija u sva tri bloka, već se u prvom bloku nalazi 13, u drugom 12, a u trećem bloku 14 provenijencija.To je vrlo vjerojatno uzrokovalo različito rangiranje provenijencija u različitim blokovima tj. statističku značajnost efekta interakcije. Kombinirana analiza podataka iz oba testa pokazala je statističku značajnost efekata testova i interakcije analiziranih provenijencija s testovima (tablica 8). Ovi rezultati ukazuju na značajan utjecaj stanišnih prilika na visinski rast istraživanih provenijencija, kao i različitu sposobnost prilagodbe provenijencija na različite stanišne uvjete analiziranih testova. Kako je prethodno spomenuto, neke su provenijencije pokazale fenotipsku stabilnost, dok su druge pozitivno reagirale na promjene stanišnih prilika, ali različitim intenzitetom (slike 6 i 7). Kombiniranom analizom nisu utvrđene genetski uvjetovane razlike između analiziranih provenijencija, što se može objasniti snažnim utjecajem stanišnih prilika koji su bitno različiti u dva istraživana testa. Me đu tim, vrlo je vjerojatno da je efekt provenijencija znatno potcijenjen uslijed prethodno spomenutih razloga koji su doveli do visoke statističke zna čajnosti tzv. okolišnih efekata (blokova, testova i in terakcije), a time i maskiranja varijabilnosti uzrokovane efektom razlika između provenijencija. Ukupno gledajući, analiza varijance pokazala je da je varijabilnost visinskog rasta istraživanih provenijencija obične bukve, u promatranoj dobi na dva različita testa, dominantno uzrokovana okolišnim čimbenicima (statistička značajnost efekata testova, blokova i interakcija – tablice 7 i 8). Na temelju toga moglo bi se za klju čiti da se analizirane provenijencije obične bukve genetski ne razlikuju s obzirom na svojstvo visinskog ras ta. Međutim, zbog gore navedenih razloga, zbog ko jih je prema našoj procjeni neobjektivno povećana značajnost okolišnih efekata, ne bi smjeli donositi ta kav zaključak. U prilog tomu ide i rezultat analize slovenskog testa u kojemu su provenijencije bile sta tistički |