DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 26     <-- 26 -->        PDF

D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527
RASPRAVA– Discussion


Tijekom istraživanja ukupno je pronađeno 15 vrsta
lis nih minera na hrastovima. Mineri pripadaju redovima
Hymenoptera, Coleoptera, Lepidoptera. Najveći broj
vrs ta pripada redu Lepidoptera (13 vrsta), zatim, Hy me nop
tera (1 vrsta) i Coleoptera (1 vrsta). Lisni mi ne ri
reda Lepidoptera dominiraju kod vrsta nađenih ti je kom
ovog istraživanja, što odgovara i istraživanjima dru gih
autora (Hering1954;Maček1999;Dimić2003).


Od ukupnog broja od 15 vrsta minera na hrastovima,
8 se može smatrati novoutvrđenim vrstama u fauni lis nih
minera Hrvatske.To su sljedeće vrste:Phyl lo no ryc ter
roboris, P. heegeriella, P. harisella, P. lautela, P.
quer cifoliella, Tischeria dodonea, T. decidua iPro fe nu
sa pygmaea.


Najveći broj vrsta lisnih minera pronađen je na hrastu
lužnjaku. Ukupno je pronađeno 14 vrsta lisnih
minera pripadnika 3 reda (Hymenoptera, Coleoptera,
Le pidoptera). Hrastovi su domaćini velikom broju her bi vornih
kukaca, a u Europi se na hrastovima nalazi najveći
broj kukaca u odnosu na sve druge vrste(South wood
1961). Lisni mineri su jedni od najbrojnijih vrsta kukaca
na hrastovima (Hering1957) koji opisuje oko 200
vrsta u Europi, većinu iz reda Lepidoptera.


Od ukupnog broja vrsta, 13 je nađeno na hrastu kitnjaku,
2 na hrastu meduncu i 1 na hrastu crniki.


Način života u mini predstavlja visoki stupanj specijalizacije
ličinki lisnih minera. Ovaj endofagni način
života predstavlja i specijalizaciju u načinu ishrane.
Pre ma načinu ishrane kukci se mogu podijeliti na
mono fagne, oligofagne i polifagne. Monofagni kukci
hra ne se samo s jednom vrstom biljke domaćina, oli gofagni
se hrane s nekoliko vrsta, a polifagni s više
vrsta iz različitih biljnih porodica. Svi ovi načini ishrane
zastupljeni su kod lisnih minera, ali je podjela de talj
nije razrađena zbog uske specijalizacije u prehrani
ve ćine vrsta (Hering1951).


Mineri nađeni ovim istraživanjem mogu se prema
načinu ishrane podijeliti u sljedeće grupe:


1.Prvostupanjski monofagi (miner se hrani isključivo
jednom biljnom vrstom):Phyllonorycter parisiella,
2.Drugostupanjski monofagi (miner se hrani samo
vrs tama jedne sekcije unutar biljnog roda, ali unutar
tog roda živi na nekoliko vrsta):Orchestes quercus,
Phy llonorycter harisella, Stigmella roborella. Dru go
stupanjska monofagija karakteristična je za neke
vrste rodaPhyllonorycterkoje stvaraju mine samo
na grupi Quercus robur, a to je grupa unutar roda
Quer cuskojoj pripadaju Q. robur i Q. petraea
(Gre goriPatočka2001).
3.Trećestupanjski monofagi ili generički monofagi
(mi ner se hrani svim vrstama jednoga roda): Acro cer
cops brongniardella, Coleophora kuehnella,
Phy llonorycter heegeriella, P. lautella, P. quercifoliella,
P. roboris,


4.Prvostupanjski oligofagi (svi rodovi kojima se miner
hrani pripadaju istoj biljnoj porodici): Profenusa
pyg maea, Stigmella samiatella, Tischeria decidua, T.
do donea, T. ekebladella (osim vrstama roda Quer cus,
ovi mineri hrane se i vrtama rodaCastanea).
Tijekom istraživanja zamijećeno je da bogatstvo
vrsta lisnih minera jedne vrste ne ovisi o tipu staništa,
nego isključivo o biljci domaćinu.To potvrđuju i podaci
o načinu ishrane lisnih minera, jer većina nađenih
lis nih minera pripadaju u tri kategorije monofagije.


Relativno se mali broj vrsta, u odnosu na ukupnu
fau nu lisnih minera u Hrvatskoj i u Europi može smatrati
štetnicima. Svaka fitofagna vrsta, pa tako i lisni
mi ner, može pri povećanju svoje populacije imati štetan
utjecaj na svog domaćina.


Sigurno je da mina utječe na smanjenje površine za
fotosintezu. Fotosinteza je mjerena izravno kao funkcija
broja mina vrsteBucculatrixna kruškama u Japanu i
ta je analiza pokazala i više od 30 %-tno smanjenje
fotosinteze s više od 50 mina na listu (Hespenheide
1991). Lisni mineri uzrokuju relativno malu štetu individualnim
stablima zbog niskih gustoća populacije i
malih šteta od pojedinačnih mina. Prema istraživanjimaPritchardaiJamesa(
1984) vrste rodaPhy llo no
rycterna bukvi i crniki bile su prisutne na manje od
3 % lisne površine, iako su te vrste lisnih minera činile
55 % ukupnog broja fitofagnih kukaca na biljkama do ma
ćinima. Napad lisnih minera može uzrokovati defolijaciju
i prerano otpadanje listova (npr. na divljem
kes tenu Cameraria ohridellaDeschka & Dimic), te
sma njiti prirast pomlatka (npr.Tischeria ekebladella).


Samo su neke vrste lisnih minera opisane kao šumski
štetnici (Kovačević1956;Schwenke1978).


Tischeria ekebladellaje jedina vrsta lisnih minera
koji se smatra šumskim štetnikom zbog šteta na po mlat
ku u sastojini i rasadnicima. Zabilježene su i štete
na 25-godišnjim sastojinama (Izvješće Dijagnozno
prog nozne službe (DPS) u šumarstvu za 2004. god.,
Šu marski institut Jastrebarsko). Mine uzrokuju sma nje
nje asimilacijske površine i prirast sadnica.


Tischeria ekebladella je tijekom ovog istraživanja
imala dvije generacije godišnje, što odgovara broju ge neracija
koje navodi Kovačević(1956).To se po kla
pa i s istraživanjem Patočke(1989) koji navodi
da su srednjeeuropske vrste rodaTischeria monovoltine
u hladnijim i sjevernijim područjima, a u toplijim i
juž nijim dijelovima Europe imaju dvije ge ne racije
godišnje. Jordan(1995) istražuje biologiju vrste T.
ekebladellai navodi da je vrsta fakultativno bi vol tina,
jer na sjeveru Europe ima jednu, a u toplijim di je lo vi