DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 19     <-- 19 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527
UDK 630* 453 (001)


FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.)
U HRVATSKOJ I NJIHOVAŠTETNOST


LEAFMINERSAS PESTS ON OAKS (QuercusSpp.) IN CROATIA


Dinka MATOŠEVIĆ, Milan PERNEK, Miljenko ŽUPANIĆ
1


SAŽETAK :U radu je opisano 14 vrsta lisnih minera redova Lepidoptera,
Hymenoptera i Coleoptera koji dolaze na hrastovima (Quercus robur, Q.
petraea,Q. pubescens,Q. ilex). Od toga je 8 vrsta novoutvrđeno u fauni lisnih
minera Hrvatske. Za svaku nađenu vrstu opisana je kratka biologija, oblik
mine, biljka domaćin, i fotografski je dokumentirana. Mineri nađeni ovim
istraživanjem, mogu se prema načinu ishrane podijeliti na prvostupanjske,
drugostupanjske i trećestupanjske monofage te prvostupanjske oligofage. Niti
jedna od nađenih vrsta minera nije tijekom istraživanja imala takav intenzitet
pojave da bi nanijela vidljive fiziološke ili ekonomske štete svom domaćinu.


UVOD – Introduction


Poznavanje faune herbivornih kukaca na drvenastom
bilju bitno je s gledišta šumarske entomologije i
zaštite šuma. Biologija i ekologija ovih vrsta bitne su
kod primjena mjera zaštite šuma koje je potrebno primijeniti
u slučaju njihove masovne pojave i šteta.


Hrast je najvrednija i jedna od najistraživanijih vrs ta
drveća u Hrvatskoj (Klepac1996). Kompleks
entomofaune na hrastu istražuje se već dugi niz godina
(Androić1984;Harapin1989;Spaić,Glavaš
1988;Perneki sur.2008).


Lisni mineri su grupa kukaca čije su ličinke endofagne,
tj. hrane se i žive unutar biljnog tkiva. Kao rezultat
svoje ishrane ostavljaju karakteristične tragove na biljnim
organima, u većini slučajeva na listu. Mina je ka nal
u parenhimu ili epidermi lista, koji je nastao zbog
hra njenja ličinke kukca, ali kod kojega vanjska epiderma
lista ostaje neoštećena. Mina pruža larvi i životni i
hrandibeni prostor. Za definiciju mine bitna je činjenica
da i gornja i donja epiderma ostaju neoštećene, tj. da je
prostor koji je ličinka oštetila i u kojoj živi, unutar tih
dviju epidermi. Još je važno napomenuti da se mina
može nalaziti samo na biljnim organima koji sadrže
parenhimsko tkivo u kojemu je klorofil.Prema dosadašnjim
istraživanjima do danas je opisano 10.000vrsta
lisnih minera, koji su svrstani u 50 porodica iz 4 reda:


Dr. sc. Dinka Matošević, dr. sc. Milan Pernek,
mr. sc. Miljenko Županić, Šumarski institut Jastrebarsko,
Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko


Coleoptera, Hymenoptera, Diptera i Lepidoptera. Red
Lepidoptera je najbogatiji vrstama (Hering1957).


U zadnja dva desetljeća lisni mineri zauzeli su istaknuto
mjesto u entomološkim i ekološkim istraživanjima,
što je disproporcionalno u odnosu na učinke tih
ku kaca u prirodnim ekosustvima, ponajprije u odnosu
na njihovu štetnost na šumskim i poljoprivrednim vrstama.
Dok kukci koji se hrane slobodno, tj. na listu (ektofagi)
ne ostavljaju mnogo tragova nakon ishrane, lisni
mineri ostavljaju vidljiv trag svoje prisutnosti i nakon
što imago napusti minu. Bitna karakteristika je što lisni
mi neri cijeli svoj život provode sesilno, na relativno
ma lom životnom prostoru, pa ih je moguće proučavati u
svim razvojnim stadijima, posebno njihov učinak na
bilj ku domaćina i njihove prirodne neprijatelje. Ti je kom
20.-og stoljeća u Europi je došlo do unašanja i
naglog širenja nekoliko novih vrsta lisnih minera iz po ro
dice Gracillariidae (Csoka2001; Šefrova2003)
koji su svoj areal proširili i na Hrvatsku (Matošević
2007). Neke od tih novo opisanih i unesenih vrsta po čele
su činiti značajnije štete na drvenastim vrstama
(Csoka2001; Šefrova2002; Šefrova2003).
Zbog unašanja i naglog širenja svog areala po Europi, i
zbog relativne jednostavnosti s kojom se lisni mineri
mogu proučavati u odnosu na druge fitofagne kukce,
postali su čest predmet ekoloških istraživanja (Haw kins
iLawton1987;Askew1980;RottiGodfray2000).





ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 20     <-- 20 -->        PDF

D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527
Dosadašnja istraživanja spominju samo jednu vrstu
lisnih minera na hrastu u Hrvatskoj, vrstuTischeria ekebladella
(Kovačević1956; Matošević2004).
Kako su istraživanja u susjednim zemljama pokazala
po stojanje izuzetno bogate faune lisnih minera drvenas tog
bilja (Maček1999;Dimić2003;Gregor,Pa


točka2001; Patočka, Turčani2005) može se
pret postaviti da takva fauna minera postoji i u Hrvat skoj.
Zbog toga je cilj ovog istraživanja bio istražiti fau nu lis nih
minera hrasta lužnjaka (Quercus robur L.),kitnja ka
(Quercus petraea (Matt.) Liebl.), medunca (Quercus
pubescensWilld.) i crnike (Quercus ilexL.).


MATERIJALI I METODE RADA– Material and methods


Lisni mineri na hrastovima istraživani su u sklopu
opsežnijeg istraživanja faune lisnih minera drvenastog
bilja u Hrvatskoj, koje se odvijalo tijekom 2004, 2005.
i 2006. godine (Matošević2007).


Područje istraživanja obuhvatilo je više lokaliteta u
kontinentalnom i nekoliko lokaliteta u submetiranskom
području Hrvatske. Intenzivan pregled biljaka domaćina
lisnih minera rađen je tijekom vegetacijskog perioda tih
godina, a tijekom jeseni je sakupljano otpalo lišće s
minama vrsta Tischeria ekebladella, T. dodonea,T.
decidua, Phyllonorycter roboris,P. quercifoliella.


Svi pronađeni mineri determinirani su prema va že ćim
entomološkim metodama za determinaciju lisnih
minera (Hering1957; Gregori Patočka2001;
Pa točkaiTurčani2005) i najvažnijim dija gnos


tič kim karakteristikama: biljci domaćinu, obliku mine,
ku ku ljici i imagu te korištenjem literature Hering
(1957);Csoka(2003);GregoriPatočka(2001);
PatočkaiTurčani(2005); Alford(1995); De
Prinsi De Prins(2005); www.leafmines.co.uk;
www.bladmineerders.nl.


Za svaki uzorak evidentiran je broj uzorka, datum
sakupljanja, lokalitet, vrsta biljke domaćina i vrsta
lisnog minera.


Mine nađenih vrsta minera spremljene su kao herbarijska
kolekcija kod autora članka u Šumarskom
institutu Jastrebarsko. Imaga lisnih minera koja su izašla
tijekom laboratorijskog uzgoja preparirana su i
pohranjena u entomološku zbirku Šumarskog instituta
Jastrebarsko.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA– Results


Tijekom istraživanja pronađeno je 14 vrsta lisnih mi nera
iz 3 reda (Hymenoptera, Coleoptera, Le pi dop tera)
na hrastu lužnjaku, 13 vrsta lisnih minera iz 3 reda
(Hymenoptera, Coleoptera, Lepidoptera) na hrastu kitnjaku,
2 vrste lisnih minera iz reda Lepidoptera na hrastu
meduncu i 1 vrsta lisnog minera iz reda Le pi doptera
na hrastu crniki.


U opisu nađenih lisnih minera navedeno je sljedeće:
tak sonomska podjela i ime vrste, broj u zagradi iza ime na
reda i porodice je ukupan broj lisnih minera toga reda
ili porodice nađen tijekom istraživanja, biljka domaćin


Red: Hymenoptera (1 vrsta)


Porodica:Tenthredinidae (1 vrsta)


1.Profenusa pygmaea(Klug, 1816)


Istraživani materijal: 10/06/2005,
Zagreb, Maksimir, D. Matošević.
Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak.


Biologija: jedna generacija godišnje (V–VII.). Mina
je gornjopovršinska, okruglasta, obrnuto stožastog oblika.
Počinje u pazušcu glavne i postranih žila uskim ka na
lom koji je zapunjen ekskrementima. Kasnije se širi,
ali ne prelazi glavne žile lista. Ekskrementi su razasuti
po mini. Na jednom listu se može naći nekoliko mina.
Ku kulji se izvan mine, u tlu.


je vrsta na kojoj je miner nađen tijekom istraživanja,
pod kategorijom istraživani materijal naveden je datum
prvog pronalaska mine/ličinke/imaga na temelju čega je
vrsta determinirana, mjesto sakupljanja i ime sakupljača,
biologija navodi broj generacija godišnje i osnovne
ka rakteristike mine, brojke u zagradi znače kada se
mine s ličinkama prve odnosno druge generacije mogu
naći na listu biljke domaćina, pod napomena navedeno
je da li je vrsta ovim istraživanjem prvi puta nađena u
fauni minera Hrvatske (novoutvrđena vrsta).


Napomena: novoutvrđena vrsta.
Slika 1:Profenusa pygmaea




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 21     <-- 21 -->        PDF

D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527
Red: Coleoptera (1 vrsta)


2.Orchestes quercus(Linnaeus, 1758)
Istraživani materijal: 03/05/2006,
Zagreb, Maksimir, D. Matošević.
Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak.


Biologija: Zabilježena je jedna generacija godišnje
(IV–VI.), a cijeli razvoj završi tijekom svibnja. Mina
je puna, velika, nalazi se obično uz rub lista. Mina po či
nje kao uski tunel koji se naglo širi u nepravilni
oblik. Ekskrementi su u sitnim zrncima nepravilno ra za
suti u mini.


Mina se može zamijeniti s minom vrsteProfenusa
pygmaea, a razlika je u tome što se minaO. quercus
na lazi uz rub lista i nepravilnog je oblika, dok mina P.
pygmaeapočinje u pazušcu glavne i postranih žila
uskim kanalom koji je zapunjen ekskrementima i širi
se obrnuto stožasto. Tijekom istraživanja mine ove
vrste su se najranije pojavljivale na listovima u odnosu
na sve ostale vrste minera na hrastu.


Red: Lepidoptera (13 vrsta)


Podred: Glossata
Nadporodica: Nepticuloidea
Porodica: Nepticulidae (2 vrste)
Rod:Stigmella


3.Stigmella roborella (Johansson, 1971)
Istraživani materijal: 20/10/2005,
Zagreb, Maksimir; 15/08/2006,
Jastrebarsko, Gonjeva; D. Matošević.


Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak.
Biologija: dvije generacije godišnje (VII. i IX–X.).
Mina je linearna serpentinasta, a ekskrementi su odlo že
ni u tankoj, vrlo tamnoj liniji u sredini mine.


4.Stigmella samiatella (Zeller, 1839)
Istraživani materijal: 09/09/2006, Zagreb,
Medvedgrad; 03/06/2005, Zagreb, Maksimir;
15/08/2006, Jastrebarsko, Gonjeva; D. Matošević.


Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak.
Biologija: dvije generacije godišnje (VII. i IX–X.).
Mina je linearna serpentinasta, a odvrste S. roborella
raz likuje se po tragu ekskremenata koji je znatno širi, a
ekskrementi su odloženi u poprečnim prugama. Ovaj
mi ner je tijekom istraživanja bio vrlo česta vrsta na
hra stu i pitomom kestenu.


Slika 2:Orchestes quercus


Slika 3:Stigmella roborella


Slika 4:Stigmella samiatella




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 22     <-- 22 -->        PDF

D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527
Nadporodica: Tischerioidea
Porodica.Tischeriidae (3 vrste)
Rod:Tischeria


5.Tischeria ekebladella (Bjerkander, 1795)
Istraživani materijal: 09/09/2005, Zagreb,
Maksimir; 02/08/2004, Jastrebarsko, Gonjeva;


D.Matošević.
Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak.
Biologija: dvije generacije godišnje (VI. i IX–X.).
Mina je gornjopovršinska okruglasta bez ekskremenata
ili samo s ponekim zrnom. Karakteristične je mliječ no
bijele boje, posebno u fazi kukuljenja, kada je u
sre dini mine vidljivo izrazito bijelo zadebljanje u kojemu
se ličinka kukulji. Na listu se često nalazi više
mina. Najčešće napada ponik i pomladak, a nađena je
na srednjedobnim i starijim stablima.


Tijekom istraživanja utvrđeno je da vrsta kod nas
ima dvije generacije godišnje, prva generacija javlja se
u lipnju i srpnju, a druga u rujnu i listopadu. Pre zim lja va
u stadiju ličinke i kukulji se u proljeće prije samog
izlaženja leptira u svibnju. Ženka odlaže jaja na gornju
stranu lista, ličinka se odmah ubušuje i počinje minirati
list. Prva generacija kukulji se u srpnju i vrlo brzo iz la
ze imaga koja odmah odlažu jaja druge generacije.
Raz voj druge generacije traje duže, jer ličinke žive u
mini, u otpalom lišću cijelu zimu i kukulje se u proljeće
pred sam izlazak. Ličinka oblaže dno mine, tj. mjesto
gdje će se kukuljiti, finom svilenom pređom na kraju


6.Tischeria decidua (Wocke, 1876)
Istraživani materijal: 02/08/2004, Zagreb,
Maksimir; D. Matošević.
Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak.


Biologija: jedna generaciju godišnje (VIII–IX.).
Mina je gornjopovršinska okruglasta bez ekskremenata
u mini. U mini je vidljiv okruglasti tamnije smeđi
dio, koji je blago izbočen u kojemu se ličinka odmara
dok se ne hrani. Kukulji se izvan mine u tlu: gusjenica
izrezuje okruglasti dio iz gornje epiderme lista u kojemu
će se kukuljiti. Zajedno s tim diskom pada na tlo i
tu se kukulji.


Tijekom istraživanja ova je vrsta rjeđe nalažena od
vrste T. Ekebladella, od koje se razlikuje po tamnijoj
boji mine (žutosiva do smeđa) i po izraženom, okruglastom
dijelu mine za kukuljenje. Mine su češće nalažene
na mladim biljkama i donjim granama rubnih stabala.


Napomena: novoutvrđena vrsta.


Slika 5:Tischeria ekebladella


pe rioda ishrane tj. krajem listopada, i u studenome ti me
oblaže i gornji dio mine tako da tvori nešto tvrđi,
za štićeniji dio mine diskoidalnog oblika (hibernaculum
– zaštitni dio biljnog tkiva npr. pup ili zadebljali
dio mine u kojemu organizam u dormantnom stanju
pro vodi zimu). U toj komorici prezimljava dobro
zaštićena od nepovoljnih vremenskih uvjeta nego što
bi to bila u samoj mini. Gusjenice tijekom razvoja pro-
laze kroz četiri larvalna stadija. Tijekom istraživanja
intenzitet pojave hrastovog minera bio je najveći na
pomlat ku hrasta lužnjaka, rubnim stablima u sastojini i
na do njim listovima stabala.


Slika 6:Tischeria decidua




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 23     <-- 23 -->        PDF

D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527
7.Tischeria dodonea (Stainton, 1858)
Istraživani materijal: 02/08/2004, Zagreb,
Maksimir; D. Matošević.
Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak.


Biologija: jedna generacija godišnje (IX–IV.). Mina
je gornjopovršinska okruglasta, a za determinaciju su
ka rakterstični koncentrični krugovi na površini mine
koji su tragovi žderanja gusjenice. Mina je crvenkasto sme
đe (ciglaste) boje, a u njoj nema ekskremenata.
Ličin ka prezimljava u mini i kukulji se u kokonu uz
rub mine u proljeće. Ova je vrsta tijekom istraživanja
bila naj rjeđa od svih nađenih vrsta roda Tischeria na
hra sto vima.


Napomena: novoutvrđena vrsta.


Slika 7:Tischeria dodonea


Nadporodica: Gracillarioidea
Porodica: Gracillariidae (40 vrsta)
Podporodica: Gracillariinae


8.Acrocercops brongniardella(Fabricius, 1798)
Istraživani materijal: 04/06/2005, Zagreb,
Maksimir; 12/06/2005, Zagreb, Medvedgrad;
30/06/2006, otok Krk, Šilo; D. Matošević.


Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak, hrast
crnika.


Biologija: dvije generacije godišnje (V. i IX.). Mina
je gornjopovršinska epidermalna, u nju ulazi zrak, pa
ima karakterističan nabrekli izgled (izgleda kao veliki
plik na listu) srebrnastobijele boje. Mina je lako pre poznat
ljiva i nije je moguće zamijeniti s nekom drugom
vrstom, pogotovo jer je to jedina vrsta ovoga roda
u Europi.


Početak mine je karakterističan, to je tanka linearnase naglo širi u okruglastu minu (stigmatonom). Mina
epidermalna mina nepravilnog spiralnog oblika, kojanajčešće pokriva polovicu većih i cijele male listove.


Slika 8:Acrocercops brongniardella


Podporodica: Lithocolletinae


9.Phyllonorycter harisella (Linaeus, 1761)
Istraživani materijal: 30/09/2006, Zagreb,
Maksimir; D. Matošević
Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak.


Biologija: dvije generacije godišnje (VI. i IX–X.),
Mina je donjopovršinska okruglasta do izdužena i na la
zi se uz sam rub lista. Veća je od 14 mm. Na donjoj
epidermi nalazi se jedan naglašeni uzdužni nabor.
Kokon je sa svih strana gusto obložen ekskrementima,
u obliku slova U.


Napomena: novoutvrđena vrsta.


Slika 9:Phyllonorycter harisella




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 24     <-- 24 -->        PDF

D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527
10.Phyllonorycter heegeriella (Zeller, 1846)
Istraživani materijal:15/08/2006, Jastrebarsko,


Gonjeva; 23/09/2006, otok Krk, Šilo; D. Matošević.
Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak,
hrast medunac.


Biologija: dvije generacije godišnje (VII. i IX–X.).
Mina je donjopovršinska okruglasta, a nalazi se uz sam
rub lista, pa zbog sušenja donje epiderme dolazi do
uvijanja ruba lista prema unutra. Mina je mala (manja
od 10 mm), najmanja od svih vrstaPhyllonorycterna
hrastovima.


Napomena: novoutvrđena vrsta


Slika 10:Phyllonorycter heegeriella


11. Phyllonorycter lautella(Zeller, 1846)
Istraživani materijal: 17/10/2005, Zagreb,
Maksimir; D. Matošević.
Biljka domaćin:hrast lužnjak.


Biologija: dvije generacije godišnje (VII. iVIII–IX.).
Mina je donjopovršinska, dugačka (duža od 2 cm) i
nalazi se između dvije postrane žile lista. S gornje strane
lista vidljiva je karakteristična marmoriranost i ša to
rasti oblik. Na donjoj epidermi vidljiv je jako
na glašen nabor, koji se kreće po cijeloj dužini mine.
Na listu se obično nalazi više takvih dugačkih mina
koje ga deformiraju. Najčešće napada mlade biljke tj.
hras tovpomladak.


Napomena: novoutvrđena vrsta.


12.Phyllonorycter parisiella(Wocke, 1848)
Istraživani materijal: 16/06/2005, otok Krk, Šilo;


D.Matošević.
Biljka domaćin:hrast medunac.
Biologija: dvije generacije godišnje (VI. iVIII–IX.).
Mina je donjopovršinska šatorasta između dvije postrane
žile lista s vrlo naglašenim naborom u sredini.
Napomena: novoutvrđena vrsta.


Slika 11: Phyllonorycter lautella


Slika 12:Phyllonorycter parisiella




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 25     <-- 25 -->        PDF

D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527
13.Phyllonorycter quercifoliella(Zeller, 1839)
Istraživani materijal: 12/06/2005, Zagreb,
Maksimir; 15/08/2006, Jastrebarsko, Gonjeva;


D.Matošević.
Biljka domaćin:Quercus robur, Q. petraea.
Biologija:dvije generacije godišnje (VI. iVIII–X.).
Mina je donjopovršinska okruglasta, relativno velika
(oko 15 mm), nalazi se između dvije postrane žile lista.
Donja epidema ima 1–3 naglašena nabora (razlika
izmeđuP. roboriskoji nema naglašenih nabora). S gornje
stra ne mina je jedva vidljiva kao točkasta diskoloriranost
koja slijedi sam rub mine. Kukulji se u tankom
kokonu, koji je pričvršćen uz gornju epidermu i prekriven
ekskrementima. Vrsta je vrlo česta u hrastovim
šumama.


Napomena: novoutvrđena vrsta.


14.Phyllonorycter roboris (Zeller, 1839)
Istraživani materijal: 09/09/2005, Zagreb,
Maksimir; 11/06/2005, Jastrebarsko, Gonjeva;


D.Matošević.
Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak.
Biologija: dvije generacije godišnje (VI. iVIII–X.).
Mina je donjopovršinska šatorasta, nalazi se između
dvi je postrane žile lista ili uz rub lista. Na donjoj epi der
mi nema nabora. S gornje strane mina je mozaično
prošarana, s izraženom zelenom mrljom u sredini. Ova
zelena mrlja s gornje strane i donja epiderma bez nabora
bitne su dijagnostičke karakteristike u odnosu na
vrstu P. quercifoliella. Gusjenica odlaže ekskremente
na jednu hrpu koja je vidljiva kroz minu.


Kukulji se u mini, slobodno ili u vrlo tankom i pro-
zračnom kokonu ispredenom od svi le nih niti, koji je
pričvršćen za gornju epidermu.


Napomena: novoutvrđena vrsta.


15.Coleophora kuehnella(Goetze, 1783)
Istraživani materijal: 2/06/2005, Zagreb, Maksimir;
11/06/2006, Jastrebarsko, Gonjeva; D. Matošević.
Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak.


Biologija: jedna generaciju godišnje (IX–V.). Gusjenica
minira iz tuljca i to samo u ranijim larvalnim stadijima,
kasniji stadiji izgrizaju rupe u listu. Mina je puna, nalazi se
u pazušcu glavne i postranih žila, i ima karakterističnu rupu
u sredini.


Slika 13:Phyllonorycter quercifoliella


Slika 14:Phyllonorycter roboris


Slika 15:Coleophora kuehnella




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 26     <-- 26 -->        PDF

D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527
RASPRAVA– Discussion


Tijekom istraživanja ukupno je pronađeno 15 vrsta
lis nih minera na hrastovima. Mineri pripadaju redovima
Hymenoptera, Coleoptera, Lepidoptera. Najveći broj
vrs ta pripada redu Lepidoptera (13 vrsta), zatim, Hy me nop
tera (1 vrsta) i Coleoptera (1 vrsta). Lisni mi ne ri
reda Lepidoptera dominiraju kod vrsta nađenih ti je kom
ovog istraživanja, što odgovara i istraživanjima dru gih
autora (Hering1954;Maček1999;Dimić2003).


Od ukupnog broja od 15 vrsta minera na hrastovima,
8 se može smatrati novoutvrđenim vrstama u fauni lis nih
minera Hrvatske.To su sljedeće vrste:Phyl lo no ryc ter
roboris, P. heegeriella, P. harisella, P. lautela, P.
quer cifoliella, Tischeria dodonea, T. decidua iPro fe nu
sa pygmaea.


Najveći broj vrsta lisnih minera pronađen je na hrastu
lužnjaku. Ukupno je pronađeno 14 vrsta lisnih
minera pripadnika 3 reda (Hymenoptera, Coleoptera,
Le pidoptera). Hrastovi su domaćini velikom broju her bi vornih
kukaca, a u Europi se na hrastovima nalazi najveći
broj kukaca u odnosu na sve druge vrste(South wood
1961). Lisni mineri su jedni od najbrojnijih vrsta kukaca
na hrastovima (Hering1957) koji opisuje oko 200
vrsta u Europi, većinu iz reda Lepidoptera.


Od ukupnog broja vrsta, 13 je nađeno na hrastu kitnjaku,
2 na hrastu meduncu i 1 na hrastu crniki.


Način života u mini predstavlja visoki stupanj specijalizacije
ličinki lisnih minera. Ovaj endofagni način
života predstavlja i specijalizaciju u načinu ishrane.
Pre ma načinu ishrane kukci se mogu podijeliti na
mono fagne, oligofagne i polifagne. Monofagni kukci
hra ne se samo s jednom vrstom biljke domaćina, oli gofagni
se hrane s nekoliko vrsta, a polifagni s više
vrsta iz različitih biljnih porodica. Svi ovi načini ishrane
zastupljeni su kod lisnih minera, ali je podjela de talj
nije razrađena zbog uske specijalizacije u prehrani
ve ćine vrsta (Hering1951).


Mineri nađeni ovim istraživanjem mogu se prema
načinu ishrane podijeliti u sljedeće grupe:


1.Prvostupanjski monofagi (miner se hrani isključivo
jednom biljnom vrstom):Phyllonorycter parisiella,
2.Drugostupanjski monofagi (miner se hrani samo
vrs tama jedne sekcije unutar biljnog roda, ali unutar
tog roda živi na nekoliko vrsta):Orchestes quercus,
Phy llonorycter harisella, Stigmella roborella. Dru go
stupanjska monofagija karakteristična je za neke
vrste rodaPhyllonorycterkoje stvaraju mine samo
na grupi Quercus robur, a to je grupa unutar roda
Quer cuskojoj pripadaju Q. robur i Q. petraea
(Gre goriPatočka2001).
3.Trećestupanjski monofagi ili generički monofagi
(mi ner se hrani svim vrstama jednoga roda): Acro cer
cops brongniardella, Coleophora kuehnella,
Phy llonorycter heegeriella, P. lautella, P. quercifoliella,
P. roboris,


4.Prvostupanjski oligofagi (svi rodovi kojima se miner
hrani pripadaju istoj biljnoj porodici): Profenusa
pyg maea, Stigmella samiatella, Tischeria decidua, T.
do donea, T. ekebladella (osim vrstama roda Quer cus,
ovi mineri hrane se i vrtama rodaCastanea).
Tijekom istraživanja zamijećeno je da bogatstvo
vrsta lisnih minera jedne vrste ne ovisi o tipu staništa,
nego isključivo o biljci domaćinu.To potvrđuju i podaci
o načinu ishrane lisnih minera, jer većina nađenih
lis nih minera pripadaju u tri kategorije monofagije.


Relativno se mali broj vrsta, u odnosu na ukupnu
fau nu lisnih minera u Hrvatskoj i u Europi može smatrati
štetnicima. Svaka fitofagna vrsta, pa tako i lisni
mi ner, može pri povećanju svoje populacije imati štetan
utjecaj na svog domaćina.


Sigurno je da mina utječe na smanjenje površine za
fotosintezu. Fotosinteza je mjerena izravno kao funkcija
broja mina vrsteBucculatrixna kruškama u Japanu i
ta je analiza pokazala i više od 30 %-tno smanjenje
fotosinteze s više od 50 mina na listu (Hespenheide
1991). Lisni mineri uzrokuju relativno malu štetu individualnim
stablima zbog niskih gustoća populacije i
malih šteta od pojedinačnih mina. Prema istraživanjimaPritchardaiJamesa(
1984) vrste rodaPhy llo no
rycterna bukvi i crniki bile su prisutne na manje od
3 % lisne površine, iako su te vrste lisnih minera činile
55 % ukupnog broja fitofagnih kukaca na biljkama do ma
ćinima. Napad lisnih minera može uzrokovati defolijaciju
i prerano otpadanje listova (npr. na divljem
kes tenu Cameraria ohridellaDeschka & Dimic), te
sma njiti prirast pomlatka (npr.Tischeria ekebladella).


Samo su neke vrste lisnih minera opisane kao šumski
štetnici (Kovačević1956;Schwenke1978).


Tischeria ekebladellaje jedina vrsta lisnih minera
koji se smatra šumskim štetnikom zbog šteta na po mlat
ku u sastojini i rasadnicima. Zabilježene su i štete
na 25-godišnjim sastojinama (Izvješće Dijagnozno
prog nozne službe (DPS) u šumarstvu za 2004. god.,
Šu marski institut Jastrebarsko). Mine uzrokuju sma nje
nje asimilacijske površine i prirast sadnica.


Tischeria ekebladella je tijekom ovog istraživanja
imala dvije generacije godišnje, što odgovara broju ge neracija
koje navodi Kovačević(1956).To se po kla
pa i s istraživanjem Patočke(1989) koji navodi
da su srednjeeuropske vrste rodaTischeria monovoltine
u hladnijim i sjevernijim područjima, a u toplijim i
juž nijim dijelovima Europe imaju dvije ge ne racije
godišnje. Jordan(1995) istražuje biologiju vrste T.
ekebladellai navodi da je vrsta fakultativno bi vol tina,
jer na sjeveru Europe ima jednu, a u toplijim di je lo vi




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 27     <-- 27 -->        PDF

D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527
ma Engleske, Nizozemske i Njemačke dvije ge neracije
go dišnje. Tijekom istraživanja nađene su još dvi je vrs te
rodaTischeria na hrastu lužnjaku i kitnjaku –T. de ci
duaiT. dodonea, a te vrste su imale jednu generaciju
godišnje, što navodi iCsoka(2003).Ti je kom istraživanja
zamijećeno je daT. ekebladella stvara mine na
po niku i pomlatku hrasta i na donjim granama mladih
sta bala, no 2004. godine javila se jačim intenzitetom
(do 50 % napadnute lisne mase) u 25 godišnjoj sastojini
hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici Rečićki lu govi
na području Karlovca (DPS,2004). Jordan
(1995) je istraživanjem dobio signifikantno jači napad
i gustoću mina na listu u donjim dijelovima krošnje
(0–2,5 m visine), aPatočka(1980) navodi da ovaj
mi ner preferira pomladak hrasta, mlađe biljke i one na
sje novitim položajima. Biljke domaćini na kojima je
ovaj miner nađen tijekom istraživanja bili suQuercus
ro bur, Q. petraea iCastanea sativašto se poklapa sa
is traživanjima drugih autora (Hering1957; Patoč ka1989;
Jordan1995;Csoka2003).


Alford(1995) opisuje vrstuAcrocercops brong niar
dellakao minera koji napada listopadne i zimzelene
hrastove, koja je široko rasprostranjena u Europi i
koja u potpunosti deformira listove biljke domaćina, a
posebno je zamjetna u ukrasnim živicama hrasta crnike.
Ova je vrsta nađena tijekom istraživanja na pomlatku
hrasta lužnjaka i na mladim izbojcima hrasta
cr nike. Mine su bile samo pojedinačne na listovima, ali
osnovna karakteristika ovog minera su velike nabrekle
epidermalne gornjopovršinske mine, koje često prekri-


LITERATURA


Alford,D., 1995:AColourAtlas of Pests of Or na men
tal Trees, Shrubs and Flowers. Manson Pu bli
shing,London.


Androić,M., 1984: Problematika sušenja dominant
nih vrsta slavonskih nizinskih šuma. Glas nik
za šumske pokuse, Zagreb, Posebno izdanje


1:131–135.
Askew, R.R., 1980:The diversity of insect communities
in leaf-mines and plant galls. Journal of
Animal Ecology, 49, 817–29.
Csoka,G.,2001:Recent Invasions of Five Species of
Leafmining Lepidoptera in Hungary.Proceedings:
Integrated management and dynamics of forest
defoliating insects, 1999,Victoria, BC, 31–36.
Csoka,G.,2003: Leaf mines and leaf miners. Forest
Re search Institute. Matrafured, Hungary.
DePrins,W., J. DePrins,2005: Gracillariidae
(Lepidoptera). In: Word Catalogue of Insects


6:1–502.
vaju cijeli list. Ukoliko bi na pomlatku hrasta lužnjaka
došlo do većeg intenziteta pojave ovog minera, štete bi
se mogle odraziti na prirast mladih biljaka zbog bitnog
smanjenja asimilacijske površine.


Phyllonorycter lautellaje lisni miner koji je nađen
isključivo na pomlatku hrasta lužnjaka i kitnjaka, a os nov
na karakteristika ovog minera su dosta velike do njo
površinske, šatoraste mine između postranih žila
lista. Na listu se gotovo uvijek nalazi nekoliko mina
ove vrste. Kod povećane gustoće populacije ovog mi ne
ra moglo bi doći do smanjenja asimilacijske površine
biljčica hrasta, a time i smanjenog prirasta.


Orchestes quercus povremeno se javlja u lužnjakovim,
rjeđe kitnjakovim šumama. Do sada nisu zabilježene
masovne štete, ali je štetnik redovito prisutan u
šu mama(Kovačević1956; Schwenke 1974).


Rezultati ovog istraživanja pokazali su da na hrastu
lužnjaku, kitnjaku, meduncu i crniki postoji dosta bo gata
fauna lisnih minera.Tischeria ekebladella,Phyllo no ry c ter
roboris,P. quercifoliella, P. lautella i Acro cercops
brongniardellasu mineri redovito prisutni na hrastovim
stablima i pomlatku, ali niti jedna od ovih vrsta minera
nije tijekom istraživanja imala takav intenzitet pojave da
bi nanijela vidljive fiziološke ili ekonomske štete svom
domaćinu.Veća gustoća populacije ovih minera mogla
bi uzrokovati smanjenje asimilacijske površine i prerano
otpadanje listova, što bi nedvojbeno imalo negativan
utje caj na prirast i vitalitet hrastovog pomlatka.


– References
Dimić,N., 2003: Entomofauna minera ista na dendroflori
zelenih površina urbanih prostora Bosne
i Hercegovine.Works of the Faculty of Forestry,
University of Sarajevo, 1: 1–28


Gregor,F., J.Patočka,2001: Die Puppen der mitteleuropäichen
Lithocolletinae (Insecta: Lepi dop
tera: Gracillariidae). Mitt. internat. entomol.
Ver. Supplement VIII. Frankfurt.


Harapin,M., 1989: Utjecaj defoijacije na sušenje
hra stovih nizinskih šuma. Glasnik za šumske
po kuse 25: 155–160.


Hawkins, B.A., J. H.Lawton,1987: Species richness
for parasitoids of British polyphagous in sects.
Nature, 326, 417–423.


Hering, E.M., 1951: Biology of the Leaf Miners.
Uitegeverij drW. Junk Gravenhage.


Hering, E.M., 1957: Bestimmungstabellen der Blat tminen
von Europa einschliesslich des Mittel meerbeckens
und der Kanarischen Inseln. Band
I, II und III. Uitegeverij drW. Junk Gravenhage.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 28     <-- 28 -->        PDF

D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527
Hespenheide,H.A., 1991: Binomics of leaf-mi ning
insets.Annu. Rev. Entomol. 36: 535-560.


Jordan,T.,1995: Biologie und Parasitoidenkomplex
der Eichenminiermotte Tischeria ekebladella
(Bjer kander, 1795) (Lep, Tischeriidae) in Nord deutschland.
J.Appl. Ent. 119, 447–454.


Klepac, D. (ur.), 1996: Hrast lužnjak (Quercus robur
L.) u Hrvatskoj, HAZU Centar za znanst. rad
Vin kovci i Hrvatske šume p.o. Zagreb.


Kovačević,Ž., 1956: Primijenjena entomologija.


III.knjiga Šumski štetnici. Poljoprivredni nakladni
zavod, Zagreb.
Leafmines.www.bladmineerders.nl./planten/pl.htm


(28.10. 2008.)
Leafmines.www.leafmines.co.uk/html/species_list.htm
(28.10. 2008.)
Maček,J., 1999: Hiponomološka favna Slovenije.
Slovenska akademija zanosti in umetnosti. Razred
za naravoslovne vede. Dela 37, Ljubljana.
Matošević,D., 2004: Štetni kukci drvenastih biljnih
vrsta zelenila Zagreba. Rad. Šumar. inst. 39 (1):
37–50, Jastrebarsko.
Matošević,D., 2007: Prvi nalaz vrstePhyllonorycter
issikiii rasprostranjenost invazivnih vrsta lisnih
mi nera iz porodice Gracillariidae u Hrvatskoj.
Rad. Šumar. inst. Jastrebar. 42 (2):127–142.
Nepticulidae, Gracillariidae.www.faunaeur.org


(26.10. 2008.)
Nieukerken, E. J.van 1986:Aprovisional phylogenetic
check-list of the western Palaearctic Nep ti culi
dae, with data on hostplants (Lepidoptera).
En tomologicaScandinavica17:1–27.
Patočka,J., 1980: Die Raupen und Puppen der
Eichen schmetterlinge Mitteleuropas. Monographien
zur angewandten Entomologie 23. Hamburg.


Patočka,J., 1989: Über die Puppen der mitteleuropäischen
Tischeriidae (Lepidoptera, Tischerioidea).
Bio logia (Bratislava), 44, 10, 923–932.


Patočka,J., M. Turčani,2005: Lepidoptera pupae.
Central Europaean Species.Apollo Books.


Pernek,M., I. Pilas, B. Vrbek, M. Benko, B.
Hrašovec, J. Milković,2008: Forecasting
the impact of the Gypsy moth on lowland hardwood
forests by analyzing the cyclical pattern of
population and climate data series. Forest Eco lo gy
and Management 255, 5–6, 1740–1748.


Pritchard, I.M., R.James,1984: Leaf mines: their
effect on leaf logevity. Oecologia 64: 132–139.


Rott, A.S., H. C. J.Godfray,2000: Thestructure
of a leafminer-parasitoid community. Journal of
Animal Ecology, 69, 274–289.


Schwenke,W.,1978: Die Forstschädlinge Europas.


3. Band. Schmetterlinge. Verlag Paul Parey,
Ham burg und Berlin.
Sotuhwood,T.R.E., 1961:The number of species
of insect associated with various trees. Journal
ofAnimal Ecology 30. 1–8.


Spaić,I., M.Glavaš,1988: Uzročnici šteta na lužnjaku
u Jugoslaviji. Glasnik za šumske pokuse


24:199–226.
Šefrova,H., 2002: Phyllonorycter robiniella(Cle mens,
1859) – egg, larva, bionomics and its
spread in Europe (Lepidoptera, Gracillariidae).
Acta UniversitatisAgriculturae et Silviculturae
Mendelianae Brunensis, L, 3: 7–13.
Šefrova,H., 2003: Invasions of Lithocolletinae species
in Europe – causes, kinds, limits and ecological
impact (Lepidoptera, Gracillariidae). Ekol
Bratislava, 22, 2: 132–142.


SUMMARY: Leafminers are defined as insects which larvae are
endophagous i.e. they feed inside the leaf, between two laminae, hollowing
out a mine (hyponomium) that is visible as an area of discoloration.


The aim of this research was to identify the leafminer species on oaks (Quer cus
robur,Q. petraea,Q. pubescens,Q. ilex) in Croatia. The research lasted
three years. Leafminers were collected on several locations in continental and
submediterranean part of Croatia. Leafminers were collected with mines in different
larval developmental stages, reared to pupae and adults when needed for
identification. The species were identified by the main diagnostic characteristics:
adults, pupae, shape and colour of leafmines, its position on leaves, frasslines
and host plant. In total, 15 leafminer species from 3 in sect orders
(Le pidoptera, Hymenoptera and Coleoptera) on 4 oak species were found,
order Lepidoptera being the richest by the number of species found. The following
species were found: Acrocercops brongniardella,Phyllonorycterro bo




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 29     <-- 29 -->        PDF

D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527
ris,P. heegeriella,P. harisella,P. quercifoliella,P. lautella,P. parisiella,Ti sche ria
ekebladella,T. dodonea,T. decidua,Coleophorakueh ne lla,Stigmella ro bo rella,
S. samiatella,Profenusa pygmaea,Orchestes quercus.


Out of 15 species found, 8 can be considered as new records in lefminer
fauna on oaks in Croatia. Those are: Phyllonorycter roboris,P. heegeriella,P.
harisella,P. lautela,P. quercifoliella,Tischeria dodonea,T. deciduaandPro fe nusa
pygmaea. Leafminers are specific in their choice of food, i.e. in the
choosing tissue, organs and plant species on which they feed. Leafminers
found during this research have varied in their choice of host plant, 1 species
found is first degree monophag, 3 species are second degree monophags, 6
spe cies are third degree monophags and 5 species are first degree olihophags.
Relatively small number of leafminer species can be described as serious pests
on woody plants. Tischeria ekebladellacan be considered as forest pests in
nurseries and on young oaks.Acrocercops brongniardellaandPhyllonorycter
lautellawere found on oak seedlings and in higher population densities could
influence the photosinthetic ability of oak leaves. Other species found during
this research were regularly present on oak seedling and trees but none of
these species caused neither ecological or economic damage.