DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527 UDK 630* 453 (001) FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) U HRVATSKOJ I NJIHOVAŠTETNOST LEAFMINERSAS PESTS ON OAKS (QuercusSpp.) IN CROATIA Dinka MATOŠEVIĆ, Milan PERNEK, Miljenko ŽUPANIĆ 1 SAŽETAK :U radu je opisano 14 vrsta lisnih minera redova Lepidoptera, Hymenoptera i Coleoptera koji dolaze na hrastovima (Quercus robur, Q. petraea,Q. pubescens,Q. ilex). Od toga je 8 vrsta novoutvrđeno u fauni lisnih minera Hrvatske. Za svaku nađenu vrstu opisana je kratka biologija, oblik mine, biljka domaćin, i fotografski je dokumentirana. Mineri nađeni ovim istraživanjem, mogu se prema načinu ishrane podijeliti na prvostupanjske, drugostupanjske i trećestupanjske monofage te prvostupanjske oligofage. Niti jedna od nađenih vrsta minera nije tijekom istraživanja imala takav intenzitet pojave da bi nanijela vidljive fiziološke ili ekonomske štete svom domaćinu. UVOD – Introduction Poznavanje faune herbivornih kukaca na drvenastom bilju bitno je s gledišta šumarske entomologije i zaštite šuma. Biologija i ekologija ovih vrsta bitne su kod primjena mjera zaštite šuma koje je potrebno primijeniti u slučaju njihove masovne pojave i šteta. Hrast je najvrednija i jedna od najistraživanijih vrs ta drveća u Hrvatskoj (Klepac1996). Kompleks entomofaune na hrastu istražuje se već dugi niz godina (Androić1984;Harapin1989;Spaić,Glavaš 1988;Perneki sur.2008). Lisni mineri su grupa kukaca čije su ličinke endofagne, tj. hrane se i žive unutar biljnog tkiva. Kao rezultat svoje ishrane ostavljaju karakteristične tragove na biljnim organima, u većini slučajeva na listu. Mina je ka nal u parenhimu ili epidermi lista, koji je nastao zbog hra njenja ličinke kukca, ali kod kojega vanjska epiderma lista ostaje neoštećena. Mina pruža larvi i životni i hrandibeni prostor. Za definiciju mine bitna je činjenica da i gornja i donja epiderma ostaju neoštećene, tj. da je prostor koji je ličinka oštetila i u kojoj živi, unutar tih dviju epidermi. Još je važno napomenuti da se mina može nalaziti samo na biljnim organima koji sadrže parenhimsko tkivo u kojemu je klorofil.Prema dosadašnjim istraživanjima do danas je opisano 10.000vrsta lisnih minera, koji su svrstani u 50 porodica iz 4 reda: Dr. sc. Dinka Matošević, dr. sc. Milan Pernek, mr. sc. Miljenko Županić, Šumarski institut Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko Coleoptera, Hymenoptera, Diptera i Lepidoptera. Red Lepidoptera je najbogatiji vrstama (Hering1957). U zadnja dva desetljeća lisni mineri zauzeli su istaknuto mjesto u entomološkim i ekološkim istraživanjima, što je disproporcionalno u odnosu na učinke tih ku kaca u prirodnim ekosustvima, ponajprije u odnosu na njihovu štetnost na šumskim i poljoprivrednim vrstama. Dok kukci koji se hrane slobodno, tj. na listu (ektofagi) ne ostavljaju mnogo tragova nakon ishrane, lisni mineri ostavljaju vidljiv trag svoje prisutnosti i nakon što imago napusti minu. Bitna karakteristika je što lisni mi neri cijeli svoj život provode sesilno, na relativno ma lom životnom prostoru, pa ih je moguće proučavati u svim razvojnim stadijima, posebno njihov učinak na bilj ku domaćina i njihove prirodne neprijatelje. Ti je kom 20.-og stoljeća u Europi je došlo do unašanja i naglog širenja nekoliko novih vrsta lisnih minera iz po ro dice Gracillariidae (Csoka2001; Šefrova2003) koji su svoj areal proširili i na Hrvatsku (Matošević 2007). Neke od tih novo opisanih i unesenih vrsta po čele su činiti značajnije štete na drvenastim vrstama (Csoka2001; Šefrova2002; Šefrova2003). Zbog unašanja i naglog širenja svog areala po Europi, i zbog relativne jednostavnosti s kojom se lisni mineri mogu proučavati u odnosu na druge fitofagne kukce, postali su čest predmet ekoloških istraživanja (Haw kins iLawton1987;Askew1980;RottiGodfray2000). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 20 <-- 20 --> PDF |
D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527 Dosadašnja istraživanja spominju samo jednu vrstu lisnih minera na hrastu u Hrvatskoj, vrstuTischeria ekebladella (Kovačević1956; Matošević2004). Kako su istraživanja u susjednim zemljama pokazala po stojanje izuzetno bogate faune lisnih minera drvenas tog bilja (Maček1999;Dimić2003;Gregor,Pa točka2001; Patočka, Turčani2005) može se pret postaviti da takva fauna minera postoji i u Hrvat skoj. Zbog toga je cilj ovog istraživanja bio istražiti fau nu lis nih minera hrasta lužnjaka (Quercus robur L.),kitnja ka (Quercus petraea (Matt.) Liebl.), medunca (Quercus pubescensWilld.) i crnike (Quercus ilexL.). MATERIJALI I METODE RADA– Material and methods Lisni mineri na hrastovima istraživani su u sklopu opsežnijeg istraživanja faune lisnih minera drvenastog bilja u Hrvatskoj, koje se odvijalo tijekom 2004, 2005. i 2006. godine (Matošević2007). Područje istraživanja obuhvatilo je više lokaliteta u kontinentalnom i nekoliko lokaliteta u submetiranskom području Hrvatske. Intenzivan pregled biljaka domaćina lisnih minera rađen je tijekom vegetacijskog perioda tih godina, a tijekom jeseni je sakupljano otpalo lišće s minama vrsta Tischeria ekebladella, T. dodonea,T. decidua, Phyllonorycter roboris,P. quercifoliella. Svi pronađeni mineri determinirani su prema va že ćim entomološkim metodama za determinaciju lisnih minera (Hering1957; Gregori Patočka2001; Pa točkaiTurčani2005) i najvažnijim dija gnos tič kim karakteristikama: biljci domaćinu, obliku mine, ku ku ljici i imagu te korištenjem literature Hering (1957);Csoka(2003);GregoriPatočka(2001); PatočkaiTurčani(2005); Alford(1995); De Prinsi De Prins(2005); www.leafmines.co.uk; www.bladmineerders.nl. Za svaki uzorak evidentiran je broj uzorka, datum sakupljanja, lokalitet, vrsta biljke domaćina i vrsta lisnog minera. Mine nađenih vrsta minera spremljene su kao herbarijska kolekcija kod autora članka u Šumarskom institutu Jastrebarsko. Imaga lisnih minera koja su izašla tijekom laboratorijskog uzgoja preparirana su i pohranjena u entomološku zbirku Šumarskog instituta Jastrebarsko. REZULTATI ISTRAŽIVANJA– Results Tijekom istraživanja pronađeno je 14 vrsta lisnih mi nera iz 3 reda (Hymenoptera, Coleoptera, Le pi dop tera) na hrastu lužnjaku, 13 vrsta lisnih minera iz 3 reda (Hymenoptera, Coleoptera, Lepidoptera) na hrastu kitnjaku, 2 vrste lisnih minera iz reda Lepidoptera na hrastu meduncu i 1 vrsta lisnog minera iz reda Le pi doptera na hrastu crniki. U opisu nađenih lisnih minera navedeno je sljedeće: tak sonomska podjela i ime vrste, broj u zagradi iza ime na reda i porodice je ukupan broj lisnih minera toga reda ili porodice nađen tijekom istraživanja, biljka domaćin Red: Hymenoptera (1 vrsta) Porodica:Tenthredinidae (1 vrsta) 1.Profenusa pygmaea(Klug, 1816) Istraživani materijal: 10/06/2005, Zagreb, Maksimir, D. Matošević. Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak. Biologija: jedna generacija godišnje (V–VII.). Mina je gornjopovršinska, okruglasta, obrnuto stožastog oblika. Počinje u pazušcu glavne i postranih žila uskim ka na lom koji je zapunjen ekskrementima. Kasnije se širi, ali ne prelazi glavne žile lista. Ekskrementi su razasuti po mini. Na jednom listu se može naći nekoliko mina. Ku kulji se izvan mine, u tlu. je vrsta na kojoj je miner nađen tijekom istraživanja, pod kategorijom istraživani materijal naveden je datum prvog pronalaska mine/ličinke/imaga na temelju čega je vrsta determinirana, mjesto sakupljanja i ime sakupljača, biologija navodi broj generacija godišnje i osnovne ka rakteristike mine, brojke u zagradi znače kada se mine s ličinkama prve odnosno druge generacije mogu naći na listu biljke domaćina, pod napomena navedeno je da li je vrsta ovim istraživanjem prvi puta nađena u fauni minera Hrvatske (novoutvrđena vrsta). Napomena: novoutvrđena vrsta. Slika 1:Profenusa pygmaea |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 21 <-- 21 --> PDF |
D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527 Red: Coleoptera (1 vrsta) 2.Orchestes quercus(Linnaeus, 1758) Istraživani materijal: 03/05/2006, Zagreb, Maksimir, D. Matošević. Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak. Biologija: Zabilježena je jedna generacija godišnje (IV–VI.), a cijeli razvoj završi tijekom svibnja. Mina je puna, velika, nalazi se obično uz rub lista. Mina po či nje kao uski tunel koji se naglo širi u nepravilni oblik. Ekskrementi su u sitnim zrncima nepravilno ra za suti u mini. Mina se može zamijeniti s minom vrsteProfenusa pygmaea, a razlika je u tome što se minaO. quercus na lazi uz rub lista i nepravilnog je oblika, dok mina P. pygmaeapočinje u pazušcu glavne i postranih žila uskim kanalom koji je zapunjen ekskrementima i širi se obrnuto stožasto. Tijekom istraživanja mine ove vrste su se najranije pojavljivale na listovima u odnosu na sve ostale vrste minera na hrastu. Red: Lepidoptera (13 vrsta) Podred: Glossata Nadporodica: Nepticuloidea Porodica: Nepticulidae (2 vrste) Rod:Stigmella 3.Stigmella roborella (Johansson, 1971) Istraživani materijal: 20/10/2005, Zagreb, Maksimir; 15/08/2006, Jastrebarsko, Gonjeva; D. Matošević. Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak. Biologija: dvije generacije godišnje (VII. i IX–X.). Mina je linearna serpentinasta, a ekskrementi su odlo že ni u tankoj, vrlo tamnoj liniji u sredini mine. 4.Stigmella samiatella (Zeller, 1839) Istraživani materijal: 09/09/2006, Zagreb, Medvedgrad; 03/06/2005, Zagreb, Maksimir; 15/08/2006, Jastrebarsko, Gonjeva; D. Matošević. Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak. Biologija: dvije generacije godišnje (VII. i IX–X.). Mina je linearna serpentinasta, a odvrste S. roborella raz likuje se po tragu ekskremenata koji je znatno širi, a ekskrementi su odloženi u poprečnim prugama. Ovaj mi ner je tijekom istraživanja bio vrlo česta vrsta na hra stu i pitomom kestenu. Slika 2:Orchestes quercus Slika 3:Stigmella roborella Slika 4:Stigmella samiatella |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 22 <-- 22 --> PDF |
D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527 Nadporodica: Tischerioidea Porodica.Tischeriidae (3 vrste) Rod:Tischeria 5.Tischeria ekebladella (Bjerkander, 1795) Istraživani materijal: 09/09/2005, Zagreb, Maksimir; 02/08/2004, Jastrebarsko, Gonjeva; D.Matošević. Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak. Biologija: dvije generacije godišnje (VI. i IX–X.). Mina je gornjopovršinska okruglasta bez ekskremenata ili samo s ponekim zrnom. Karakteristične je mliječ no bijele boje, posebno u fazi kukuljenja, kada je u sre dini mine vidljivo izrazito bijelo zadebljanje u kojemu se ličinka kukulji. Na listu se često nalazi više mina. Najčešće napada ponik i pomladak, a nađena je na srednjedobnim i starijim stablima. Tijekom istraživanja utvrđeno je da vrsta kod nas ima dvije generacije godišnje, prva generacija javlja se u lipnju i srpnju, a druga u rujnu i listopadu. Pre zim lja va u stadiju ličinke i kukulji se u proljeće prije samog izlaženja leptira u svibnju. Ženka odlaže jaja na gornju stranu lista, ličinka se odmah ubušuje i počinje minirati list. Prva generacija kukulji se u srpnju i vrlo brzo iz la ze imaga koja odmah odlažu jaja druge generacije. Raz voj druge generacije traje duže, jer ličinke žive u mini, u otpalom lišću cijelu zimu i kukulje se u proljeće pred sam izlazak. Ličinka oblaže dno mine, tj. mjesto gdje će se kukuljiti, finom svilenom pređom na kraju 6.Tischeria decidua (Wocke, 1876) Istraživani materijal: 02/08/2004, Zagreb, Maksimir; D. Matošević. Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak. Biologija: jedna generaciju godišnje (VIII–IX.). Mina je gornjopovršinska okruglasta bez ekskremenata u mini. U mini je vidljiv okruglasti tamnije smeđi dio, koji je blago izbočen u kojemu se ličinka odmara dok se ne hrani. Kukulji se izvan mine u tlu: gusjenica izrezuje okruglasti dio iz gornje epiderme lista u kojemu će se kukuljiti. Zajedno s tim diskom pada na tlo i tu se kukulji. Tijekom istraživanja ova je vrsta rjeđe nalažena od vrste T. Ekebladella, od koje se razlikuje po tamnijoj boji mine (žutosiva do smeđa) i po izraženom, okruglastom dijelu mine za kukuljenje. Mine su češće nalažene na mladim biljkama i donjim granama rubnih stabala. Napomena: novoutvrđena vrsta. Slika 5:Tischeria ekebladella pe rioda ishrane tj. krajem listopada, i u studenome ti me oblaže i gornji dio mine tako da tvori nešto tvrđi, za štićeniji dio mine diskoidalnog oblika (hibernaculum – zaštitni dio biljnog tkiva npr. pup ili zadebljali dio mine u kojemu organizam u dormantnom stanju pro vodi zimu). U toj komorici prezimljava dobro zaštićena od nepovoljnih vremenskih uvjeta nego što bi to bila u samoj mini. Gusjenice tijekom razvoja pro- laze kroz četiri larvalna stadija. Tijekom istraživanja intenzitet pojave hrastovog minera bio je najveći na pomlat ku hrasta lužnjaka, rubnim stablima u sastojini i na do njim listovima stabala. Slika 6:Tischeria decidua |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 23 <-- 23 --> PDF |
D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527 7.Tischeria dodonea (Stainton, 1858) Istraživani materijal: 02/08/2004, Zagreb, Maksimir; D. Matošević. Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak. Biologija: jedna generacija godišnje (IX–IV.). Mina je gornjopovršinska okruglasta, a za determinaciju su ka rakterstični koncentrični krugovi na površini mine koji su tragovi žderanja gusjenice. Mina je crvenkasto sme đe (ciglaste) boje, a u njoj nema ekskremenata. Ličin ka prezimljava u mini i kukulji se u kokonu uz rub mine u proljeće. Ova je vrsta tijekom istraživanja bila naj rjeđa od svih nađenih vrsta roda Tischeria na hra sto vima. Napomena: novoutvrđena vrsta. Slika 7:Tischeria dodonea Nadporodica: Gracillarioidea Porodica: Gracillariidae (40 vrsta) Podporodica: Gracillariinae 8.Acrocercops brongniardella(Fabricius, 1798) Istraživani materijal: 04/06/2005, Zagreb, Maksimir; 12/06/2005, Zagreb, Medvedgrad; 30/06/2006, otok Krk, Šilo; D. Matošević. Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak, hrast crnika. Biologija: dvije generacije godišnje (V. i IX.). Mina je gornjopovršinska epidermalna, u nju ulazi zrak, pa ima karakterističan nabrekli izgled (izgleda kao veliki plik na listu) srebrnastobijele boje. Mina je lako pre poznat ljiva i nije je moguće zamijeniti s nekom drugom vrstom, pogotovo jer je to jedina vrsta ovoga roda u Europi. Početak mine je karakterističan, to je tanka linearnase naglo širi u okruglastu minu (stigmatonom). Mina epidermalna mina nepravilnog spiralnog oblika, kojanajčešće pokriva polovicu većih i cijele male listove. Slika 8:Acrocercops brongniardella Podporodica: Lithocolletinae 9.Phyllonorycter harisella (Linaeus, 1761) Istraživani materijal: 30/09/2006, Zagreb, Maksimir; D. Matošević Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak. Biologija: dvije generacije godišnje (VI. i IX–X.), Mina je donjopovršinska okruglasta do izdužena i na la zi se uz sam rub lista. Veća je od 14 mm. Na donjoj epidermi nalazi se jedan naglašeni uzdužni nabor. Kokon je sa svih strana gusto obložen ekskrementima, u obliku slova U. Napomena: novoutvrđena vrsta. Slika 9:Phyllonorycter harisella |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 24 <-- 24 --> PDF |
D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527 10.Phyllonorycter heegeriella (Zeller, 1846) Istraživani materijal:15/08/2006, Jastrebarsko, Gonjeva; 23/09/2006, otok Krk, Šilo; D. Matošević. Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak, hrast medunac. Biologija: dvije generacije godišnje (VII. i IX–X.). Mina je donjopovršinska okruglasta, a nalazi se uz sam rub lista, pa zbog sušenja donje epiderme dolazi do uvijanja ruba lista prema unutra. Mina je mala (manja od 10 mm), najmanja od svih vrstaPhyllonorycterna hrastovima. Napomena: novoutvrđena vrsta Slika 10:Phyllonorycter heegeriella 11. Phyllonorycter lautella(Zeller, 1846) Istraživani materijal: 17/10/2005, Zagreb, Maksimir; D. Matošević. Biljka domaćin:hrast lužnjak. Biologija: dvije generacije godišnje (VII. iVIII–IX.). Mina je donjopovršinska, dugačka (duža od 2 cm) i nalazi se između dvije postrane žile lista. S gornje strane lista vidljiva je karakteristična marmoriranost i ša to rasti oblik. Na donjoj epidermi vidljiv je jako na glašen nabor, koji se kreće po cijeloj dužini mine. Na listu se obično nalazi više takvih dugačkih mina koje ga deformiraju. Najčešće napada mlade biljke tj. hras tovpomladak. Napomena: novoutvrđena vrsta. 12.Phyllonorycter parisiella(Wocke, 1848) Istraživani materijal: 16/06/2005, otok Krk, Šilo; D.Matošević. Biljka domaćin:hrast medunac. Biologija: dvije generacije godišnje (VI. iVIII–IX.). Mina je donjopovršinska šatorasta između dvije postrane žile lista s vrlo naglašenim naborom u sredini. Napomena: novoutvrđena vrsta. Slika 11: Phyllonorycter lautella Slika 12:Phyllonorycter parisiella |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 29 <-- 29 --> PDF |
D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527 ris,P. heegeriella,P. harisella,P. quercifoliella,P. lautella,P. parisiella,Ti sche ria ekebladella,T. dodonea,T. decidua,Coleophorakueh ne lla,Stigmella ro bo rella, S. samiatella,Profenusa pygmaea,Orchestes quercus. Out of 15 species found, 8 can be considered as new records in lefminer fauna on oaks in Croatia. Those are: Phyllonorycter roboris,P. heegeriella,P. harisella,P. lautela,P. quercifoliella,Tischeria dodonea,T. deciduaandPro fe nusa pygmaea. Leafminers are specific in their choice of food, i.e. in the choosing tissue, organs and plant species on which they feed. Leafminers found during this research have varied in their choice of host plant, 1 species found is first degree monophag, 3 species are second degree monophags, 6 spe cies are third degree monophags and 5 species are first degree olihophags. Relatively small number of leafminer species can be described as serious pests on woody plants. Tischeria ekebladellacan be considered as forest pests in nurseries and on young oaks.Acrocercops brongniardellaandPhyllonorycter lautellawere found on oak seedlings and in higher population densities could influence the photosinthetic ability of oak leaves. Other species found during this research were regularly present on oak seedling and trees but none of these species caused neither ecological or economic damage. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 25 <-- 25 --> PDF |
D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527 13.Phyllonorycter quercifoliella(Zeller, 1839) Istraživani materijal: 12/06/2005, Zagreb, Maksimir; 15/08/2006, Jastrebarsko, Gonjeva; D.Matošević. Biljka domaćin:Quercus robur, Q. petraea. Biologija:dvije generacije godišnje (VI. iVIII–X.). Mina je donjopovršinska okruglasta, relativno velika (oko 15 mm), nalazi se između dvije postrane žile lista. Donja epidema ima 1–3 naglašena nabora (razlika izmeđuP. roboriskoji nema naglašenih nabora). S gornje stra ne mina je jedva vidljiva kao točkasta diskoloriranost koja slijedi sam rub mine. Kukulji se u tankom kokonu, koji je pričvršćen uz gornju epidermu i prekriven ekskrementima. Vrsta je vrlo česta u hrastovim šumama. Napomena: novoutvrđena vrsta. 14.Phyllonorycter roboris (Zeller, 1839) Istraživani materijal: 09/09/2005, Zagreb, Maksimir; 11/06/2005, Jastrebarsko, Gonjeva; D.Matošević. Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak. Biologija: dvije generacije godišnje (VI. iVIII–X.). Mina je donjopovršinska šatorasta, nalazi se između dvi je postrane žile lista ili uz rub lista. Na donjoj epi der mi nema nabora. S gornje strane mina je mozaično prošarana, s izraženom zelenom mrljom u sredini. Ova zelena mrlja s gornje strane i donja epiderma bez nabora bitne su dijagnostičke karakteristike u odnosu na vrstu P. quercifoliella. Gusjenica odlaže ekskremente na jednu hrpu koja je vidljiva kroz minu. Kukulji se u mini, slobodno ili u vrlo tankom i pro- zračnom kokonu ispredenom od svi le nih niti, koji je pričvršćen za gornju epidermu. Napomena: novoutvrđena vrsta. 15.Coleophora kuehnella(Goetze, 1783) Istraživani materijal: 2/06/2005, Zagreb, Maksimir; 11/06/2006, Jastrebarsko, Gonjeva; D. Matošević. Biljka domaćin:hrast lužnjak, hrast kitnjak. Biologija: jedna generaciju godišnje (IX–V.). Gusjenica minira iz tuljca i to samo u ranijim larvalnim stadijima, kasniji stadiji izgrizaju rupe u listu. Mina je puna, nalazi se u pazušcu glavne i postranih žila, i ima karakterističnu rupu u sredini. Slika 13:Phyllonorycter quercifoliella Slika 14:Phyllonorycter roboris Slika 15:Coleophora kuehnella |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 26 <-- 26 --> PDF |
D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527 RASPRAVA– Discussion Tijekom istraživanja ukupno je pronađeno 15 vrsta lis nih minera na hrastovima. Mineri pripadaju redovima Hymenoptera, Coleoptera, Lepidoptera. Najveći broj vrs ta pripada redu Lepidoptera (13 vrsta), zatim, Hy me nop tera (1 vrsta) i Coleoptera (1 vrsta). Lisni mi ne ri reda Lepidoptera dominiraju kod vrsta nađenih ti je kom ovog istraživanja, što odgovara i istraživanjima dru gih autora (Hering1954;Maček1999;Dimić2003). Od ukupnog broja od 15 vrsta minera na hrastovima, 8 se može smatrati novoutvrđenim vrstama u fauni lis nih minera Hrvatske.To su sljedeće vrste:Phyl lo no ryc ter roboris, P. heegeriella, P. harisella, P. lautela, P. quer cifoliella, Tischeria dodonea, T. decidua iPro fe nu sa pygmaea. Najveći broj vrsta lisnih minera pronađen je na hrastu lužnjaku. Ukupno je pronađeno 14 vrsta lisnih minera pripadnika 3 reda (Hymenoptera, Coleoptera, Le pidoptera). Hrastovi su domaćini velikom broju her bi vornih kukaca, a u Europi se na hrastovima nalazi najveći broj kukaca u odnosu na sve druge vrste(South wood 1961). Lisni mineri su jedni od najbrojnijih vrsta kukaca na hrastovima (Hering1957) koji opisuje oko 200 vrsta u Europi, većinu iz reda Lepidoptera. Od ukupnog broja vrsta, 13 je nađeno na hrastu kitnjaku, 2 na hrastu meduncu i 1 na hrastu crniki. Način života u mini predstavlja visoki stupanj specijalizacije ličinki lisnih minera. Ovaj endofagni način života predstavlja i specijalizaciju u načinu ishrane. Pre ma načinu ishrane kukci se mogu podijeliti na mono fagne, oligofagne i polifagne. Monofagni kukci hra ne se samo s jednom vrstom biljke domaćina, oli gofagni se hrane s nekoliko vrsta, a polifagni s više vrsta iz različitih biljnih porodica. Svi ovi načini ishrane zastupljeni su kod lisnih minera, ali je podjela de talj nije razrađena zbog uske specijalizacije u prehrani ve ćine vrsta (Hering1951). Mineri nađeni ovim istraživanjem mogu se prema načinu ishrane podijeliti u sljedeće grupe: 1.Prvostupanjski monofagi (miner se hrani isključivo jednom biljnom vrstom):Phyllonorycter parisiella, 2.Drugostupanjski monofagi (miner se hrani samo vrs tama jedne sekcije unutar biljnog roda, ali unutar tog roda živi na nekoliko vrsta):Orchestes quercus, Phy llonorycter harisella, Stigmella roborella. Dru go stupanjska monofagija karakteristična je za neke vrste rodaPhyllonorycterkoje stvaraju mine samo na grupi Quercus robur, a to je grupa unutar roda Quer cuskojoj pripadaju Q. robur i Q. petraea (Gre goriPatočka2001). 3.Trećestupanjski monofagi ili generički monofagi (mi ner se hrani svim vrstama jednoga roda): Acro cer cops brongniardella, Coleophora kuehnella, Phy llonorycter heegeriella, P. lautella, P. quercifoliella, P. roboris, 4.Prvostupanjski oligofagi (svi rodovi kojima se miner hrani pripadaju istoj biljnoj porodici): Profenusa pyg maea, Stigmella samiatella, Tischeria decidua, T. do donea, T. ekebladella (osim vrstama roda Quer cus, ovi mineri hrane se i vrtama rodaCastanea). Tijekom istraživanja zamijećeno je da bogatstvo vrsta lisnih minera jedne vrste ne ovisi o tipu staništa, nego isključivo o biljci domaćinu.To potvrđuju i podaci o načinu ishrane lisnih minera, jer većina nađenih lis nih minera pripadaju u tri kategorije monofagije. Relativno se mali broj vrsta, u odnosu na ukupnu fau nu lisnih minera u Hrvatskoj i u Europi može smatrati štetnicima. Svaka fitofagna vrsta, pa tako i lisni mi ner, može pri povećanju svoje populacije imati štetan utjecaj na svog domaćina. Sigurno je da mina utječe na smanjenje površine za fotosintezu. Fotosinteza je mjerena izravno kao funkcija broja mina vrsteBucculatrixna kruškama u Japanu i ta je analiza pokazala i više od 30 %-tno smanjenje fotosinteze s više od 50 mina na listu (Hespenheide 1991). Lisni mineri uzrokuju relativno malu štetu individualnim stablima zbog niskih gustoća populacije i malih šteta od pojedinačnih mina. Prema istraživanjimaPritchardaiJamesa( 1984) vrste rodaPhy llo no rycterna bukvi i crniki bile su prisutne na manje od 3 % lisne površine, iako su te vrste lisnih minera činile 55 % ukupnog broja fitofagnih kukaca na biljkama do ma ćinima. Napad lisnih minera može uzrokovati defolijaciju i prerano otpadanje listova (npr. na divljem kes tenu Cameraria ohridellaDeschka & Dimic), te sma njiti prirast pomlatka (npr.Tischeria ekebladella). Samo su neke vrste lisnih minera opisane kao šumski štetnici (Kovačević1956;Schwenke1978). Tischeria ekebladellaje jedina vrsta lisnih minera koji se smatra šumskim štetnikom zbog šteta na po mlat ku u sastojini i rasadnicima. Zabilježene su i štete na 25-godišnjim sastojinama (Izvješće Dijagnozno prog nozne službe (DPS) u šumarstvu za 2004. god., Šu marski institut Jastrebarsko). Mine uzrokuju sma nje nje asimilacijske površine i prirast sadnica. Tischeria ekebladella je tijekom ovog istraživanja imala dvije generacije godišnje, što odgovara broju ge neracija koje navodi Kovačević(1956).To se po kla pa i s istraživanjem Patočke(1989) koji navodi da su srednjeeuropske vrste rodaTischeria monovoltine u hladnijim i sjevernijim područjima, a u toplijim i juž nijim dijelovima Europe imaju dvije ge ne racije godišnje. Jordan(1995) istražuje biologiju vrste T. ekebladellai navodi da je vrsta fakultativno bi vol tina, jer na sjeveru Europe ima jednu, a u toplijim di je lo vi |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 27 <-- 27 --> PDF |
D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527 ma Engleske, Nizozemske i Njemačke dvije ge neracije go dišnje. Tijekom istraživanja nađene su još dvi je vrs te rodaTischeria na hrastu lužnjaku i kitnjaku –T. de ci duaiT. dodonea, a te vrste su imale jednu generaciju godišnje, što navodi iCsoka(2003).Ti je kom istraživanja zamijećeno je daT. ekebladella stvara mine na po niku i pomlatku hrasta i na donjim granama mladih sta bala, no 2004. godine javila se jačim intenzitetom (do 50 % napadnute lisne mase) u 25 godišnjoj sastojini hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici Rečićki lu govi na području Karlovca (DPS,2004). Jordan (1995) je istraživanjem dobio signifikantno jači napad i gustoću mina na listu u donjim dijelovima krošnje (0–2,5 m visine), aPatočka(1980) navodi da ovaj mi ner preferira pomladak hrasta, mlađe biljke i one na sje novitim položajima. Biljke domaćini na kojima je ovaj miner nađen tijekom istraživanja bili suQuercus ro bur, Q. petraea iCastanea sativašto se poklapa sa is traživanjima drugih autora (Hering1957; Patoč ka1989; Jordan1995;Csoka2003). Alford(1995) opisuje vrstuAcrocercops brong niar dellakao minera koji napada listopadne i zimzelene hrastove, koja je široko rasprostranjena u Europi i koja u potpunosti deformira listove biljke domaćina, a posebno je zamjetna u ukrasnim živicama hrasta crnike. Ova je vrsta nađena tijekom istraživanja na pomlatku hrasta lužnjaka i na mladim izbojcima hrasta cr nike. Mine su bile samo pojedinačne na listovima, ali osnovna karakteristika ovog minera su velike nabrekle epidermalne gornjopovršinske mine, koje često prekri- LITERATURA Alford,D., 1995:AColourAtlas of Pests of Or na men tal Trees, Shrubs and Flowers. Manson Pu bli shing,London. Androić,M., 1984: Problematika sušenja dominant nih vrsta slavonskih nizinskih šuma. Glas nik za šumske pokuse, Zagreb, Posebno izdanje 1:131–135. Askew, R.R., 1980:The diversity of insect communities in leaf-mines and plant galls. Journal of Animal Ecology, 49, 817–29. Csoka,G.,2001:Recent Invasions of Five Species of Leafmining Lepidoptera in Hungary.Proceedings: Integrated management and dynamics of forest defoliating insects, 1999,Victoria, BC, 31–36. Csoka,G.,2003: Leaf mines and leaf miners. Forest Re search Institute. Matrafured, Hungary. DePrins,W., J. DePrins,2005: Gracillariidae (Lepidoptera). In: Word Catalogue of Insects 6:1–502. vaju cijeli list. Ukoliko bi na pomlatku hrasta lužnjaka došlo do većeg intenziteta pojave ovog minera, štete bi se mogle odraziti na prirast mladih biljaka zbog bitnog smanjenja asimilacijske površine. Phyllonorycter lautellaje lisni miner koji je nađen isključivo na pomlatku hrasta lužnjaka i kitnjaka, a os nov na karakteristika ovog minera su dosta velike do njo površinske, šatoraste mine između postranih žila lista. Na listu se gotovo uvijek nalazi nekoliko mina ove vrste. Kod povećane gustoće populacije ovog mi ne ra moglo bi doći do smanjenja asimilacijske površine biljčica hrasta, a time i smanjenog prirasta. Orchestes quercus povremeno se javlja u lužnjakovim, rjeđe kitnjakovim šumama. Do sada nisu zabilježene masovne štete, ali je štetnik redovito prisutan u šu mama(Kovačević1956; Schwenke 1974). Rezultati ovog istraživanja pokazali su da na hrastu lužnjaku, kitnjaku, meduncu i crniki postoji dosta bo gata fauna lisnih minera.Tischeria ekebladella,Phyllo no ry c ter roboris,P. quercifoliella, P. lautella i Acro cercops brongniardellasu mineri redovito prisutni na hrastovim stablima i pomlatku, ali niti jedna od ovih vrsta minera nije tijekom istraživanja imala takav intenzitet pojave da bi nanijela vidljive fiziološke ili ekonomske štete svom domaćinu.Veća gustoća populacije ovih minera mogla bi uzrokovati smanjenje asimilacijske površine i prerano otpadanje listova, što bi nedvojbeno imalo negativan utje caj na prirast i vitalitet hrastovog pomlatka. – References Dimić,N., 2003: Entomofauna minera ista na dendroflori zelenih površina urbanih prostora Bosne i Hercegovine.Works of the Faculty of Forestry, University of Sarajevo, 1: 1–28 Gregor,F., J.Patočka,2001: Die Puppen der mitteleuropäichen Lithocolletinae (Insecta: Lepi dop tera: Gracillariidae). Mitt. internat. entomol. Ver. Supplement VIII. Frankfurt. Harapin,M., 1989: Utjecaj defoijacije na sušenje hra stovih nizinskih šuma. Glasnik za šumske po kuse 25: 155–160. Hawkins, B.A., J. H.Lawton,1987: Species richness for parasitoids of British polyphagous in sects. Nature, 326, 417–423. Hering, E.M., 1951: Biology of the Leaf Miners. Uitegeverij drW. Junk Gravenhage. Hering, E.M., 1957: Bestimmungstabellen der Blat tminen von Europa einschliesslich des Mittel meerbeckens und der Kanarischen Inseln. Band I, II und III. Uitegeverij drW. Junk Gravenhage. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 28 <-- 28 --> PDF |
D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527 Hespenheide,H.A., 1991: Binomics of leaf-mi ning insets.Annu. Rev. Entomol. 36: 535-560. Jordan,T.,1995: Biologie und Parasitoidenkomplex der Eichenminiermotte Tischeria ekebladella (Bjer kander, 1795) (Lep, Tischeriidae) in Nord deutschland. J.Appl. Ent. 119, 447–454. Klepac, D. (ur.), 1996: Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, HAZU Centar za znanst. rad Vin kovci i Hrvatske šume p.o. Zagreb. Kovačević,Ž., 1956: Primijenjena entomologija. III.knjiga Šumski štetnici. Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb. Leafmines.www.bladmineerders.nl./planten/pl.htm (28.10. 2008.) Leafmines.www.leafmines.co.uk/html/species_list.htm (28.10. 2008.) Maček,J., 1999: Hiponomološka favna Slovenije. Slovenska akademija zanosti in umetnosti. Razred za naravoslovne vede. Dela 37, Ljubljana. Matošević,D., 2004: Štetni kukci drvenastih biljnih vrsta zelenila Zagreba. Rad. Šumar. inst. 39 (1): 37–50, Jastrebarsko. Matošević,D., 2007: Prvi nalaz vrstePhyllonorycter issikiii rasprostranjenost invazivnih vrsta lisnih mi nera iz porodice Gracillariidae u Hrvatskoj. Rad. Šumar. inst. Jastrebar. 42 (2):127–142. Nepticulidae, Gracillariidae.www.faunaeur.org (26.10. 2008.) Nieukerken, E. J.van 1986:Aprovisional phylogenetic check-list of the western Palaearctic Nep ti culi dae, with data on hostplants (Lepidoptera). En tomologicaScandinavica17:1–27. Patočka,J., 1980: Die Raupen und Puppen der Eichen schmetterlinge Mitteleuropas. Monographien zur angewandten Entomologie 23. Hamburg. Patočka,J., 1989: Über die Puppen der mitteleuropäischen Tischeriidae (Lepidoptera, Tischerioidea). Bio logia (Bratislava), 44, 10, 923–932. Patočka,J., M. Turčani,2005: Lepidoptera pupae. Central Europaean Species.Apollo Books. Pernek,M., I. Pilas, B. Vrbek, M. Benko, B. Hrašovec, J. Milković,2008: Forecasting the impact of the Gypsy moth on lowland hardwood forests by analyzing the cyclical pattern of population and climate data series. Forest Eco lo gy and Management 255, 5–6, 1740–1748. Pritchard, I.M., R.James,1984: Leaf mines: their effect on leaf logevity. Oecologia 64: 132–139. Rott, A.S., H. C. J.Godfray,2000: Thestructure of a leafminer-parasitoid community. Journal of Animal Ecology, 69, 274–289. Schwenke,W.,1978: Die Forstschädlinge Europas. 3. Band. Schmetterlinge. Verlag Paul Parey, Ham burg und Berlin. Sotuhwood,T.R.E., 1961:The number of species of insect associated with various trees. Journal ofAnimal Ecology 30. 1–8. Spaić,I., M.Glavaš,1988: Uzročnici šteta na lužnjaku u Jugoslaviji. Glasnik za šumske pokuse 24:199–226. Šefrova,H., 2002: Phyllonorycter robiniella(Cle mens, 1859) – egg, larva, bionomics and its spread in Europe (Lepidoptera, Gracillariidae). Acta UniversitatisAgriculturae et Silviculturae Mendelianae Brunensis, L, 3: 7–13. Šefrova,H., 2003: Invasions of Lithocolletinae species in Europe – causes, kinds, limits and ecological impact (Lepidoptera, Gracillariidae). Ekol Bratislava, 22, 2: 132–142. SUMMARY: Leafminers are defined as insects which larvae are endophagous i.e. they feed inside the leaf, between two laminae, hollowing out a mine (hyponomium) that is visible as an area of discoloration. The aim of this research was to identify the leafminer species on oaks (Quer cus robur,Q. petraea,Q. pubescens,Q. ilex) in Croatia. The research lasted three years. Leafminers were collected on several locations in continental and submediterranean part of Croatia. Leafminers were collected with mines in different larval developmental stages, reared to pupae and adults when needed for identification. The species were identified by the main diagnostic characteristics: adults, pupae, shape and colour of leafmines, its position on leaves, frasslines and host plant. In total, 15 leafminer species from 3 in sect orders (Le pidoptera, Hymenoptera and Coleoptera) on 4 oak species were found, order Lepidoptera being the richest by the number of species found. The following species were found: Acrocercops brongniardella,Phyllonorycterro bo |