DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 103 <-- 103 --> PDF |
IN MEMORIAM Mr. sc. JOSIPKARAVLA, dipl. ing. šum.(1933 – 2008) U Zagrebu je 5. studenog 2008. godine preminuo dugogodišnji djelatnik Šumarskog Fakulteta Sve uči lišta u Zagrebu, magistar Josip Karavla.Našeg dragog profesora i prijatelja ispratili smo na kre ma to riju, 10. studenog 2008. go dine. Svoj životni put magistar Ka rav la započeo je 3. ožujka 1929. go dine u Zagrebu. Nakon osnovne ško le i realne gimnazije upisao je Šu marski odsjek Poljoprivredno-šu marskog fa kulteta Sveučilišta u Zagrebu, na ko jem je diplomirao 1952. godine. Naj prije se zaposlio u Šumariji Slje me. Nakon obavlje nog priprav nič kog staža radio je u ra sadniku ukras nog bilja Jankomir, kao tehnički rukovoditelj. Osa mo sta ljenjem poduzeća Mirkovec od ma tičnog poduzećaJankomir, odožuj ka1955. godine bio je tehnički ru kovoditelj toga poduzeća, bavio se pro iz vod njom biljaka te kreira njem i reali za ci jom krajobraznih pro jekata. Od svib nja 1958. do ruj na 1960. godine ra dio je u Vo ćar sko-vinogradarskoj za druzi na duž nosti rukovoditelja po gonaHor tikultura. 1. listopada 1960. godine za po slio se na Šumarskom fakultetu Sve uči lišta u Zagrebu kao sveučilišni asis tent na Katedri za šumarsku ge ne tiku i dendrologiju. 1964. godine upisao je poslijediplomski studij, a 1969. godine magistrirao, obranivši rad pod naslovom “Dendrološka i šum sko-uzgojna važnost starih par ko va u Samoboru”. Početkom 1969. go dine izabran je u zvanje pre da va ča, a 1976. godine u zvanje vi šeg sve učilišnog predavača iz predmeta den drologija na biološkom i teh nič kom smjeru Šumarskog fakulteta. Magistar Karavla prijavio je diser ta ci jupodnaslovom“Dendro geo graf sko rasprostranjenje i morfološke ka rakteristike srebrnolisne lipe (Ti lia tomentosaMoench) i njezinih eko loških formi u Hrvatskoj”, ali je zbog zdravstvenih razloga nije do vr šio. 1974. godine doživio je prvi, a na Božić 1978. godine drugi srčani i moždani udar. Od 1979. godine pa do odlaska u mirovinu 1. listopada 1993. godine radio je skraćeno rad no vrijeme. Za vrijeme službe bio je aktivan član u mnogim organizacijama i druš tvima, kao npr. u Hortikultur nom udruženju Hrvatske, Sindi ka tu, Savezu inženjera i tehničara šu marstva i drvne industrije Hr vat ske, Hrvatskom ekološkom društvu i drugima. Magistar Karavla svojim je znanstvenim, nastavnim, struč nim i društvenim radom dao veliki do prinos šumarskoj znanosti i struci, kao i društvenoj zajednici u ko joj je djelovao, za što je dobio i priz nanja: Medalju za vojne zaslu ge (1964. godine), Medalju za rad (1970. godine), Orden za vojne za slu ge sa srebrnim mačevima (1970. go dine) i Orden rada sa zlatnim vi jen cem (1978. godine). Magistar Karavla objavio je 32 znan stvena i stručna rada te izradio 80 krajobraznih projekata i elaborata, od kojih je 68 izvedeno.Tako nam je ostavio brojne gradske par ko ve u Zagrebu, Sesvetama, Sa mo bo ru, Karlovcu, Zaboku, Zlatar Bistrici, Bedekovčini, Krapinskim To plicama, Jastrebarskom i Bosan skom Brodu. Uredio je parkove oko tvornica u Zagrebu, Kutini, Kra pini, Zaboku i Zaprešiću, igrališta oko ško la i dječjih vrtića u Za gre bu, vr tove uz obiteljske kuće u Zagrebu,Ve likojGorici,Cri kve ni ci, Stu bič kim, KrapinskimiTu helj skimTo pli cama, uređenikrajobraz uz pro metnice u Gorskom kotaru, uz Ja dransku magistralu i uz auto pu tove. Osim toga, radio je na osnivanju i uređenju arboretuma u Li sičinama i u Karlovcu. Za Šu mar sku enciklopediju vrlo je kva li tet no obradio 15 biljnih vrsta. Uz to, sudjelovao je na brojnim kon gre sima i stručnim skupovima u zem lji i inozemstvu. Već iz ovog kratkog prikaza vi di mo koliko je magistar Karavla bio vrijedan stručnjak i plodan znan stvenik, a svi ćemo ga posebno pamtiti kao zaslužanog pedagoga koji je odgojio i dendrologiju nau čio brojne generacije naših stude na ta. Upravo je dendrologija, kao uža specijalnost i najveća profesionalna ljubav obilježila život magistra Karavle. Iako je već 15 godina bio u mirovini, većina nas dobro se sje ćanjegove sobe prepune herbarija, grančica i bočica sa sjemenkama. Sjećamo se i ranog ustajanja, uče nja u šest i kolokvija u sedam sati ujutro.Tko bi zaboravio engleski čaj koji je bio ponuđen baš |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 104 <-- 104 --> PDF |
svima koji su k njemu dolazili… Čes to smo se pitali koliko je bilježnica magistar Karavla ispisao i što se sve krije u tim bilješkama koje je neprestano vodio, točno u minutu, iz sata u sat i iz dana u dan, poput dnevnika zapisujući sve događaje.Naši mlađi kolege, kojima magistar Ka ravla nije držao nastavu, imali su priliku učiti iz bogatog dendro loš kog materijala koji je ostavio u fa kultetskoj zbirci i učionici. Proživio je magistar Karavla i dobro i manje dobro, i pravdu i neprav du, ali je uvijek bio velik čo vjek i uzor kako treba biti otvoren, tolerantan i dobronamjeran, kako pre ma studentima i kolegama treba biti korektan i nesebično prenositi zna nje skupljano godinama upornog rada. Upravo po tome iskrenom i dob rom, pamtit ćemo ma gistra Ka rav lu. Zato smo svi koji smo ga poz na vali ponosni što smo bili dijelom nje govog života. Obitelji izražavamo duboku su ćut. Neka mu je slava i hvala za sve što je učinio. Ostat će zauvijek u na šim mislima i srcima. Izv. prof. dr. sc. Marilena Idžojtić Bibliografija: 1.Nasad okoTvornice ambalaže “Grafokarton” Za greb,1954; 2.Elaborat za uređenje ceste od Severina na Kupi do Rijeke, 1954/55; 3.Elaborat za uređenje dijela Jadranske magistrale od Rijeke do Senja, 1955; 4.Hor tikulturni plan nasada ispred tvornice Kontakt Zagreb, 1955; 5.Park oko Krapinske tekstilne industrije “Žutnica”, upravne zgrade Krapinskih rudnika, 1956; 6.Park oko novog bazena i ispredTvornice sa go va Krapinske Toplice, 1956; 7.Park oko zgrade Poš te, telegrafa i telefona u Ludbregu, 1956; 8.Park ispredTvornice akumulatora i gumenih proizvoda “Munja”, 1956; 9.Park okoTvornice parnih kotlova, 1956/57; 10.Park okoTekstilnoga kombinata Zagreb, 1956/57; 11.Plan parkovnih nasada oko zgrade Općine Peš će nica,1956/57; 12.Park oko novih zgradaTvornice alat nih strojeva “Prvomajska”, 1956/57; 13.Parkovni objekti u Zaboku: Zagorska industrija vu nenih tkanina, park oko spomenika palim borcima, Vatrogasnog doma, groblja i trafostanice, 1957; 14.Park oko zgrade “Jugokeramike”, Zaprešić, 1957; 15.Park oko tvornice “Gethaldus”, 1957; 16.Plan parka odmarališta “ZIVTA”, Krapinske Toplice, 1957; 17.Plan središ njeg par ka u Zaboku, 1957; 18.Plan parka oko tvornice “In strumentaria” Zagreb, 1957; 19.Park oko zgrade Skupštine općine Zlatar Bistrica, 1957; 20.Park oko Skupštine općine Bedekovčina, 1957; 21.Plan parka oko Osmogodišnje škole na Pešćenici, 1957/58; 22.Plan školskog igrališta “Polet” na Savi, 1957/58; 23.Plan parka Općinskoga komiteta i Doma zdravlja Zabok, 1957/58; 24.Plan obnove parka u Jablanici na Neretvi, 1957; 25.Plan parka oko upravne zgrade “Cesta”, Zagreb, 1958; 26.Plan nasada u skladištu Zagrebačke hladnjače, 1958/59; 27.Plan parka oko dječjih vrtića u Zadarskoj ulici, “Marije Čavić” u Ljub ljanskoj ulici, u Badalićevoj ulici, Zagreb, 1958/59; 28.Park oko zgradeTvornice zagrebačke trikotaže “Nada Dimić”, 1958/59; 29.Park oko zgrade PTT u Sa moboru, 1958/60; 30.Park oko zgrade Skupštine op ćine i Vatrogasnog doma u Sesvetama, 1958/60; 31.Plan vrta oko obiteljske kuće,Vijenac, Tuškanac, 1958; 32.Plan parka oko Osmogodišnje škole u Ret kovcu,1959; 33.UređenjeTržne ulice u Dubravi, 1959; 34.Uređenje parka oko tvornice “HIZ”, 1959; 35.Park okoTvornice konca “UNITAS”, 1959; 36.Plan parka oko Osmogodišnje škole i uređenje spomen-izvora uTrnjanima, 1960; 37.Plan parka oko Doma kulture na Pešćenici, 1960; 38.Plan parka oko in dustrijske pekare, Donje Svetice, 1960; 39.Idejni hor tikulturni plan dječjeg igrališta “Jakša Duganđić”, Za greb, 1960; 40.Plan parka oko upravne zgrade “Porodica i domaćinstvo”, Zagreb, 1960; 41.Plan parka oko projektnog biroa “Osnova”, Zagreb, 1960; 42.Elaborat za uređenje parka oko dvorca Erdödy, Jastrebarsko, 1960; 43.Idejno rješenjeTržne ulice na Volovčici, 1961/62; 44.Osnova parka oko stambenog naselja naVolovčici, 1961/ 62; 45.Idejni i izvedbeni hortikulturni plan oko zgrade Škole učenika u privredi u Zvonimirovoj ulici, Zagreb, 1962/63; |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 105 <-- 105 --> PDF |
46.Idejni hortikulturni plan oko Škole za zdravstvene tehničare, Zagreb, 1962; 47.Izvedbeni hortikulturni plan oko tvor nice “Fotokemika” Zagreb, 1962; 48.Idejni horti kul turni plan oko restauracije “Volovčica”, Zagreb, 1962; 49.Hortikulturni plan oko društvenog doma SSHN Pešćenica, 1962/63; 50.Hortikulturni plan vojne stambene zgrade u Ivanićgradskoj ulici, Zagreb, 1962/63; 51.Hortikulturni plan oko Dječjeg igrališta, Kušlanova ulica, Zagreb, 1962/63; 52.Šum. list 7, 1962: Prilog opisu nalazišta egzota i nekih forma naših autohtonih vrsta na području nekih zagrebačkih parkova; 53.Glavni hortikulturni plan oko spomenika žrtava fašizma, Bosanski Brod, 1963; 54.Idejni hortikulturni plan oko Butanske stanice, Zagreb, 1963; 55.Idejni hor tikulturni plan dječjeg igrališta, Mrazovićeva ulica, Za greb, 1963; 56.Penjačice (lijane). Šum. enc., 1963; 57.Izučavanje oblika i svojstava naših autohtonih lipa (elaborat), 1966. 58.Idejno rješenje hortikulturnog pla na oko trgovač kog centra u Karlovcu, 1966; 59.Hor tikulturni plan uređenja vile u ul. Banjsak, Re me te,Zagreb,1966/67; 60.Hortikulturni plan oko obi telj ske kuće Mandaličina 26, 1968; 61.Hortikulturni plan oko stambenih zgrada Zadruge Poljoprivredno-šumarskog fakulteta Zagreb, Ba ru tan skijarak,1969; 62.Hortikulturni plan oko obiteljske kuće Ul.A. Cvet ko vića 14, Vel. Gorica, 1970/71; 63.Dendrološka i šum sko-uzgojna važnost starih parkova u Samoboru. Ma gistarski rad, Zagreb, 1969; 64.Hortikulturni plan oko obiteljske kuće, Dramalj, Crikvenica, 1970; 65.Hor tikulturni plan oko obiteljske kuće Hudina l, Zagreb, 1970; 66. Hortikulturni plan uređenja vrta oko obiteljske kuće Mlinovi, Zagreb, 1970; 67.Hor ti kul tur ni plan uređenja vrta oko kuće u Stubičkim To pli cama, 1972/73; 68.Prilog rasprostranjenosti obične pucaline (Colutea arborescensL.) u SR Hrvatskoj. Sim pozij prof. J.Pančić 1971; 69.Hortikulturni plan ure đenja vrta oko obiteljske kuće Jurjevska 50, Zagreb, 1971; 70.Hortikulturni plan vrta oko obiteljske kuće Ul. P.Miškine 169, Zagreb, 1972; 71.Hortikulturni plan vrta oko vikendice na Mrežnici, Zagreb, 1971/72; 72.Šum. list 5-6, 1971: Neka opažanja o samooplodnji, unutarvrsnoj i međuvrsnoj hibridizaciji naših au toh tonih vrsta lipa. 73.Hortikulturni plan vrta oko ku će Jurjevska 41, Zagreb, 1972; 74.Hortikulturni plan uređenja vrta oko obiteljske kuće Jurjevska 52, Za greb, 1972; 75.Hortikulturni plan oko obiteljske ku će Jadranska 21, Zagreb, 1972; 76.Šum. list 1-2, 1972: Parkovi Samobora i njihova dendrološka važnost. 77.Hortikulturni plan uređenja oko vikendice kod Kra pin skihtoplica,1973; 78.Sjemenska plantaža malo lisne lipe (Tilia cordata Mill.) na području Šumarije Otok (elaborat). Zagreb, 1973; 79.Hortikulturni plan oko obiteljske kuće Pilat 148, Zagreb, 1974; 80.Šum. list 1-3, 1975: EmilijaVukičević: Dekorativna dendrologija; 81.Neke egzote drveća na području zagre bač kih parkova (starog dijela). XVI IUFRO World Congress, 1976; 82.Hortikulturni plan parka oko stam benog bloka zgrada u Zagrebu, Miramarska 13A-D, Za greb,1977; 83.HortikulturniplanuređenjaArbo re tu ma-parka “Školskog centra za šumarstvo i drvodjelsku djelatnost u Karlovcu” (s D. Pičmanom), 1978; 84.Šum. list 7-8, 1979: Sjemenska plantaža malolisne lipe (Tilia cordataMill.) na području Šumarije Otok; 85.Idejni plan uređenjaArboretuma Lisičine (s M.Vi da kovićem i Ž. Borzanom), 1980; 86.Hortikultura 4, 1980:Vidikovac na Tomislavovom trgu; 87.Bljušt, kuka (Tamus communisL), Šum. enc. 1; 88.Bršljan (He dera helixL.) Šum. enc. l; 89.CercidiphyllumSieb. et Zucc., Šum. enc. l; 90.ClematisL., Šum. enc. l; 91.Šum. list 10-12, 1981: Mishin Khalaf Mohamood: Estetsko-rekreativna i socijalna funkcija parkova i ze le nihpovršinaBagdada; 92.Šum. list 6-8, 1982:Au toh tona šumska dendroflora kao mogući izvor hrane; 93.Kozokrvine (LoniceraL.), Šum. enc. 2; 94.Planovi za Parkovne klupeArboretuma Lisičine (s D. Pič ma nom), 1985; 95.Hortikulturni elaborat uređenja oko liša oko SCBC “Črnomerec” (s D. Pičmanom), 1985; 96.Plan Euroazijske kamenjareArboretuma Lisičine, 1986; 97.Prirodne znamenitosti Jugoslavije. Parkovi Za greba. Mladinska knjiga, Ljubljana; |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 106 <-- 106 --> PDF |
98.Idejna stu di ja o pejzažno-hortikulturnom oblikovanju SRC “Ja run” (s D. Pičmanom), 1986; 99.Hortikulturni plan oko Zavoda za dijabetes “Vuk Vrhovec”, Zagreb, 1987; 100.Hortikulturno uređenje slobodnih površina oko IPD “Majur” - Kostanjevački Majur, 1987; 101.Hor ti kul turni plan oko obiteljske kuće Bulatova 17, Zagreb, 1987; 102.Povijuše (penjačice, lijane). Šum. enc. 3; 103.PyracanthaHoem. Šum. enc. 3; 104.SchisandraMichx. Šum. enc. 3; 105.Tetivika (SmilaxL.). Šum. enc. 3; 106.Vajgela (WeigelaThunb.). Šum. enc. 3; 107.Zelenčić (zimoljub,ChimaphilaPursh.). Šum. enc. 3; 108.Postojeće stanje dendroflore i smjernice u par kovima užeg dijela općine Centar. JAZU, Zbornik ra dova znanstvenog savjetovanja Zelenilo grada Za gre ba, 1990; 109.Glas. šum. pokuse 26, 1990: Žuti koprivić (Celtis tournefortiiLam.) u dendroflori SR Hr vatske; 110.Glas. šum. pokuse, pos. izd. 4, 1993:Au tohtona i alohtona dendroflora nekih Brijunskih otoka (s M. Idžojtić); 111.Hortikultura 1-4, 1994: Pe ri voj oko Kliničkopsihijatrijske bolnice uVrapču; 112.Šum. list 7-8, 1994: Dendrološka i šumskouzgojna važnost starih parkova u Samoboru; 113.Hor ti kul tur ni plan oko obiteljske kuće Zatišje 19, Zagreb, 1972; 114.Hortikultura 1-4, 1995:Vrtlarska enciklo pe dija biljaka i cvijeća (prikaz knjige, sa S. Ber to vi ćem); 115.Šum.list9-10,1996:Vrtlarskaenci klopedija bi ljaka i cvijeća (prikaz knjige, sa S. Bertovićem); 116.Hortikultura 1-4, 1995: Priroda i perivoji u ri ječ koj općini (sa S. Bertovićem, M. Generalovićem iJ.Mar ti no vićem); 117.Šum. list 3-4, 1997: Priroda i par kov ni objekti u općini Rijeka (sa S. Bertovićem, M.Ge ne ra lo vi- ćem i J. Martinovićem); 118.Šum. list 1-2, 2006: Den drološke karakteristike zelene potkove gra da Za gre ba s prijedlogom obnove njezinoga istočnog dijela. |