DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 103 <-- 103 --> PDF |
IN MEMORIAM Mr. sc. JOSIPKARAVLA, dipl. ing. šum.(1933 – 2008) U Zagrebu je 5. studenog 2008. godine preminuo dugogodišnji djelatnik Šumarskog Fakulteta Sve uči lišta u Zagrebu, magistar Josip Karavla.Našeg dragog profesora i prijatelja ispratili smo na kre ma to riju, 10. studenog 2008. go dine. Svoj životni put magistar Ka rav la započeo je 3. ožujka 1929. go dine u Zagrebu. Nakon osnovne ško le i realne gimnazije upisao je Šu marski odsjek Poljoprivredno-šu marskog fa kulteta Sveučilišta u Zagrebu, na ko jem je diplomirao 1952. godine. Naj prije se zaposlio u Šumariji Slje me. Nakon obavlje nog priprav nič kog staža radio je u ra sadniku ukras nog bilja Jankomir, kao tehnički rukovoditelj. Osa mo sta ljenjem poduzeća Mirkovec od ma tičnog poduzećaJankomir, odožuj ka1955. godine bio je tehnički ru kovoditelj toga poduzeća, bavio se pro iz vod njom biljaka te kreira njem i reali za ci jom krajobraznih pro jekata. Od svib nja 1958. do ruj na 1960. godine ra dio je u Vo ćar sko-vinogradarskoj za druzi na duž nosti rukovoditelja po gonaHor tikultura. 1. listopada 1960. godine za po slio se na Šumarskom fakultetu Sve uči lišta u Zagrebu kao sveučilišni asis tent na Katedri za šumarsku ge ne tiku i dendrologiju. 1964. godine upisao je poslijediplomski studij, a 1969. godine magistrirao, obranivši rad pod naslovom “Dendrološka i šum sko-uzgojna važnost starih par ko va u Samoboru”. Početkom 1969. go dine izabran je u zvanje pre da va ča, a 1976. godine u zvanje vi šeg sve učilišnog predavača iz predmeta den drologija na biološkom i teh nič kom smjeru Šumarskog fakulteta. Magistar Karavla prijavio je diser ta ci jupodnaslovom“Dendro geo graf sko rasprostranjenje i morfološke ka rakteristike srebrnolisne lipe (Ti lia tomentosaMoench) i njezinih eko loških formi u Hrvatskoj”, ali je zbog zdravstvenih razloga nije do vr šio. 1974. godine doživio je prvi, a na Božić 1978. godine drugi srčani i moždani udar. Od 1979. godine pa do odlaska u mirovinu 1. listopada 1993. godine radio je skraćeno rad no vrijeme. Za vrijeme službe bio je aktivan član u mnogim organizacijama i druš tvima, kao npr. u Hortikultur nom udruženju Hrvatske, Sindi ka tu, Savezu inženjera i tehničara šu marstva i drvne industrije Hr vat ske, Hrvatskom ekološkom društvu i drugima. Magistar Karavla svojim je znanstvenim, nastavnim, struč nim i društvenim radom dao veliki do prinos šumarskoj znanosti i struci, kao i društvenoj zajednici u ko joj je djelovao, za što je dobio i priz nanja: Medalju za vojne zaslu ge (1964. godine), Medalju za rad (1970. godine), Orden za vojne za slu ge sa srebrnim mačevima (1970. go dine) i Orden rada sa zlatnim vi jen cem (1978. godine). Magistar Karavla objavio je 32 znan stvena i stručna rada te izradio 80 krajobraznih projekata i elaborata, od kojih je 68 izvedeno.Tako nam je ostavio brojne gradske par ko ve u Zagrebu, Sesvetama, Sa mo bo ru, Karlovcu, Zaboku, Zlatar Bistrici, Bedekovčini, Krapinskim To plicama, Jastrebarskom i Bosan skom Brodu. Uredio je parkove oko tvornica u Zagrebu, Kutini, Kra pini, Zaboku i Zaprešiću, igrališta oko ško la i dječjih vrtića u Za gre bu, vr tove uz obiteljske kuće u Zagrebu,Ve likojGorici,Cri kve ni ci, Stu bič kim, KrapinskimiTu helj skimTo pli cama, uređenikrajobraz uz pro metnice u Gorskom kotaru, uz Ja dransku magistralu i uz auto pu tove. Osim toga, radio je na osnivanju i uređenju arboretuma u Li sičinama i u Karlovcu. Za Šu mar sku enciklopediju vrlo je kva li tet no obradio 15 biljnih vrsta. Uz to, sudjelovao je na brojnim kon gre sima i stručnim skupovima u zem lji i inozemstvu. Već iz ovog kratkog prikaza vi di mo koliko je magistar Karavla bio vrijedan stručnjak i plodan znan stvenik, a svi ćemo ga posebno pamtiti kao zaslužanog pedagoga koji je odgojio i dendrologiju nau čio brojne generacije naših stude na ta. Upravo je dendrologija, kao uža specijalnost i najveća profesionalna ljubav obilježila život magistra Karavle. Iako je već 15 godina bio u mirovini, većina nas dobro se sje ćanjegove sobe prepune herbarija, grančica i bočica sa sjemenkama. Sjećamo se i ranog ustajanja, uče nja u šest i kolokvija u sedam sati ujutro.Tko bi zaboravio engleski čaj koji je bio ponuđen baš |