DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 96 <-- 96 --> PDF |
IZ SVIJETA GLJIVA – FROM THE WORLD OF FUNGI VELIKA POLIPOVKA U Hrvatskom zagorju, nedaleko Ivanca, smjestilo se naselje Brodarovec. U njegovoj okolici, s obje strane potoka, jednog od pritoka Plitvice, u maloj dolini i na okolnim bregovima, podignuta je velika šuma američkog borovca (Pinus strobus L.). To su stare sastojine, koje u nekim dijelovima, osobito u blizini nekadašnjeg ribnjaka, imaju jednoličan izgled, a po tlu se jedva nazire ponešto zelenila. Šuma u nekim dijelovima ima mnogo srušenih suhih i trulih stabala i granja, gdje se razvija znatan broj lignikolnih gljiva te znatan broj šumskih štetnika. Međutim, ono što se tijekom IX i X mjeseca, dapače, sve do polovice XI 2007. godine moglo zamijetiti u ovim šumskim sastojinama, velika je populacija gljive velike polipovke (Clathrus archeri /Berk./ Dring). Slika 1. Jaja velike polipovke u šumi kod Brodarovca Po tlu i između iglica te po mahovini, izraslo je tadamnogo “jaja” ove gljive, loptastih, jajastih kugli svjetlosivih opni promjera 4–6 cm. Uz njih razvila su senjezina plodna tijela potpuno neobičnog izgleda. Nakratkoj stapci koja je virila iz jajeta, razvilo se na sve strane poput cvijeta 5–7 purpurno crvenih krakova desetak i više centimetara dugih. Kraci poput polipa bili su izvana ružičaste boje, a na unutrašnjoj strani u svježem stanju bili su dijelom prekriveni tamnom smrdljivom prevlakom s mnoštvom spora, što je u okolicu širilo neugodan miris. To je mamac za kukce, koji na taj način mogu biti raznosači njezinih spora. Populacija ove gljive na ovom nalazištu bila je velika. Stotine i stotine primjeraka rasuto je naširoko ovom šumom, a u nešto manje brojnoj populaciji nalazila se i u obližnjoj šumi sličnog botaničkog sastava. To je u Slika 2. Velika polipovka Hrvatskoj do sada jedino poznato nalazište ove gljive s tolikom brojnošću. Zanimljivo je istaći, kako je skoro u isto vrijeme jedan primjerak ove gljive otkriven i u šumi nedaleko Podravskih Bregi kod Koprivnice. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 97 <-- 97 --> PDF |
ČEKINJAVA PLOČAŠICA Malu gljivicu iz velike skupine gljiva mješinarki (Ascomycetes) nije lako zamijetiti na odgovarajućim šumskim staništima. To je čekinjava pločašica (Scutellinia scutellata /L./ Lambotte). Njezino crvenkasto i okruglasto plodište u obliku zdjelice nije veće od nekoliko milimetara u promjeru, a po rubovima ima veći broj razmjerno dugih uspravnih čekinja. Gljiva raste na mrtvom i trulom drvetu različitih vrsta biljaka. Ona naseli donje skrivene dijelove trupaca i najčešće se zamijeti tek kad se ti dijelovi detaljnije pregledaju. Saprofit je, te iako neznatnih dimenzija, koji pridonosi biološkoj razgradnji organskih ostataka u općem kruženju tvari u šumskim ekosustavima. Naselje male čekinjave pločašice u šumi na obroncima Kalnika. VIJUGAVO-MESNATA MIRISNICA Uglavnom u proljetnim i ljetnim mjesecima ljudi su mi u više navrata donosili plodišta neobične gljive, za koju su očekivali moje potvrdno mišljenje o tome kako je riječ o nekoj vrsti tartufa, čak su govorili kako je to bijeli tartuf, što bi odista bila mala neobičnost za šumska staništa u okolici Koprivnice. Naravno, nije riječ o tartufu, pogotovo ne bijelom, već o gljivi vijugavoj mirisnici, ili lažnom tartufu (Choiromyces meandriformis Vittadini), koja ima razmjerno velika gomoljasta plodišta. Neki je zovu i jelen gljiva ili lažni tartuf. Može se lako otkriti u šumskim staništima bjelogoričnih ili crnogoričnih šumskih sastojina, jer su plodišta plitko ukopana u tlo i najčešće gornjim dijelom vire na površinu. Plodno tijelo može narasti do 15 cm u duljinu i oko 7–8 cm u širinu i biti teško od 300 do 400 g. Površina mu je sivkasto smeđa, glatka. Često je prepuno rupa koje izgrizu puževi golaći, tako da ponekad u ruci imamo tek praznu košuljicu plodišta. Na presjeku meso ima mnogo isprepletenih žilica, i po tome u neku ruku podsjeća na meso tartufa. Meso se ističe osobitim mirisom koji može biti i neugodan. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof. Vijugavo mesnata mirisnica iz šume Šalovice kod Koprivnice |