DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 91 <-- 91 --> PDF |
HŠD-a, mr. sc. Josip D u n d o v i ć , predsjednik Hrvatske udruge za biomasu i Hranislav J a k o v a c , dipl. ing. šum., teh. urednik Šumarskog lista i predstavnik Hrvatske u EFNS-u. Prema programu, prvi dan održan je okrugli stol u prostorijama Doma za poljoprivredu i šumarstvo, Schauflergasse 6, Beč. Sastanak je otvorio i nazočne pozdravio gosp. Bertram B l i n , predsjednik Austrijskog šumarskog društva. Zatim su se pod točkom 2. pojedinačno predstavili sudionici skupa i podnijeli izvješća o aktivnostima i radu svojih šumarskih društava, udruga za biomasu i EFNS-a. U točki 3. u kojoj su predstavnici zemalja-sudionica predstavili šumarstvo, neke probleme i predstojeće im zadaće za Austrijsko šumarstvo i šumarski dijalog, što ćemo posebno ukratko predstaviti, izvjestitelji su bili dr. Johannes S c h i m a , dopredsjednik Austrijskog šumarskog društva i dr. Georg R a p p o l d , obojica zadužena za područje šumarske politike i šumarskog informiranja u Saveznom ministarstvu poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva. Prezentaciju su započeli naglasivši da Austrija ima devet saveznih zemalja: Vorarlberg, Tirol, Salzburg, Koruška, Štajerska, Gornja Austrija, Gradišće, Donja Austrija i Beč. Sa 47,2 % šumovitosti (3,96 mil. ha šuma i šumskog zemljišta) treća je zemlja Europe po šumovitosti nakon Skandinavskih zemalja i Slovenije, sa drvnom zalihom od 1.095 mil. m3 ili 310 m3/ha, godišnjim prirastom od 31 mil. m3 i godišnjim sječivim etatom od 19 mil m3. Udio u površini čini crnogorica sa 66,8 % (od toga 53,6 % smreka), bjelogorica sa 23,9 % (od toga bukva 9,6 %), a na čistine s grmljem otpada 9,3 %. Prema vlasništvu od 3,58 mil. ha šuma otpada: na 169.000 malih šumovlasnika (do 200 ha) 50 %, na 1.400 velikih šumoposjednika (> 200 ha) 22 %, na austrijske državne šuma 16 %, komunalne šume 9 %, općinske šume 2 % i zemaljske šume 1 %. Prema šumskogospodarskoj osnovi 64,5 % su gospodarske šume, 30,7 % zaštitne šume (s naglaskom da 2/3 površine Austrije zauzimaju brdska i planinska područja), 3,6 % šume s općekorisnim funkcijama i 1,1 % šume za odmor i rekreaciju. Potreba drva (ogrjevnog drva, briketa, peleta, drvene sječke s korom i biomasa za kogeneracijska postrojenja) za energetsku uporabu u Austriji porasla je sa 10,0 mil.m3 2000. godine na 18,0 mil. m3 2007. godine, s tendencijom planiranog rasta na 20,0 mil. m3 u 2010. godini. Energija iz biomase u Austriji ima veliko značenje za ruralni razvoj, bioraznolikost, smanjenje šumskih požara, Natura 2000, razvoj i nove tehnologije, čime se uklapa u Šumarsku politiku Europske unije. Posebno je bila interesentna prezentacija naslovljena kao Austrijski šumarski dijalog – nova saznanja i instrumenti za novu šumarsku politiku i njenu imple mentaciju. Promjene u okruženju (klima, antropološki utjecaji, gospodarstveni trendovi i dr.) sadrže i traže odgovore na pitanja: zašto nova šumarska politika, koje su to strukture i procesi, stečena iskustva te naposljetku naučene lekcije. Zašto Nacionalni šumarski program u Austriji? Resorno Ministarsvo putem svog Odjela za šumarsku politiku i informacije o šumarstvu pokreće ovaj dijalog da bi: pojačali šumarski sektor, uravnotežili različite društvene i međustrukovne interese, povećali svijest o šumama i šumarstvu, zadržali vodeću ulugu u šumarstvu, dobili potporu za šumarske mjere, kreirali nove partnerske odnose i kooprerativnost i naposljetku da bi ispunili međunarodne obveze. Dijalog se odvija u četri faze, počevši od sadašnjeg stanja, procjene, određivanja ciljeva, donošenja mjera do provedbe. Provodi ga resorno Ministarstvu uz 80 organizacija, kroz 43 okrugla stola, koji su zapravo središnje mjesto za formiranje odluka, uz koordinaciju Šumarskog foruma i provedbu mnogobrojnih radionica te potporu javnog sektora, interneta, medija i novinara. Očekuju se rezultati koji će utvrditi: sadašnje stanje i izazove za 7 tematskih područja (doprinos austrijskih šuma zaštiti klime, zdravlju i vitalnosti, produktivnosti i gospodarskom gledištu, biološkoj raznolikosti, zaštitnoj ulozi šuma, bioenergetskom potencijalu, socijalnom i ekonomskom gledišu), 28 načela, 52 cilja, 66 grupa mjera i 92 indikatora, a uz radni program koji se odvija uz konkretne akcije, uz velik broj sudionika u raspravi i zadanom vremenskom okviru, koristeći primjere “najbolje prakse”, utvrđujući indikatore i ciljane vrijednosti. Rezultati ovoga programa koji je u tijeku, očekuju se krajem godine. Upitajmo se, da li, kako, i s kime mi raspravljamo i utvrđujemo šumarsku politiku? Pod točkom 4. o Europskom šumarskom nordijskom skijaškom natjecanju (EFNS), udruzi u kojoj je uz još 21 zemlju i Hrvatska punopravna članica, izvijestio je gosp. ing. Franz Z a n b a u e r (Austrija), član Izvršnog odbora EFNS-a, a ispred HŠD-a Hranislav Jakovac, član Komiteta EFNS-a. Pod točkom 5. donešeni su zaključci o daljnjem radu i aktivnostima, te odluka da će domaćin sastanka 2009. god. biti Island. Isti dan navečer sudjelovali smo na zajedničkoj večeri (u “Gösser Bierklinik”, Steindlgasse, 4) kao gosti domaćina Austrijskog šumarskog društva. Drugog dana, u petak, 26. studenoga 2008. zajedno s predsjednikom gosp. Bertramom Blinom i Thomasom Stembergerom, tajnikom Austrijskog šumarskog društva, otputovali smo u Gutenstein, Donja Austrija (100 km jugozapadno od Beča), gdje su nas predstavnici Poljoprivrene komore Donje Austrije, Kotarske poljoprivredne komore Bečkog Novog Mjesta i Udruge malih šumovlasnika, upoznali s gospodare |