DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 85     <-- 85 -->        PDF

od kojih je posljednja ženka Luna uhvaćena krajem
2007. g. na području lovišta “Bjelolasica” Šumarije
Ravna Gora. U sklopu projekta DinaRis provodi se i istraživanje
cervida (srna, jelen) kao osnovnog risjeg plijena.
Dosadašnje praćenje srneće (3 srne i 2 srnjaka) i
jelenske divljači (jedna košuta) pokazalo je da se plijen
vukova i risova kreće na znatno manjem području od
svojih predatora. Prateći obilježenu risovicu Dinu (koja
je znatan dio vremena provela u Gorskom kotaru, pa
čak tu donijela i potomstvo),slovenski istraživači su utvrdili
da je ona u prosjeku uhvatila po jedno grlo parnoprstaša
(srnu) tijekom 6,8 dana, što daje brojku od
oko 54 grla srneće divljači kroz godinu. Analiza izmeta
je nadalje pokazala da su značajan plijen risova glodavci,
poglavito puhovi u doba punog uroda bukvice
(“pušje godine”).


Godine 2007. naglasak istraživačkog rada na medvjedima
bio je na genetici. Osnovnim rezultatom smatra
se da je među 31 potpuno obrađenim uzorkom izmeta
utvrđeno čak 30 različitih medvjeda, što jasno
ukazuje da je populacija ovog krupnog predatora brojna,
te da se dosadašnji godišnji lovni zahvati (70+30
medvjeda godišnje) mogu nastaviti bez opasnosti za
njezin opstanak (Đ. H u b e r ). Krajem ljeta ove godine
radioogrlicama obilježena su dva nova medvjeda, jedan
u Bjelskom (ogulinski kraj), a drugi u mrkopaljskom
dijelu lovišta “Bjelolasica”. Što se tiče vuka kao
trajno zaštićenog predatora, iz publikacije proizlazi da
je prošle godine u Hrvatskoj usmrćeno 17 vukova, od
čega su četiri stečena legalno odstrjelom (na temelju
odobrene kvote), dok je glavnina ostalih stradala na
prometnicama. Najveći broj prijavljenih šteta od vukova
na stoci u 2007. g (do 1. 9.) zabilježen je na području
Šibenske županije (299), a utjecaj na divljač u Gorskom
kotaru, zbog čega kod dijela lovačke javnosti
vuk i dalje ostaje izravan suparnik. Kako je neposrednim
praćenjem tragova vukova na snijegu i drugim načinima
utvrđena njihova brojnost od oko 200 vukova,


to je rješenjem resornog ministarstva za 2008. g. (1. 10.
08.– 31. 1. 09.) odobren odstrjel 10 vukova, po tri u Lici
i Dalmaciji te 4 vuka u Gorskom kotaru.


U poglavlju Očuvanje staništa najveći prostor zauzima
problematika izgradnje autocesta koje poput nepremostivih
barijera ne samo da fragmentiraju staništa,
nego i same populacije divljači. Radi smanjivanja šteta
na domaćoj stoci, program donacije pastirskih pasa tornjaka
i električnih ograda i dalje se nastavlja kao jedan
od prioritetnih zadataka Državnog zavoda za zaštitu
prirode već petu godinu za redom. Tako je u 2007. g.
donirano 12 štenaca stočarima u Lici i Gorskom kotaru,
te 18 električnih ograda. Posebnu pozornost u biltenu
posvećena je reviziji planova upravljanja/gospodarenja
za sve tri velike zvijeri, a zadatak će biti proveden
do kraja 2008. g., a nije zanemarena ni problematika
držanja životinja u zatočeništvu. “Zaštita vrsta komunikacijom
o biološkoj raznolikosti – kampanja o uzimanju
životinja iz prirode i držanje divljih životinja u
zatočeništvu” naziv je projekta čiji je nositelj izdavač
publikacije Državni zavod za zaštitu prirode uz više
partnera. Glavne teme projekta su problemi povezani s
uzimanjem divljih životinja, posebice velikih zvijeri, iz
prirode i s njihovim držanjem u zatočeništvu. U publikaciji
je naglašeno kako su i koliko ugrožene pojedine
vrste i njihova staništa te kako javnost može sama pridonijeti
da se zaustavi gubitak biološke raznolikosti i
prirodnih bogatstava.


Kao autori tekstova u impresumu publikacije navedeni
su, uz urednicu Anu Štrbenac: Đuro H u b e r , Josip
K u s a k , Patricija O k o v i ć , Magda S i n d i č i ć ,
Jasna J e r e m i ć , Alojzije F r k o v i ć i Tomislav G o m
e r č i ć . Karte su izradili: Josip Kusak, Sonja D e s n
i c a , Patricija Oković i Luka K a t u š i ć . Oblikovanje,
pripremu za tisak i sam tisak potpisuje Ermego


d.o.o. Naklada: 2000 primjeraka.
Alojzije Frković


BOLESTI I ŠTETNICI URBANOG DRVEĆA


Nedavno je iz tiska izašlo djelo njemačkih autora
prevedeno na naš jezik, o čemu sam izvijestio u Šumarskom
listu broj 3–4/2008. Sveučilišni priručnik
Bolesti i štetnici urbanog drveća je prvo djelo ovakvoga
tipa, kojega su napisali naši autori u suradnji s
austrijskim kolegama.


Šumarski institut Jastrebarsko i Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, pod spomenutim su naslovom
izdali sveučilišni priručnik. Tisak je obavilo poduzeće
Denona d.o.o. Zagreb. Autori priručnika su Christian
Tomiczek, Thomas Cech, Hannes Krehan i
Bernhard P e r n y iz Beča (Savezni šumarski institut –


Forschungszentrum für Wald, BFW), Danko Dimi n
i ć , Boris H r a š o v e c (Šumarski fakultet u Zagrebu)
i Milan P e r n e k (Šumarski institut u Jastrebarskom).
Recenziju su obavili Milan Glava š – Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Miroslav H a r a p i n (u mirovini)
– Šumarski institut u Jastrebarskom i Maja J u r c


– Biotehniška fakulteta u Ljubljani. Priručnik je opsega
382 stranice, na kojima je uz hrvatski tekst otisnuto
760 slika.
Austrijski stručnjaci su 2000. godine napisali
priručnik “Krankheiten an Bäumen in Stadtbereich” za
stručnjake koji se bave drvećem u urbanim prostorima.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 86     <-- 86 -->        PDF

Na osnovi dugogodišnje suradnje naših i Bečkih znanstvenika,
nastao je ovaj priručnik koji objedinjuje
spoznaje hrvatskih i austrijskih istraživača. Uz Predgovor
na hrvatskom i engleskom jeziku i Uvod, gradivo u
knjizi podijeljeno je u 5 poglavlja, a završava popisom
korištene literature i vrlo preciznim kazalom znanstvenih
i hrvatskih imena.


Tekstualni dio koji se odnosi na uzročnike ili uzroke
štete, napisan je sljedećim redom:


Vrsta drveća – navedena je vrsta, rod ili grupa na
kojoj nastaju štete.


Simptomi – opisani su vanjski znakovi po kojima
se prepoznaje uzročni živi organizam ili šteta antropogenog,
odnosno abiotičkog uzroka.


Uzročnik – navedeni su najbitniji podaci o uzročniku
ili uzroku štete.


Mogućnost zamjene – različiti uzročnici mogu
izazvati slične ili istovjetne simptome. Zbog toga je
priložen naputak kojim se ukazuje na tu mogućnost.


Posljedica za stablo – ukazuje se što štetni organizam
svojim djelovanjem čini domaćinu.


Mjere zaštite – upućuje se na mjere zaštite koje je
moguće poduzeti u specifičnim urbanim uvjetima, ako
ih je uopće potrebno provoditi.


Prikaz sveučilišnog priručnika po poglavljima


1. Bolesti urbanog drveća
U ovom poglavlju nailazimo na 56 taksona najvažnijih
patogenih gljiva, dvije bakterijske bolesti i jednu
bolest nepoznatog uzroka. Sve ih susrećemo na urbanom
i šumskom bilju. Što se tiče domaćina uzročne


gljive prikazane su na preko 20 vrsta listača i preko 10
vrsta četinjača. Među listačama najviše bolesti opisano
je na javorima i bukvi, a kod četinjača predvode borovi,
zatim smreka i jela. Ovo poglavlje popraćeno je sa
186 fotografija.


2. Truležnice urbanog drveća
U ovom poglavlju prikazuju se uzročnici truleži drveća.
Ukupno je opisano 29 taksona viših gljiva, popraćenih
sa 79 fotografija. Ovdje su opisane truleži 3
vrste četinjača i oko 20 vrsta listača. Najviše gljivičnih
vrsta opisano je na hrastovima, bukvi i trešnji.


3. Štetnici urbanog drveća
U trećem, najopširnijem poglavlju, obrađeni su
štetnici. Opisano je 114 vrsta kukaca te 8 vrsta grinja.
Štetnici u ovom poglavlju navedeni su na 10 rodova
četinjača (predvode smreke, borovi i tuje) i na preko 20
rodova listača (predvode hrastovi, topole, vrbe, javori i
jaseni). Čitavo poglavlje potkrijepljeno je sa 449 fotografija.


4. Štete antropogenog i abiotičkog uzroka
U četvrtom poglavlju autori opisuju različita oštećenja
stabala nastala abiotskim čimbenicima i djelatnošću
čovjeka, što je popraćeno sa 37 fotografija.


5. Štetne poluparazitne biljke
Opisane su bijela i žuta imela kao sve češće polunametnice
na urbanom drveću, što je upotpunjeno sa 9
fotografija.


Na kraju udžbenika nalaze se popis literature, kazala
i bilješke o autorima.


Djelo Bolesti i štetnici urbanog drveća na suvremen,
pristupačan i jasan način čitatelje, stručnjake, ljubitelje
parkovnog bilja, studente i druge, upućuje na
uočavanje, prepoznavanje i rješavanje brojnih uzročnika
bolesti i štetnika urbanih vrsta drveća i grmlja. Pojedine
vrste drveća podložnije su štetnim čimbenicima,
što se lako uočava po navodima domaćina.


Poglavlja u knjizi su ispravno raspoređena. Tekst je
jasan, ali kratak. Fotografije (ukupno ih ima 760) su
glavna olakšica za uočavanje simptoma. One daju djelu
posebnu vrijednost.


Sličnih knjiga možemo naći u nekoliko europskih
zemalja. Pohvalno je da su ovo djelo napisali hrvatski i