DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Hrvoje Marjanović, Giorgio Alberti, Elvis Paladinić,
Krunoslav Indir, Gemini Delle Vedove, Alessandro
Peressotti, Dijana Vuletić: Godinu dana od osnivanja
istraživačke stanice za intenzivno praćenje kruženja
ugljika u lužnjakovoj sastojini – što smo naučili?


Cilj rada bio je prezentirati prve rezultate rada istraživačke
stanice za intenzivno praćenje kruženja
ugljika, te dati pregled dinamike kruženja ugljika, poniranje
ugljičnog dioksida u sastojinu i otpuštanje iz
sastojine na dnevnoj, tjednoj i sezonskoj razini. Istraživanje
je usmjereno na procese kruženja ugljika u lužnjakovoj
sastojini, ali ujedno omogućava bolje razumijevanje
sezonske dinamike procesa unutar sastojine i
njihovu povezanost s glavnim klimatskim varijablama.


Ivan Balenović, Hrvoje Marjanović, Giorgio Alberti,
Maša Zorana Ostrogović, Gemini Delle Vedove,
Alessandro Peressotti, Dijana Vuletić: Prvi rezultati
izmjere respiracije tla u sastojini hrasta lužnjaka
Pokupskog bazena


Prezentirani su prvi kvantitativni pokazatelji dinamike
respiracije tla za razdoblje proljeće – ljeto
2008. godine. Respiracija u tlu korelirana je s temperaturom
zraka, temperaturom tla na 5 cm dubine i volumnim
udjelom vlage u tlu. Pokazalo se da se količina
CO2 oslobađanja iz tla kreće u rasponu od približno
0 gC/m2 na dan kada je tlo zasićeno vodom (hipoksija)
pa do 5 gC/m2 na dan kada je temperatura visoka i tlo
ima dovoljnu količinu vlage. Preračunato u volumen
svježe biomase, to iznosi od 0 do približno 0,17 m3
biomase po hektaru dnevno.


Elvis Paladinić, Dijana Vuletić, Hrvoje Marjanović,
Krunoslav Indir: Procjena utjecaja sušnih razdoblja
na pohranu atmosferskog ugljika u mladim sastojinama
hrasta lužnjaka primjenom CO2Fix simulatora


Unazad desetak godina učestalija su sušna razdoblja
tijekom vegetacije. Šuma tijekom tih razdoblja ima
smanjenu asimilaciju, smanjuje se prirast, odnosno bilj-


Slika 5. Sudionici savjetovanja sa svojim domaćinima (šumarija Otok)


ke apsorbiraju manje količine CO2 iz zraka (atmosferski
ugljik). U radu se prikazuju rezultati simulacije dva scenarija.
Prvi scenarij predstavlja dvije uzastopno sušne
vegetacije, a drugi dvije klimatski prosječne vegetacije
(bez suše).


Drugi dan znanstvenoga skupa, 25. rujna 2008. godine,
organizirana je znanstvena ekskurzija, tematski
povezana s problematikom savjetovanja, u spačvanskom
šumskom bazenu. Znanstvena ekskurzija organizirana
je u suradnji sa Zvonimirom M i š i ć e m , dipl.
ing. šum., voditeljem UŠP Vinkovci, mr. sc. Ivanom
Popićem , upraviteljem Šumarije Otok, Lukom Vu k
o v c e m , dipl. ing. šum., upraviteljem šumarije Vrbanja
i Matom Š a r č e v i ć e m , dipl. ing. šum., voditeljem
šumarskog muzeja u Bošnjacima.


Program ekskurzije obuhvatio je posjet šumariji
Otok, obilazak karakterističnih točaka u šumama
Spačve i šumarskog muzeja u Bošnjacima. Na terenu
se raspravljalo o strukturi šuma hrasta lužnjaka u rezervatu
Lože, o njihovu pomlađivanju u odjelima 45 i
46 G. j . Slavir, o njezi mladika u odjelu 137 te o sušenju
u odsjecima 15a i 15b G. j . Vrbanjske šume. Nakon
obilaska šumarskog muzeja u Bošnjacima, akademik
Slavko Matić, predsjednik organizacijskog odbora
znanstvenoga skupa, napisao je u knjigu dojmova, a
sudionici ekskurzije su supotpisali, sljedeći tekst:


“Uvažavajući 250-godišnju tradiciju hrvatskoga šumarstva
došli smo u Vinkovce, Otok, Vrbanju, Bošnjake
i još dosta mjesta koja definiraju šumski bazen Spačva.
Ovaj divni hrvatski kraj je na granici, bedem Hrvatske,
ali je istodobno u njezinu središtu kada je riječ o
šumarstvu. Hrast lužnjak živi stotinama godina u zajednici
s dragim hrvatskim, šokačkim ljudima. Oni dijele
životne uvjete i sve što se događa na ovim staništima.
Hrast se suši, a Bog je rekao da je na Zemlji sve u funkciji
čovjeka. Ovaj čovjek, šumar, šokac i Hrvat svladat
će sušenje hrasta i stvoriti mu ponovno uvjete za rast i
razvoj. Muzej koji su osnovali naši vrhunski šumari i


naš hrvatski čovjek, trajno će svjedočiti
da će ovaj narod živjeti
vječno u budućnosti kao što je živio
u slavnoj prošlosti. Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti sa svojim
Centrom za znanstveni rad u Vinkovcima,
te uz suradnju šumara cijele
Hrvatske i veliku pomoć Uprave
šuma podružnica Vinkovci, organizirala
je znanstveno savjetovanje
Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim
stanišnim i gospodarskim
uvjetima. Jučer i danas smo svjedočili
da će na ovim prostorima opstati
hrvatski čovjek i hrast lužnjak.”


Izv. prof. dr. sc. Igor Anić
(Foto: I. Tomić)