DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 72     <-- 72 -->        PDF

zadini slike koju smo gledali, tako i
onoga hortikulturnog u gradovima i
mjestima pokraj kojih smo prolazi


li. Zaista zadivljujuće i optimistično
zaključili su svi sudionici.
Naposljetku, potrebno je istaći
da su organizator i domaćini, baš u
svim segmentima zaslužili samo
naše pohvale i čestitke.


H. Jakovac
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS


ŠUME HRASTA LUŽNJAKA U PROMIJENJENIM STANIŠNIM
I GOSPODARSKIM UVJETIMA


U rujnu 2008. godine održan je međunarodni znanstveni
skup “Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim
stanišnim i gospodarskim uvjetima”. Skup je organizirala
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, i to njezina
radna tijela: Znanstveno vijeće za poljoprivredu i
šumarstvo, Sekcija za šumarstvo i Centar za znanstveni
rad u Vinkovcima. Suorganizatori su bili IUFRO
radna skupina WP 8.01.06 Riparian and Coastal
Ecosystems (Poplavni i obalni ekosustavi), Akademija
šumarskih znanosti i Hrvatske šume d.o.o. Zagreb –
Uprava šuma podružnica Vinkovci.


Slika 1. Sa savjetovanja u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti


Skup je organiziran zbog alarmantnog stanja i budućnosti
lužnjakovih šuma. Razlozi ovakvoj ocjeni
ogledaju se u današnjim promijenjenim stanišnim uvjetima.
Tlo je sve suše zbog drastičnih promjena u režimu
voda, a klima sve toplija. U novonastalim nepovoljnim
stanišnim uvjetima, hrast lužnjak se sve više suši i propada.
Hrvatske šumarske kronike bilježe sušenje i propadanje
hrasta lužnjaka već stoljeće i pol. Međutim, u
novije doba rastu intenziteti sušenja. U zajednici s ekološkim
i gospodarskim posljedicama, ova pojava poprima
razmjere elementarne nepogode.


Sve su to razlozi zbog kojih su šumarska znanost i
struka na ovom znanstvenom skupu pokušali dati doprinos
ublažavanju nepovoljnog djelovanja spomenutih
čimbenika na lužnjakove šume i pridonijeti njihovu
unapređenju.


Organizacijski odbor znanstvenoga skupa radio je u
sljedećem sastavu: akademik Slavko M a t i ć (predsjednik),
prof. em. dr. h. c. Branimir P r p i ć , prof. dr. sc. Jozo
F r a n j i ć , prof. dr. sc. Zvonko S e l e t k o v i ć , prof.
dr. sc. Milan G l a v a š , izv. prof. dr. sc. Igor A n i ć , dr.
sc. Anica B i l i ć i Zvonimir M i š i ć , dipl. ing. šum.


Prvi dan znanstvenog skupa, 24. rujna 2008. godine,
prezentirana su 23 znanstvena rada u Velikoj dvorani
HAZU. Njihovi sažeci tiskani su u posebnom zborniku,
u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U
nastavku donosimo imena autora referata, njihove naslove
i kratke prikaze.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 73     <-- 73 -->        PDF

Slavko Matić: Gospodarenje šumama hrasta
lužnjaka (Quercus robur L.) u promijenjenim stanišnim
i strukturnim uvjetima


U radu se, između ostaloga, navodi kako se mora
uzeti u obzir da mnoge norme, pravila, zakonske odredbe,
stručni pristupi i uobičajeni gospodarski zahvati koji
su bili važeći pri gospodarenju s lužnjakovim sastojinama
u normalnim uvjetima, danas moraju biti prilagođeni
promijenjenim stanišnim, strukturnim i sastojinskim
uvjetima. Glavni cilj zahvata treba biti očuvanje
šumskoga tla od degradacije i podizanje mladih sastojina
koje će se prilagoditi novonastalim uvjetima. Isto
tako, bit će nužno mijenjati navike o normalnim drvnim
zalihama, ophodnjama, pomladnim i naplodnim
razdobljima, a ponegdje i o izmjeni vrsta drveća, te
drukčijem omjeru smjese u sastojini, uvođenjem pionirskih
vrsta drveća.


Slika 2. Akademik Slavko Matić


Juro Čavlović, Mario Božić, Krunoslav Teslak: Ophodnja
i obrast pri planiranju gospodarenja šumama
hrasta lužnjaka u uvjetima narušene strukture
sastojina


U radu je na temelju početne dobne strukture i
strukture dobnih razreda prema tri kategorije obrasta
sastojina (normalan, narušen, devastiran), na primjeru
šuma hrasta lužnjaka na prvom bonitetu, izvršena projekcija
gospodarenja tijekom budućeg 50-godišnjeg
razdoblja. Planiranje obnove i konverzije sastojina zasniva
se na četiri definirane kategorije prioriteta temeljene
na obrastu i dobi sastojina. Primjenom tri alternativna
scenarija (ophodnje 120, 140 i 160 godina), istražen
je utjecaj ophodnje na projekciju dobne strukture i
strukture dobnih razreda prema obrastu, kretanje prosječne
i sječive dobi sastojina, strukture obnove sastojina,
te strukture drvne zalihe i prihoda zrele sieče.


Igor Anić, Stjepan Mikac: Prirodno pomlađivanja
hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na malim površinama


Primjeri pomlađivanja sastojina hrasta lužnjaka na
malim površinama vrlo su rijetki. Obično su rezultat izvanrednih
prilika, primjerice sanacije sastojina oštećenih
vjetrolomom ili sušenjem. U novije se doba nametnula
potreba za ispitivanjem mogućnosti pomlađivanja
hrasta lužnjaka na malim površinama. To se posebice
odnosi na šume posebne namjene kao što su parkšume,
privatne šume, šume za odmor i rekreaciju, šume
koje okružuju neke posebne objekte. Postupak je
složen, jer je hrast lužnjak u prve dvije – tri godine života
skiofit, a zatim naglo postaje heliofit. U članku se
analizira pojam male pomladne površine i primjeri prirodnoga
pomlađivanja hrasta lužnjaka na malim površinama
u rasponu od grupe stabala do nekoliko hektara.


Ivica Tikvić, Nikola Pernar, Zvonko Seletković, Damir
Ugarković, Stjepan Mikac: Promjene hidroloških
uvjeta u nizinskim šumskim ekosustavima i mogućnosti
njihovog unapređenja


U radu su prikazani podaci praćenja hidroloških prilika
na nastavno-pokusnom šumskom objektu Lipovljani,
Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Analizirana
je dinamika razina podzemne i poplavne vode, vodostaji
šumskog vodotoka Crnava, te dinamika i kakvoća
oborina. Na primjeru šumskog bazena Spačva napravljene
su prostorne i vremenske analize hidrografskih
prilika. U analizama je uspoređen intezitet odumiranja
stabala s recentnim hidrološkim obilježjima nizinskih
šuma. Ispitana je ovisnost inteziteta odumiranja stabala
o količinama oborina, razinama podzemnih voda i
poplavama. Utvrđeno je povećanje inteziteta odumiranja
stabala pri manjim godišnjim i vegetacijskim količinama
oborina, te nižim razinama podzemnih voda. Reguliranje
otjecanja površinskih i podzemnih voda raspravljeno
je na primjerima iz nizinskih šuma Posavine.


Ivan Pilaš: Režim podzemnih voda i odumiranje
šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj – naznaka globalnih
klimatskih promjena


U ovom radu analizirani su vremenski nizovi podzemnih
voda dobiveni dugogodišnjim praćenjem na
piezometarskim postajama u šumskim predjelima pokupskog
bazena, bjelovarske zavale (Česma, Varoški
lug), Nove Gradiške, Našica i Spačve. Iz vodostaja podzemnih
voda vidljiv je uznapredovani razvoj scenarija
klimatskih promjena, odnosno generalni trend opadanja
podzemnih voda, te sve izraženija pojava epizoda s ekstremno
niskim vodostajima. Na temelju provedenih
analiza i dosadašnjih istraživanja, moguće je potvrditi
kako je problem odumiranja šuma hrasta lužnjaka ponajprije
posljedica nemogućnosti njegove adaptacije na
promijenjene hidrološke prilike u tlu, kao rezultata sve
izraženijeg nastupanja globalnih klimatskih promjena.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Ivica Tikvić, Igor Anić, Zvonko Seletković, Damir
Ugarković, Josip Gašpar: Vitalnost i odumiranje stabala
hrasta lužnjaka kao pokazatelj promjene stabilnosti
nizinskih šuma


Prikazana je metodologija procjene vitalnosti šumskog
drveća na primjeru hrasta lužnjaka. Kriteriji za
procjenu vitalnosti stabala razvijeni su na temelju dobnih
sekvenci stabala u sastojinama. Uzorci stabala svih
dobnih razreda fotografirani su u zimskom i ljetnom
razdoblju. Na temelju terenskih procjena i fotografskih
zapisa stanja stabala razvijeni su kriteriji procjene
vitalnosti stabala, odnosno indeks vitalnosti stabala
(INVITAS). Propadanje stabala hrasta lužnjaka obrađeno
je za tri gospodarske jedinice. Utvrđeni su intenziteti
odumiranja stabala i propadanja prirasta, koji su
prikazani kartografski na temelju indeksnih vrijednosti
za odjel, odnosno odsjek. U radu je raspravljen problem
intezivnog odumiranja stabala hrasta lužnjaka i
predložene gospodarske mjere koje će osigurati stabilnost
šumskih ekosustava hrasta lužnjaka.


Stjepan Dekanić, Tomislav Dubravac, Ivan Pilaš,
Krunoslav Indir: Dinamika sušenja hrasta lužnjaka
u Spačvanskom bazenu od 1996. do 2006. godine s
obzirom na dob i fitocenološku pripadnost sastojina


Cilj je ovoga rada bio raščlaniti dinamiku sušenja
stabala hrasta lužnjaka u sastojinama Spačvanskoga bazena,
u desetgodišnjem razdoblju od 1996. do 2006. godine,
s obzirom na dob sastojine i fitocenološku pripadnost.
Za analizu su upotrijebljeni podaci iz baze podataka
HŠ Fond “Hrvatskih šuma” d.o.o. Zagreb. Za devet
gospodarskih jedinica Spačvanskoga bazena i to 1263
odsjeka ukupne površine oko 29 000 ha, izdvojeni su
stanišni i sastojinski parametri te podaci o posječenim
količinama sušaca. Dinamika sušenja hrasta lužnjaka
analizirana je po godinama, ukupno za odabrane odsjeke
i posebno za tri šumske fitocenoze: šumu hrasta
lužnjaka s običnim grabom, šumu hrasta lužnjaka s velikom
žutilovkom i rastavljenim šašem, te šumu hrasta
lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem. Intenzitet
sušenja u odabranim odsjecima uspoređen je s dinamikom
razine podzemne vode u promatranom razdoblju.


Željko Škvorc, Danijel Cestarić, Jozo Franjić, Daniel
Krstonošić, Krunoslav Sever: Dinamika šumske
vegetacije spačavanskog bazena u posljednjih četrdeset
godina


Provedena je usporedba flornoga sastava biljnih zajednica
spačvanskog bazena s kraja 60-tih godina i danas,
različitim numeričkim metodama (analiza svojstvenosti,
korespondencijska analiza). Analizirane su i
promjene u pokrovnosti pojedinih vegetacijskih slojeva,
.-raznolikosti i Ellenbergovim ekološkim indeksima.
Utvrđene su promjene na cijelome istraživanome
području, ponajprije prema sušim biljnim zajednicama.
Osim toga, na temelju analiziranih snimaka utvr


đeno je da su prema flornom sastavu različite istraživane
zajednice danas sličnije nego krajem 60-tih godina.
Najveće promjene u flornom sastavu i drugim značajkama
nastale su u subas. Genisto elatae-Quercetum roboris
caricetosum remotae Ht. 1938 kao posljedica antropogenoga
utjecaja.


Renata Pernar, Ante Seletković, Mario Ančić: Praćenje
stanja šuma hrasta lužnjaka metodama daljinskih
istraživanja


Uspoređeni su najnoviji rezultati aerosnimanja
šuma spačvanskog bazena s onima iz 1989. godine.
Može se zaključiti da je srednja oštećenost za hrast
lužnjak u razdoblju od 18 godina porasla za oko 5 %
(SO = 31,13 %, dok u 1989. godini iznosi 26,24 %).
Postignutim rezultatima dano je ne samo trenutno stanje
šuma, nego je ukazano i na stanje na terenu (potencijalna
žarišta) i svrhovitost aerosnimanja, jer aerosnimke
omogućuju u kratkom vremenskom razdoblju
pregled stanja na terenu, kako bi se što učinkovitije mogle
predviđati mjere za ublažavanje posljedica sušenja.


Tomislav Dubravac, Stjepan Dekanić: Značaj
strukture krošanja u procjeni oštećenosti krošanja
hrasta lužnjaka na trajnim pokusnim plohama


Prikazani su rezultati analize dinamke stupnja oštećenosti
krošanja hrasta lužnjaka na stalnim pokusnim
plohama tijekom duljeg razdoblja (10 godina i više). Istraživanja
su obavljena u zajednici hrasta lužnjaka i
običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris,
/Anić 1959/ emend. Rauš 1969). Dobiveni podaci oštećenosti
krošanja na stalnim pokusnim plohama upoređeni
su sa stanjem oštećenosti hrasta lužnjaka na razini
Republike Hrvatske, kroz promatrano razdoblje.


Milan Glavaš, Josip Margaletić, Marko Vucelja:
Biotski uzročnici šteta na hrastovom žiru i mjere
zaštite


Računa se da su godišnje potrebe hrvatskog šumarstva
za žirom hrasta lužnjaka i kitnjaka između 2000 i
2500 tona. Prema višegodišnjim podacima u Hrvatskoj
se prosječno godišnje sakupi oko 1 150 000 kg sjemena
hrasta lužnjaka, kitnjaka, medunca i crnike, što iznosi
oko 96 % u odnosu na sakupljeno sjeme svih drugih
šumskih vrsta. Sakupljeno sjeme unosi se u šumske sastojine
(oko 89 %) ili se sije u rasadnicima (oko 1 %).
Gubici su oko 10 %. U radu je analizirano koji štetni
utjecaji mogu smanjiti kvalitetu hrastovog žira.


Marilena Idžojtić, Marko Zebec: Žuta imela (Loranthus
europaeus Jacq.) na hrastu lužnjaku (Quercus
robur L.) u Hrvatskoj


Prikazani su rezultati istraživanja intenziteta pridolaska
žute imele na hrastu lužnjaku na području osam
uprava šuma podružnica (UŠP) Hrvatskih šuma d.o.o.:
Bjelovar, Karlovac, Koprivnica, Našice, Nova Gradiš




ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 75     <-- 75 -->        PDF

ka, Osijek, Požega, Vinkovci i Zagreb, na uzorku od
180 732 stabla. Žuta imela bila je prisutna na 6,8 % pregledanih
stabala, a na zaraženim stablima nalazile su se
prosječno dvije biljke imele. Najveći udio stabala s
imelom bio je na području UŠP Požega, 13,7 %. Zatim
slijede Koprivnica (11,9 %), Nova Gradiška (10,5 %),
Osijek (10,1 %), Zagreb (9,2 %), Vinkovci (7,6 %),
Bjelovar (7,1 %) i Karlovac (3,3). Najmanji postotak
stabala sa žutom imelom zabilježen je na području
UŠP Našice, 1,7 %. Za pojedine UŠP prikazani su rezultati
istraživanja po gospodarskim jedinicama. U istraženom
području analizirani su stanišni čimbenici
(nadmorska visina i ekspozicija) i sastojinski čimbenici
(starost, bonitet i sklop), kako bi se utvrdilo postoji li
međuovisnost tih čimbenika i stanja zaraze hrasta lužnjaka
žutom imelom.


Maša Zorana Ostrogović, Hrvoje Marjanović, Ivan
Balenović, Elvis Paladinić, Krunoslav Indir, Dijana
Vuletić, Miroslav Benko: Unutar-sezonska dinamika
debljinskog prirasta pojedinih vrsta drveća unutar
odabrane sastojine hrasta lužnjaka


Izloženi su rezultati unutar-sezonske dinamike debljinskog
prirasta u odabranoj sastojini hrasta lužnjaka,
te njegova ovisnost o različitim meteorološkim čimbenicima
(vlažnost tla, temperatura tla i zraka, količina
fotosintetski aktivnog zračenja – FAZ) te sastojinskim
parametrima (obrast, sastav vrsta, prostorni raspored
stabala). U tu svrhu je u sastojinama hrasta lužnjaka sa
značajnim udjelima crne johe, poljskog jasena i običnoga
graba II dobnog razreda, postavljeno 680 dendrometarskih
traka. Elektronskim pomičnom mjerilom
mjereni su periodični (“tjedni”) prirasti opsega s preciznošću
od desetinke milimetra. Načinjena je analiza
radijalnog, plošnog i volumnog prirasta po vrstama,
obrastu i sastavu vrsta. Usporedbom vrijednosti periodičkih
debljinskih prirasta s prosječnim/ukupnim tjednim
vrijednostima pojedinih meteoroloških elemenata
primijećene se različite ovisnosti. Utvrđena je ovisnost
prirasta o limitirajućim čimbenicima u pojedinom periodu
(temperatura i FAZ u proljetnom periodu, dostupnost
vode u ljetnom).


Dijana Vuletić, Silvija Krajter, Marko Mrazek, Anna
Ćorić: Nedrvni šumski proizvodi i usluge – koristimo
li ih dovoljno?


Danas, pod utjecajem nastalih klimatskih promjena,
sve je jasnije da se šumarska struka treba snažnije
osloniti na multifunkcionalni karakter resursa kojim
gospodari, te potrajno koristiti sve njegove proizvode i
usluge. Uz drvo tu je niz nedrvnih proizvoda i usluga
koje šuma pruža. Kako bi bolje razumjeli stvarne mogućnosti
i interes lokalnog stanovništva za nedrvne
šumske proizvode i usluge, oblikovan je upitnik koji
služi za prikupljanje podataka metodom intervjuiranja
stanovništva općina Topusko, Vojnić i Gvozd. Opisana


je korištena metoda intervjuiranja, sam upitnik, te su
iznijeti prvi rezultati istraživanja za nekoliko naselja u
kojima je završeno prikupljanje i obrada podataka.


Branimir Prpić: Neka nasljednja svojstva biljaka
hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz vlažnog i
umjereno vlažnog šumskog ekosustava


Prikazan je pokus koji bi mogao biti smjernica za
daljnja istraživanja nasljednih svojstava fizioloških rasa
u lužnjakovim šumama. Rezultati istraživanja ukazuju
na slabiji razvoj dvogodišnjih biljaka koje su porijeklom
iz šume hrasta lužnjaka i običnoga graba u poplavnoj
šumi hrasta lužnjaka. Opisano istraživanje trebalo
bi ponoviti, dulje istraživati i oplemeniti uzgojnom
i genetskom komponentom. Ako se, naime, u našim
nizinskim ekosustavima pojavljuju fiziološke rase
s obzirom na vodu kao ekološki čimbenik, onda bi se
naše spoznaje glede popunjavanja poslije nepotpune
prirodne obnove znatno izmijenile.


Slika 3. Prof. dr. sc. Branimir Prpić


Sanja Perić, Martina Tijardović, Anamarija Jazbec,
Mladen Ivanković, Jasnica Medak: Uspijevanje
provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)
u 20-godišnjim pokusima u spačvanskom i pokupskom
bazenu


U radu su istraženi sljedeći parametri: prsni promjeri,
visine, drvne mase, visinski, debljinski i volumni
prirasti. Podaci su obrađeni metodom analize varijance,
a višestruka usporedba između provenijencija
napravljena je Duncan’s multiple-range testom. Dobiveni
rezultati uspoređeni su s prijašnjim izmjerama, te
je utvrđen trend rasta. Uz najnovije rezultate uspijevanja
različitih provenijencija hrasta lužnjaka u Hrvatskoj,
u ovom radu daje se i pregled dosadašnjih is




ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 76     <-- 76 -->        PDF

traživanja koja se odnose na biomasu 16 provenijencija
hrasta lužnjaka, šumsko-uzgojna svojstava (pravnost,
punodrvnost, zakrivljenost, rašljavost, čistoća
debla od grana, vitkost, oblik i širina krošnje) te otpornost
na pepelnicu. Podaci su prikazani deskriptivnom
statistikom.


Davorin Kajba, Boris Hrašovec: Klonske sjemenske
plantaže hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i
njihova uloga u očuvanju genofonda u uvjetima klimatskih
promjena i povećanih rizika od napada
šumskih kukaca


Klimatske promjene znatno će izmijeniti postojeće
okolišne prilike na koje je šumsko drveće u Europi
adaptirano, a također će ih izložiti novim štetnicima i
bolestima. Klimatske promjene i strategija adaptacije
šumskog drveća u interakciji je sa štetnim kukcima i
morat će biti sagledane kao komponenta rizika u sljedećim
planovima održivog gospodarenja šumskim sastojinama,
a ponajprije treba uzeti u obzir uzgajivačku
praksu i genetsku raznolikost šuma, šumski reprodukcijski
materijal, kao i pristupiti izradi regionalne i nacionalne
strategije genetske raznolikosti šuma.


Jozo Franjić, Saša Bogdan, Željko Škvorc, Krunoslav
Sever, Daniel Krstonošić: Fenološka sinkroniziranost
klonova hrasta lužnjaka iz klonskih sjemenskih
plantaža u Hrvatskoj


U radu je analizirana fenološka ujednačenost selekcioniranih
klonova hrasta lužnjaka iz naših klonskih
sjemenskih plantaža (KSP). Utvrđene su i statistički
značajne razlike između klonova u svakoj pojedinoj sjemenskoj
plantaži. Utvrđena je fenološka neujednačenost
listanja u sve tri istraživane sjemenske plantaže.
Rezultati klasterske analize ukazuju na postojanje triju
fenoloških klastera u KSP Plešćice (U.Š.P. Bjelovar), te
dvaju klastera u KSP Kosovac (U.Š.P. Našice) i Petkovac
(U.Š.P. Vinkovci). Općenito je utvrđeno je da svi
analizirani klonovi tvore tri klastera s obzirom na fenologiju
listanja (rano listanje, intermedijarno i kasno listanje).
Raspravljen je mogući utjecaj fenološke neujednačenosti
listanja klonova na cvjetanje te posljedično na
genetsku raznovrsnost sjemena iz postojećih planataža.
Nadalje, iznesen je prijedlog restrukturiranja klonskih
sjemenskih plantaža s ciljem povećanja fenološke ujednačenosti
selekcioniranih klonova.


Saša Bogdan, Mladen Ivanković: Testiranje genetske
varijabilnosti hrasta lužnjaka (Quercus robur
L.) iz sjemenskih sastojina u Hrvatskoj – prvi
rezultati


U ovom se radu prikazuju prvi rezultati morfometrijske
analize sjemena hrasta lužnjaka iz 17 uzorkovanih
sjemenskih sastojina koje reprezentiraju kompletan areal
vrste u Hrvatskoj. Rezultati su pokazali da se uzorkovane
sjemenske sastojine međusobno statistički značaj


no razlikuju u svim istraživanim svojstvima sjemena.
Najveće prosječne dimenzije imali su žirevi iz sjemenske
sastojine kasnolistajuće forme hrasta lužnjaka Domačaj-
Kovačevački lug (Šumarija Karlovac), dok su
najmanje dimenzije imali žirevi iz sastojine Česma
(Šumarija Bjelovar). Međutim, utvrđene međupopulacijske
razlike nisu odgovarale postojećoj sjemenskoj
razdjelbi tj. nisu potvrdile obrazac geografske pravilnosti.
Utvrđena je i statistički značajna unutarpopulacijska
varijabilnost istraživanih svojstava sjemena.


Emil Klimo: Akumulacija i transportni procesi
ugljika i dušika u poplavnoj šumi u odnosu na produkciju
biomase


Poplavne šume su dugotrajno pod jakim utjecajem
čovjeka. To se odražava pozitivno ili vrlo često negativno
na njihovo stanje. Osim vodnom režimu, u zadnjem
razdoblju pridaje se pozornost kruženju ugljika i
dušika. Ovi problemi prezentirani su na primjeru istraživanja
ekosustava poplavne šume na aluviju rijeka
Morava i Dije u južnoj Moravskoj. Prezentirane su
sljedeće informacije: zaliha C i N u pojedinim sastavnicima
ekosustava (u strukturi biomase i u tlu), transportni
procesi iz pogleda ulaza elementa iz atmosfere i
transporta unutar ekosustava. Za dušik je kalkulirana
vrijednost njegovog izkorišćenja za ishranu sastojine i
procesi razlaganja otpada u vezi sa vrstama drveća. Za
ugljik je napravljena kalkulacija za vezanje ugljika
biomasom i tlom za 1 godinu/ha. Prezentacija upozorava
na velik značaj poplavnih šuma, posebno s gledišta
vezanja visokih količina ugljika.


Slika 4. Prof. dr. sc. Emil Klimo




ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Hrvoje Marjanović, Giorgio Alberti, Elvis Paladinić,
Krunoslav Indir, Gemini Delle Vedove, Alessandro
Peressotti, Dijana Vuletić: Godinu dana od osnivanja
istraživačke stanice za intenzivno praćenje kruženja
ugljika u lužnjakovoj sastojini – što smo naučili?


Cilj rada bio je prezentirati prve rezultate rada istraživačke
stanice za intenzivno praćenje kruženja
ugljika, te dati pregled dinamike kruženja ugljika, poniranje
ugljičnog dioksida u sastojinu i otpuštanje iz
sastojine na dnevnoj, tjednoj i sezonskoj razini. Istraživanje
je usmjereno na procese kruženja ugljika u lužnjakovoj
sastojini, ali ujedno omogućava bolje razumijevanje
sezonske dinamike procesa unutar sastojine i
njihovu povezanost s glavnim klimatskim varijablama.


Ivan Balenović, Hrvoje Marjanović, Giorgio Alberti,
Maša Zorana Ostrogović, Gemini Delle Vedove,
Alessandro Peressotti, Dijana Vuletić: Prvi rezultati
izmjere respiracije tla u sastojini hrasta lužnjaka
Pokupskog bazena


Prezentirani su prvi kvantitativni pokazatelji dinamike
respiracije tla za razdoblje proljeće – ljeto
2008. godine. Respiracija u tlu korelirana je s temperaturom
zraka, temperaturom tla na 5 cm dubine i volumnim
udjelom vlage u tlu. Pokazalo se da se količina
CO2 oslobađanja iz tla kreće u rasponu od približno
0 gC/m2 na dan kada je tlo zasićeno vodom (hipoksija)
pa do 5 gC/m2 na dan kada je temperatura visoka i tlo
ima dovoljnu količinu vlage. Preračunato u volumen
svježe biomase, to iznosi od 0 do približno 0,17 m3
biomase po hektaru dnevno.


Elvis Paladinić, Dijana Vuletić, Hrvoje Marjanović,
Krunoslav Indir: Procjena utjecaja sušnih razdoblja
na pohranu atmosferskog ugljika u mladim sastojinama
hrasta lužnjaka primjenom CO2Fix simulatora


Unazad desetak godina učestalija su sušna razdoblja
tijekom vegetacije. Šuma tijekom tih razdoblja ima
smanjenu asimilaciju, smanjuje se prirast, odnosno bilj-


Slika 5. Sudionici savjetovanja sa svojim domaćinima (šumarija Otok)


ke apsorbiraju manje količine CO2 iz zraka (atmosferski
ugljik). U radu se prikazuju rezultati simulacije dva scenarija.
Prvi scenarij predstavlja dvije uzastopno sušne
vegetacije, a drugi dvije klimatski prosječne vegetacije
(bez suše).


Drugi dan znanstvenoga skupa, 25. rujna 2008. godine,
organizirana je znanstvena ekskurzija, tematski
povezana s problematikom savjetovanja, u spačvanskom
šumskom bazenu. Znanstvena ekskurzija organizirana
je u suradnji sa Zvonimirom M i š i ć e m , dipl.
ing. šum., voditeljem UŠP Vinkovci, mr. sc. Ivanom
Popićem , upraviteljem Šumarije Otok, Lukom Vu k
o v c e m , dipl. ing. šum., upraviteljem šumarije Vrbanja
i Matom Š a r č e v i ć e m , dipl. ing. šum., voditeljem
šumarskog muzeja u Bošnjacima.


Program ekskurzije obuhvatio je posjet šumariji
Otok, obilazak karakterističnih točaka u šumama
Spačve i šumarskog muzeja u Bošnjacima. Na terenu
se raspravljalo o strukturi šuma hrasta lužnjaka u rezervatu
Lože, o njihovu pomlađivanju u odjelima 45 i
46 G. j . Slavir, o njezi mladika u odjelu 137 te o sušenju
u odsjecima 15a i 15b G. j . Vrbanjske šume. Nakon
obilaska šumarskog muzeja u Bošnjacima, akademik
Slavko Matić, predsjednik organizacijskog odbora
znanstvenoga skupa, napisao je u knjigu dojmova, a
sudionici ekskurzije su supotpisali, sljedeći tekst:


“Uvažavajući 250-godišnju tradiciju hrvatskoga šumarstva
došli smo u Vinkovce, Otok, Vrbanju, Bošnjake
i još dosta mjesta koja definiraju šumski bazen Spačva.
Ovaj divni hrvatski kraj je na granici, bedem Hrvatske,
ali je istodobno u njezinu središtu kada je riječ o
šumarstvu. Hrast lužnjak živi stotinama godina u zajednici
s dragim hrvatskim, šokačkim ljudima. Oni dijele
životne uvjete i sve što se događa na ovim staništima.
Hrast se suši, a Bog je rekao da je na Zemlji sve u funkciji
čovjeka. Ovaj čovjek, šumar, šokac i Hrvat svladat
će sušenje hrasta i stvoriti mu ponovno uvjete za rast i
razvoj. Muzej koji su osnovali naši vrhunski šumari i


naš hrvatski čovjek, trajno će svjedočiti
da će ovaj narod živjeti
vječno u budućnosti kao što je živio
u slavnoj prošlosti. Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti sa svojim
Centrom za znanstveni rad u Vinkovcima,
te uz suradnju šumara cijele
Hrvatske i veliku pomoć Uprave
šuma podružnica Vinkovci, organizirala
je znanstveno savjetovanje
Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim
stanišnim i gospodarskim
uvjetima. Jučer i danas smo svjedočili
da će na ovim prostorima opstati
hrvatski čovjek i hrast lužnjak.”


Izv. prof. dr. sc. Igor Anić
(Foto: I. Tomić)