DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 62 <-- 62 --> PDF |
PRIČA O OPRAŠIVANJU I SEKSUALNIM VARKAMA ORHIDEJE ILIRASKE KOKICE Nekoliko stotina vrta orhideja u rodu kokica ili pčelica (Ophrys) ima središte svog prostiranja u Sredozemlju. U tom rodu velik broj vrsta dolazi i u Hrvatskoj, a među njima je i desetak hrvatskih endema. Takva je i ilirska kokica (Ophrys illyrica S. Hertel & K. Hertel), koja je u Hrvatskoj raširena uglavnom usjevernojadranskom području i na poluotoku Istri. Cvate u proljeće, a njezin polinator je mala pčelaAndrena pandellei (Andrenidae). Kao rezultat dugog procesa konvergentne evolucije ili koevolucije, razvilo se i na jednoj i na drugoj strani, tj. kod kukaca oprašivača i kod cvjetova orhideja kokica čitav niz mehanizama i prilagodbi koje osiguravaju veliku međuovisnost i učinkovitost procesa oprašivanja i oplodnje cvijeta. Ta sveukupna podudarnost niza osobina biljaka i životinja, paralelni razvoj i učinkovitost bioloških procesa reprodukcije, zvuče i djeluju i kod dobro upućenih stručnjaka kao najmaštovitija znanstvena fantastika, odnosno, kao najmaštovitija znanstvena stvarnost. Vrste u rodu kokica poznate su po tome što svaku od njih, kako misli većina suvremenih orhidologa, oprašuje druga vrsta kukaca, uglavnom opnokrilaca (Hymenoptera), te se po takvim specifičnim oprašiva- Cvijet ilirske kokice sa svojim oprašivačem. Okolica Medulina. čima i može razlikovati vrsta od vrste. Međutim, oprašivanje, tj. način na koji se ono izvodi u ovom dijelu svijeta prirode, predstavlja jedinstven slijed radnji oprašivača uzrokovan nizom poticaja ili signala koji su u službi seksualnih varki, koje dovode do lažnog kopuliranja pčele s mednom usnom cvijeta odgovarajuće vrste kokica. Ti poticaji ili podražaji pčele mogu biti izazvani, ponajprije optičkim ili vizualnim osjetima jer silueta usne cvijeta nalikuje oblikom, veličinom, a čes- to i bojom, ženkama dotične vrste pčela pa mužjaci “misle” kako s tim dijelom cvijeta mogu stupiti u kopulaciju. Ustanovljeno je danas čak i to, kako visina određene vrste kokica odgovara prosječnoj visini na kojoj leti njezin kukac oprašivač. Često se ne zna jesu li optički signali jači od kemijskih, tj. od kemijskih supstanci, feromona, koje emitiraju dijelovi cvijeta kokica i koji dopiru do odgovarajućih receptora mužjaka točno određene vrste pčele. Uz ove signale kukac je dolaskom na usnu cvijeta uzbuđen i taktilnim podražajima, jer je površina usne cvijeta slične strukture kao i površina tijela odgovarajućih ženki. Dapače, te dvije površine – površina tijela mužjaka i površina epiderme medne usne cvijeta odgovarajuće vrste kokice – imaju sličan kemijski sastav. Tako je oprašivač upao u evolucijski savršenu zamku, da ne kažemo stupicu, koja ima za posljedicu vrlo učinkovito privlačenje, mamljenje odgovarajućeg oprašivača koji, naravno nesvjesno, rekli bismo slučajno, tom lažnom kopulacijom izvrši oprašivanje cvijeta kokice. Mužjaci pčela na taj način bivaju u oprašivanju cvijeta prevareni. Kako bi se na konkretnom primjeru mogle opažati spomenute pojave, trebaju biti ispunjeni i neki “vanjski” uvjeti u prostoru, gdje ovi organizmi žive i u vrijeme kada te dvije vrste organizama obavljaju svoje najznačajnije životne aktivnosti vezane uz ishranu i reprodukciju. Tako, primjerice, u neposrednoj blizini trebaju se nalaziti primjerci određene vrste kokice u cvatnji, kao i nazočnost odgovarajućih prehrambenih biljaka, čiji pelud i nektar najčešće služe za ishranu odgovarajućoj vrsti pčela. Potreban je i sunčan topao dan bez jakog vjetra u poslijepodnevnim satima. Uzbudljiv primjer mamljenja, lažne kopulacijeoprašivanja cvijeta ilirske kokice dogodio se sredinom mjeseca svibnja uz rub borove šume na malom poluotoku Fižula kod Medulina u južnoj Istri. Između ostalog bilja tu je raslo nekoliko primjeraka visoke mrkvaste zvončike (Campanula rapunculus L.), u čijim se cvjetovima moglo zamijetiti 2–3 pčelice andrene. Nekoliko mužjaka u niskom letu kružilo je oko ovih biljaka i kao da su na taj način čuvali te biljke i njihove posjetitelje pčelice. Kad smo cvatućim zvonči |