DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 67     <-- 67 -->        PDF

IZ SVIJETA KUKACA


ISPOD TRULOG DEBLA


U šumskoj zajednici nalazimo mnogo članova u
skupini konzumenata koje zbog svojih malih dimenzije
teško i rijetko zamijećujemo. U zajednici s ostalim
članovima šumske zajednice, oni svojim životnim aktivnostima
također pridonose bržem razgrađivanju organskih
tvari i time pospješuju proces kruženja tvari i
energije.


Jedan od takvih organizama je i stonoga dvojenoga
iz porodice Polyxenidae (Polyxenus lagurus L.) kojoj
odrasli primjerci nisu veći od desetak milimetara. Žive
na skrovitim mjestima u šumi, ispod trulih stabala, u
starim panjevima, ispod trulih grana, lišća i sl. Nerijetko
ih nalazimo u većim skupinama.


Dvojenoga poliksenus u šumi američkog borovca u okolici Broda


rovca u Hrvatskom zagorju.


SMEĐA LENTA


Lente su veći do veliki noćni leptiri, koji pretežito
obitavaju na šumskim staništima, a noću samo neke
vrste dolaze prema svjetlu. Njihovo poznavanje u Hrvatskoj
nije još cjelovito. Pripadaju velikoj porodici
sovica (Noctuidae), čiji predstavnici u mirovanju drže
krila sklopljena poput krovišta.


Većina tih leptira ima gornja krila neutralnih boja,
koja se teško razaznaju u okolišu. Ali kad leptiri polete,
postaju vidljiva stražnja krila jarkih, pretežito crvenih
boja, koje, navodno, imaju velik učinak u odbijanju
prirodnih neprijatelja.


Osim crvenih lenti u Hrvatskoj je poznato nekoliko
vrsta čiji leptiri imaju stražnja krila većinom u nekoj


Smeđa lenta
drugoj boji. Tako smeđa lenta (Minucia lunaris Schiff.)
ima i tijelo, i oba para krila sivosmeđa, s malo neupadotocima
mogu se zamijetiti prvi leptiri. Tako je leptir
ljivih šara. na slici, potpuno mlad, snimljen 18. III u okolici grada
Smeđa lenta je raširena, ali ne odviše česta vrsta. U Hvara.
šumskim staništima ne uzrokuje nikakvu štetu. Gusje


Tekst i fotografije:


nica ove lente hrani se lišćem različitih vrsta hrastova.


Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof.


Pred zimu se kukulji plitko u tlu, prezimi kukuljica i
već od sredine ožujka u našem primorskom pojasu i na




ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 68     <-- 68 -->        PDF

MOČVARNA RIĐA


Još znatna neistraženost mnogih staništa u Hrvatskoj,
te nedostatno poznavanje areala pojedinih vrsta
danjih leptira, uzrokom su što ni do danas ne možemo
sa sigurnošću govoriti o postojećim populacijama i poduzimati
potrebne zaštitne mjere za one vrste za koje


Sl. 1. Močvarna riđa s Mazinskog polja početkom lipnja


smatramo da su na različite načine ugrožene. U cijeloj
Europi pa i u Hrvatskoj sve više su ugrožena vlažna i
močvarna staništa i sav živi svijet koji na njima obitava.
To je, čini se, slučaj i sa staništima danjeg leptira
močvarne riđe (Euphydryas aurinia Rott.) koji je u posljednje
vrijeme otkriven na još nekim novim staništima
i nalazištima u Hrvatskoj.


Sl. 2. Parenje. Istra, svibnja.


Gusjenica ove prorijeđene vrste hrani se lišćem različitih
biljaka na vlažnim i močvarnim travnjacima.
Međutim, pokazalo se, kako je leptir nazočan i na nekim
gorskim travnjacima gdje u blizini nema vlažnih i
močvarnih staništa, kako je to vidljivo u središnjem dijelu
Istre u okolici naselja Draguć. Slično zamijećujemo
i na gorskim travnjacima Ličke Plješivice te na
travnjacima velikog Mazinskog polja. Na svim tim nalazištima
zamijećene su znatne populacije ovog leptira,
što ukazuje na činjenicu kako su vlažni travnjaci
samo jedan od mogućih ekoloških uvjeta za opstanak
ove dosta varijabilne svojte.


Tekst i fotografije:
Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof.