DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 67 <-- 67 --> PDF |
IZ SVIJETA KUKACA ISPOD TRULOG DEBLA U šumskoj zajednici nalazimo mnogo članova u skupini konzumenata koje zbog svojih malih dimenzije teško i rijetko zamijećujemo. U zajednici s ostalim članovima šumske zajednice, oni svojim životnim aktivnostima također pridonose bržem razgrađivanju organskih tvari i time pospješuju proces kruženja tvari i energije. Jedan od takvih organizama je i stonoga dvojenoga iz porodice Polyxenidae (Polyxenus lagurus L.) kojoj odrasli primjerci nisu veći od desetak milimetara. Žive na skrovitim mjestima u šumi, ispod trulih stabala, u starim panjevima, ispod trulih grana, lišća i sl. Nerijetko ih nalazimo u većim skupinama. Dvojenoga poliksenus u šumi američkog borovca u okolici Broda rovca u Hrvatskom zagorju. SMEĐA LENTA Lente su veći do veliki noćni leptiri, koji pretežito obitavaju na šumskim staništima, a noću samo neke vrste dolaze prema svjetlu. Njihovo poznavanje u Hrvatskoj nije još cjelovito. Pripadaju velikoj porodici sovica (Noctuidae), čiji predstavnici u mirovanju drže krila sklopljena poput krovišta. Većina tih leptira ima gornja krila neutralnih boja, koja se teško razaznaju u okolišu. Ali kad leptiri polete, postaju vidljiva stražnja krila jarkih, pretežito crvenih boja, koje, navodno, imaju velik učinak u odbijanju prirodnih neprijatelja. Osim crvenih lenti u Hrvatskoj je poznato nekoliko vrsta čiji leptiri imaju stražnja krila većinom u nekoj Smeđa lenta drugoj boji. Tako smeđa lenta (Minucia lunaris Schiff.) ima i tijelo, i oba para krila sivosmeđa, s malo neupadotocima mogu se zamijetiti prvi leptiri. Tako je leptir ljivih šara. na slici, potpuno mlad, snimljen 18. III u okolici grada Smeđa lenta je raširena, ali ne odviše česta vrsta. U Hvara. šumskim staništima ne uzrokuje nikakvu štetu. Gusje Tekst i fotografije: nica ove lente hrani se lišćem različitih vrsta hrastova. Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof. Pred zimu se kukulji plitko u tlu, prezimi kukuljica i već od sredine ožujka u našem primorskom pojasu i na |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 68 <-- 68 --> PDF |
MOČVARNA RIĐA Još znatna neistraženost mnogih staništa u Hrvatskoj, te nedostatno poznavanje areala pojedinih vrsta danjih leptira, uzrokom su što ni do danas ne možemo sa sigurnošću govoriti o postojećim populacijama i poduzimati potrebne zaštitne mjere za one vrste za koje Sl. 1. Močvarna riđa s Mazinskog polja početkom lipnja smatramo da su na različite načine ugrožene. U cijeloj Europi pa i u Hrvatskoj sve više su ugrožena vlažna i močvarna staništa i sav živi svijet koji na njima obitava. To je, čini se, slučaj i sa staništima danjeg leptira močvarne riđe (Euphydryas aurinia Rott.) koji je u posljednje vrijeme otkriven na još nekim novim staništima i nalazištima u Hrvatskoj. Sl. 2. Parenje. Istra, svibnja. Gusjenica ove prorijeđene vrste hrani se lišćem različitih biljaka na vlažnim i močvarnim travnjacima. Međutim, pokazalo se, kako je leptir nazočan i na nekim gorskim travnjacima gdje u blizini nema vlažnih i močvarnih staništa, kako je to vidljivo u središnjem dijelu Istre u okolici naselja Draguć. Slično zamijećujemo i na gorskim travnjacima Ličke Plješivice te na travnjacima velikog Mazinskog polja. Na svim tim nalazištima zamijećene su znatne populacije ovog leptira, što ukazuje na činjenicu kako su vlažni travnjaci samo jedan od mogućih ekoloških uvjeta za opstanak ove dosta varijabilne svojte. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof. |