DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 62     <-- 62 -->        PDF

OBLJETNICE


U povodu 130-obljetnice rođenja
ALFONSA KAUDERSA (1878 – 1966)
profesora, šumarskog stručnjaka, višeg savjetnika, šumarskog inspektora
i doktora honoris causa


Rijetki jubilej našeg šumarstva,
100-obljetnica osnutka i neprekidnog
rada šumskog rasadnika “Podbadanj”,
2008–1908, u Crikvenici, poklapa
se sa 130-obljetnicom osnutka
posebne senjske šumarske krške organizacije
(Nadzorništva – Inspektorata)
1878. godine; najstarije u našoj
zemlji i rođenja prof. dr. h. c. Alfonsa
Kaudersa 1878. god., istaknutog
šumara i znanstvenika, te osnivača i
višegodišnjeg rukovoditelja spomenutog
rasadnika.


Alfons Kauders, rođen je u Zagrebu
gdje je završio osnovnu školu, a
gimnaziju u Zagrebu i Karlovcu. Kr.
šumarsku akademiju završava 1902.
god., a Mudroslovni (Filozofski) fakultet,
prirodne znanosti 1905. god.
Po završetku studija zapošljava se,
na kraće vrijeme, kao pomoćni učitelj
na gimnaziji, a zatim u svojstvu
asistenta na Kr. šumarskoj akademiji. Ubrzo odlazi u
praktičnu šumarsku službu 1907. god. u Đakovo i
Delnice, a zatim u Crikvenicu, 1908–1919. god. za Kr.
kotarskog šumara, gdje je osnovao i rukovodio šumskim
rasadnikom “Podbadanj”. Premješten je u Ogulin,
1920–1922. god. za županijskog šumarskog nadzornika.
Zatim je postavljen za direktora Kr. direkcije šuma na
Sušaku 1922–25. god., a od 1925-34. god. za upravitelja


– šefa senjskog Inspektorata. Nakon odlaska iz Senja
raspoređen je za rukovoditelja šumarskog odsjeka
Savske banovine, 1934–1939. god., pa inspektora i savjetnika
u resornim ministarstvima do odlaska u mirovinu
1941. godine.
Njegov najplodniji stručni rad vezan je za krš Hrvatskog
primorja u trajanju od 27 godina, gdje je postigao
zavidne rezultate na pošumljavanju i osnutku 11
velikih rasadnika, izradi projekata – osobito za saniranje
bujica, uređenju okoliša i parkova primorskih mjesta,
kupališta i lječilišta, sustavnom istraživanju vegetacije,
promoviranju zaštite prirode i općekorisnih funkcija
šuma, istraživanju ekoloških čimbenika, te osobito
povijesti šumarstva. Od ukupnog pošumljavanja i popunjavanja
senjskog Nadzomištva – Inspektorata za
64-godišnjeg rada (1878–1942) najveći dio odnosi se


na A. Kaudersa (38 %). Njegov
višegodišnji uporni rad na promociji
zaštite prirode, rezultirao je
osnutkom Povjerenstva za zaštitu
prirode i čuvanju prirodnih spomenika
Savske banovine 1938. godine.
Među običnim ljudima primorskog
krša A. Kauders zapamćen je po
uspješnom pošumljavanju i simpatijama
koje je gajio prema ovom kraju
i njegovim ljudima. U svom plodnom
radu napisao je 26 stručnih
radova, rasprava i prikaza, te nekoliko
knjiga, među kojima se izdvajaju:
Školski udžbenik za šumarske
škole, Šumarska bibliografija u dvije
knjige i Prilozi za povijest pošumljenja
kraša u Hrvatskoj. Bio je
suradnik JAZU i prvog izdanja
“Šumarske enciklopedije”, te urednik
šumarskog časopisa “Bulletin
scientifique”. Sveučilišno vijeće na


prijedlog Šumarskog fakulteta 1960. god. dodijelilo mu
je titulu počasnog doktora – honoris causa. U obrazloženju
Komisije sastavljene od eminentnih profesora
Šumarskog fakulteta navedeno je da je A. Kauders
(cit.): “Svojim dugogodišnjim i plodnim radom na istraživanju
ekoloških uvjeta i uzgojnih svojstava našeg
šumskog drveća i šuma mnogo doprinio njihovu unapređenju
u oblasti razgoljenog krša, gdje šuma vrši važnu
funkciju u održavanju i životu naroda”.


U povodu 130-obljetnice njegova rođenja i prisjećanja
na njegovo djelo, donesena je odluka o ponovnom
tiskanju njegove populano-edukativne knjižice “Nekoliko
riječi o pošumljavanju krša oko naših primorskih kupališta”,
koju je objavio Savez za unapređenje turizma
na Gornjem Jadranu u Sušaku 1933. godine. U ovoj raspravi
naći će se već dobro poznata građa o pošumljavanju
krša opisana lakim i razumljivim stilom. Takvim načinom
pisanja A. Kauders iskazao je veliku sposobnost
prezentiranja stručne šumarske građe prihvatljive široj
čitalačkoj publici. Na početku knjižice autor toplim riječima
kaže: “ Ovih nekoliko redaka upućujem svima onima,
koji obitavaju na obalama našeg mora i svim onima,
koji k nama dolaze vedre duše i dobrih misli”. Potom
podrobno opisuje reljefne, hidrografske, klimatske, pe