DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 56     <-- 56 -->        PDF

ZNANSTVENI I STRUĆNI SKUPOVI


PRIRODNI ZEOLITNI TUF IZ HRVATSKE U ZAŠTITI OKOLIŠA


U ožujku 2005. godine održan je u Intitutu za međunarodne
odnose (IMO) Okrugli stol u organizaciji istraživačkoga
tima Odjela za resursnu ekonomiju, zaštitu
okoliša i regionalni razvoj, gdje se posebno ističe tim
koji je vodio prof. dr. sc. Tugomnir Filipan. Tim koristi
inovativne tehnologije i tehnološke postupke za smanjenje
emisija štetnih tvari u okoliš pomoću specijalnoga
prirodnog supstrata zeolitnog tufa iz područja Krapine.


Kako je bilo određenih teškoća oko objavljivanja, radovi
predani poslije Okrugloga stola tiskani su u zborni


čitih područja. Između ostalih, zanimljivo nam je izlaganje
pod naslovom “Primjena zeolitnoga tufa (Agrarvitala
SPS 30) u šumarstvu”, u kojemu je opisan pokus
s običnom smrekom u subalpinskom pojasu Tirola.
Kako u šumarskim glasilima do danas nije objavljen
niti jedan rad o zeolitnom tufu, u ovome prikazu sadržaja
okrugloga stola dajemo širi prikaz toga članka.


Predgovor je dao direktor IMO-a dr. sc. Mladen
S t a n i š i ć , a Uvod prof. dr. sc. Tugomir F i l i p a n , dr.
sc. Sanja Tišma i dr. sc. Anamarija Farkaš.


ku pod gornjim naslovom tijekom početka 2008. godine. U zborniku redom su objavljeni ovi radovi izloženi


Na Okruglom stolu održano je 14 izlaganja, znanna
Okruglom stolu:
stvenici su iznosili rezultate svojih istraživanja iz razli-


Tibljaš, D., S. Šćavničar: “Nalazišta zeolitnoga tufa u području Krapine”


U radu se navodi više nalazišta zeolitnoga tufa u lolita, najvrijednije komponente prirodnoga zeolita,
navedenome području, uz napomenu kako je kameno- najbogatiji.
lom u Donjem Jesenju, s obzirom na količinu klinopti


Cerjan-Stefanović Š.: “Fizikalno-kemijske karakteristike zeolita Donje Jesenje”


Profesorica Cerjan-Stefanović ukazuje kako je mi-i njihov utjecaj na proces uklanjanja nekih metalnih i
neraloškom analizom zeolitnoga tufa kao dominantni nemetalnih iona. Izmjerene su koncentracije kationa i
mineral utvrđen klinoptilolit, a fizikalno-kemijskom aniona na pripremljenim uzorcima zeolita iz rudišta.
analizom utvrđena su svojsva i kapacitet ionske izmjeDokazano
je kako se prirodni zeolit iz Donjeg Jesenja
ne te kemijske reakcije i selektivnost prema kationima. može koristiti u različitim kemijskim procesima ionske
Određena je količina izmjenjivih kationa iz zeolita, kao izmjene, sorpcije, dehidracije i hidracije.


F i l i p a n , T., A. F a rk aš , S. Ti š m a, A. B u t o r ac , Š. C e r ja n-S t e f a n o vi ć:


Proizvodnja, svojstva i primjena zeolitnog tufa (Cp*) te pripravaka “SMS” iz Donjega Jesenja


Prof. dr. sc. Tugomir Filipan, dipl. ing. kemije, koji
je zapravo prvi otkrio i analizirao zeolitni tuf iz Donjega
Jesenja, prognozirao njegovu djelotvornost u zaštiti
okoliša i prirode te pokrenuo istraživanja, surađujući u
mnogim područjima, navodi u ovome članku zajedno
sa svojim suradnicima kako se priprema gotov proizvod
od rudišta do aktivacije proizvoda za tržište. Ukazuje
na glavni mineral klinoptilolit (CP) za koji je utvr


đen kapacitet izmjene kationa (CEC) i sorpcija te na
egzaktno provedene pokuse kojima je vrednovana
učinkovitost zeolitnoga tufa i pripravaka SPS-a. U
članku se govori o primjeni zeolitnoga tufa u poljopri


tt puna s vredi i šumarstvu, u zaštiti okoliša, kao dopuna stočnoj
hrani, za staje i peradarske farme, u industriji, u obradi
vode, u obradi otpadnih tvari, u kućanstvu i za uklanjanje
opasnog otpada.


Bašić, F., I. Kisić, M. Mesić, Ž. Vađić: Mogućnost korištenja zeolitnih pripravaka za popravak tla


Autori tvrde kako zeolitni pripravci utječu na formiranje
stabilne mrvičaste strukture, a preko nje na
praktički sve značajke tla, vodozračne prilike, odnosno
infiltraciju, zadržavanje i pokretljivost vode u tlu, podižu
plodnost tla i povećavaju prinose i kakvoću poljoprivrednih
kultura koje smo do sada istraživali.


Zeoliti povećavaju kapacitet vezanja svih aktivnih
tvari, uključujući i onečišćenja u adsorcijskom kom


pleksu tla, pa tlo ima ulogu univerzalnog prečistača
vode i čuva podzemnu vodu od onečišćenja. Zeolite
smatraju “materijalima budućnosti”, a istraživanja mehanizma
djelovanja i svakovrsnih učinaka zeolita u tlu i
agroekosustavu kao multidisciplinarna, uključujući sve
struke okupljene na ovom okruglom stolu.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Vukojević-Medvidović, N., M. Trgo, J. Perić:
Primjena prirodnih zeolita u postupcima smanjenja onečišćenja okoliša teškim metalima
Autori su utvrđivali učinak zeolita iz dva rudišta, voda. Kod malih koncentracija otklanjanje je potpuno.


Donje Jesenje i Vranjska Banja i ustanovili kako je uči-Postupkom u koloni uz više uzastopnih ciklusa izmjenak
nešto veći, ako se koristi zeolit iz drugoga rudišta. ne i regeneracije omogućuje se bolje iskorištenje zeoli-
Istraživan je učinak vezivanja Pb>Cu>Zn iz otpadnih ta i pročišćenje većih količina otpadnih voda.


F ark a š , A., Š. C e r ja n-S t e f a n o vi ć, T. F il i pa n , M. R o ži ć, A. Pi s a r o v i ć , S. Ti š m a :
Mogućnosti izdvajanja amonijaka prirodnim zeolitom-klinoptilolitom iz područja
Donjeg Jesenja; Krapina


Članak istražuje sorpciju amonijaka iz zraka koriš-ci zeolita pokazali su puno bolji kapacitet sorpcije
tenjem prirodnih zeolita: Kiselinom modificirani uzor-amonijaka od prirodnog zeolita.


B u t ora c , A., T. F i li p a n , F. B a ši ć, I. K i s i ć , M. M e s i ć , J. B ut o r a c , S. Ti š m a :
Primjena Agrarvitala (zeolitnog tufa) u poljoprivredi


Autori tvrde kako provedena istraživanja sa zeolitom
u poljoprivredi pokazuju opravdanost njegove primjene
koji ne samo da se ravnopravno odnosi s klasičnom
kalcifikacijom, nego je često i ispred nje, jer se s
količinama koje su i nekoliko puta manje od primjene
vapnenih materijala, postižu isti ili viši prinosi. Uporabom
zeolita do određenih granica može se smanjiti i
količina umjetnih gnojiva.


Autorski tim na čelu s poznatim profesorom Butorcem,
tvrdi kako je potrebno provesti istraživanja na
širem planu koristeći različite tipove Agrarvitala u različitim
količinama, ali i u različitim uvjetima tla i klime,
kako bi se razjasnila neka pitanja glede njegove primjene.


P r p i ć , B., T. F i li p a n , S. Ti šm a, A. Fa r k a š , A. B u to r a c :
Primjena zeolitnog tufa (Agrarvitala-SPS30) u šumarstvu (opširniji prikaz članka)


U više pokušaja dodavanja zeolitnoga tufa šumskome
drveću u Austriji ustanovljen je bolji rast i prirast
kod mlade crnogorice. To je ponukalo austrijske šumare
da započnu pokuse sa zeolitnim tufom prilikom obnove
prezrele i progaljene zaštitne šume predalpske
smreke (Piceetum subalpinum) u istočnom Tirolu kod
Fuegenberga. Pokusna sastojina se nalazi na semigleju
na nadmorskoj visini od 1450 m n.m.


Pokus je postavljen u randomiziranom bloku s 4 ponavljanja
i 6 tretmana s korektorima rasta i kontrolom.
Od poznatih korektora koji se prilikom obnove koriste
u Austriji dodani su Biosol i Biomag, a zeolitni tuf
pripremljen je kao Agrarvital SPS30 i to u dvije količine,
1500 i 3000 kg. Zeolitni tuf dodan je i zajedno s
Biosolom.


Sadnja je obavljena 1994. godine, a zadnje mjerenje
2001. godine. Posađeno je 3027 biljaka obične smreke
2 + 2.


Prije više od 30 godina započelo se u istočnom
mm Tirolu
s obnovom zaštitnih šuma Te šume nalaze seuu visokim
dijelovima Alpa pretežito na nadmorskim visinama
iznad 1200 m. Ovisno o čimbenicima reljefa,
geološkoj podlozi, tlu te ostalim ekološkim čimbenicima
u nešto nižim predjelima to su visokogorske šume
smreke i ariša, a u višim položajima subalpinske šume
smreke sa cembrom (Dreschner, 1984).


Naša ploha osnovana je u subalpinskoj šumi smreke
s hrđastim slečom u šumskom predjelu Fuegenberg, na
jugoistočnoj ekspoziciji, na prosječnoj nadmorskoj visini
od 1450 m. Prema Inthalu (1988) prestarjelih i
progaljenih zaštitnih šuma smanjene vitalnosti ima u
Istočnome Tirolu oko 9000 ha. Budući da te šume više
ne obavljaju učinkovito svoju ekološku, socijalnu, ekološko-
socijalnu i sirovinsku funkciju, potrebno ih je što
prije obnoviti.


Zbog sloja sirovoga humusa na površini eugleja
koji praktički onemogućuje prirodnu obnovu jer korijenčić
ponika ne može kroz debeli sloj sirovoga humusa
doprijeti do mineralnoga tla, šumarska praksa u Tirolu
razvila je metodu koja se sastoji u strojnom skidanju
i premiještanju sloja sirovoga humusa, kako bi se
omogućila sadnja biljaka u mineralno tlo. Radi bržeg
razvoja u posađene biljke dodavano je startno gnojivo
Biosol, zapravo dušično gnojivo koje daje dobar učinak
i Biomag magnezijev karbonat koji treba smanjiti
kiselost tla. Težište sadašnjega pokusa bila je usporedba
spomenutih korektora sa korektorom zeolita SPS30
koji veže teške kovine i amonijak, smanjuje količinu
mobilnog aluminija, ionskom izmjenom aktivira biogene
elemente usprkos velikoj kiselosti semigleja.


Iz izmjerenih veličina rasta smreke u razdoblju od
1994. do do 2001. godine razvidne su promjene rezul




ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 58     <-- 58 -->        PDF

tata s prolaženjem vremena u odnosu na pojedine tretmane
i da posljednja mjerenja idu u prilog manjoj dozi
zeolitnoga preparata. Poslije 8 godina stabalca smreke
iz toga tretmana pokazuju veće vrijednosti rasta u odnosu
na sve ostale tretmane.


Hoće li se trend rasta smrekovih stabalaca nastaviti
u skladu s posljednjim rezultatima teško je predvidjeti
jer to najvjerojatnije ovisi o daljnjim promjenama u tlu
izazvanim davanjem korektora, zatim o stanišnim prilikama,
s klimom kao dominantnim čimbenikom te zasigurno
o genetskoj konstituciji smreke.


Istraživana stabalca smreke, tretirana različitim korektorima,
sva su u odnosu na kontrolu pokazala veće
vrijednosti uz iznimku onih tretiranih biomagom. Iz
rada o tlu koji nalazimo u ovome zborniku (A. Butorac
i dr.) vidi se kako je u tretmanu s biomagom došlo
do smanjenja kiselosti tla, pa se u budućnosti i kod ovoga
korektora može očekivati učinak.


U pokusima sa smrekom, šumskim drvetom koje živi
preko 400 godina, naša se osmogodišnja istraživanja odnose
na početak njezina života. Za dobivanje pouzdanijih
podataka o reagiranju smreke toga staništa na primijenjene
tretmane, ova bi istraživanja trebalo nastaviti.


U pokusu smo zamijetili i jedan nepovoljan utjecaj
dodavanja korektora, a to je bujan razvoj prizemnoga
bilja koje postaje konkurencija razvoju smreke. Korek


Zaključci


Na temelju praćenja dendrometrijskih mjerenja rasta
i prirasta smreke u proteklih 8 godina i to ukupne
visine, tečajnoga godišnjega prirasta i promjera stabalaca
u vratu korijena, kao i fitomase nadzemnoga dijela u
randomiziranom bloku s 4 ponavljanja u staništu subalpinske
smrekove šume u Fuegenbergu, u Istočnome Tirolu,
s dodavanjem pet različitih korektora, moguće je
donijeti ove zaključke:


1.
Dodavanjem korektora SPS30, manje i veće količine,
Biosola, Agrarvitala SPS30 zajedno s Biosolom i
Biomagom tijekom sadnje smrekovih biljaka 2 + 2
B


u semiglejno tlo poslije sječe smrekove prestarjele i


progaljene sastojine, svi korektori osim Biomaga


pospješili su rast stabalaca.


2.
Tri godine poslije pošumljavanja izmjerene visine i
tečajni godišnji visinski prirast pokazali su najbolji
učinak u tretmanu kombinacije Agrarvital SPS30 s
Biosolom.
3.
Poslije 6 godina najveću visinu imala je smreka iz
tretmana s Biosolom, najveći tečajni godišnji prirast
iz tretmana s manjom dozom Agrarvitala SPS30,
a najveći srednji promjer u tretmanu s kombinacijom
Agrarvitala SPS30 s Biosolom.
4.
Osam godina poslije sadnje najveću srednju visinu
pokazala je ponovno smreka iz tretmana s Biosotori
i obilje svjetla poslije sječe starih smreka, osobito
su pogodovali razvoju borovnice (Vaccinium myrtilus).
Šumarska znanost ne govori u prilog klasičnoj gnojidbi
tijekom pošumljavanja (Burchel i Huss, 1987). Dodavanja
Agrarvitala SPS30 oportuno je zbog saniranja
utjecaja suhoga i mokroga (kisele kiše) taloženja štetnih
kemijskih spojeva u šume, što ima značajan utjecaj
na kakvoću podzemnih voda koje se procjeđuju kroz
šumsko tlo.


Dodavanjem korektora šuma brže postiže one razvojne
faze koje ju čine učinkovitom u zaštiti okoliša.
Što bržim postizanjem potpunoga sklopa krošanja zaštitne
šume, skraćuje se vrijeme kada šuma još nije u
potpunosti u protuerozojskoj, hidrološkoj i vodozaštitnoj
funkciji i kada nije učinkovita u sprječavanju lavina.
U subalpinskoj šumi smreke potrebno je što prije
postići njezinu biološku i statičku stabilnost. Prvo ćemo
postići ako šumu uzgojimo u njezinu prirodnom sastavu,
a drugo davanjem prednosti stablima sa što nižim
težištem, što smrekovu sastojinu čini otpornom na olujni
vjetar i snjegoizvale (Prp ić, 1968).


Prema Ellebergu, 1968 i Leibundgutu, 1975,
1984, smreka je vrlo otporna na zimske studeni. U višim
predjelima ona treba puno svjetla u svim razvojnim fazama,
a granica njezina pridolaska povezana je sa srednjom
srpanjskom temperaturom zraka od 10 oC.


lom, dok su najveći tečajni godišnji prirast te promjer
na vratu korijena imala stabalca smreke iz tretmana
s manjom količinom Agrarvitala SPS30. Smreka
iz toga tretmana s povećanim tečajnim godišnjim
prirastom sustiže smreku iz tretmana s biosolom.
Statistički obrađeni podaci mjerenja pokazuju pouzdanost
od 0,1 do 1 %, i od 0,1 do 5 %.


5.
Fitomasa nadzemnoga dijela smrekovih stabalaca
srednje visine bila je najteža u tretmanu kombinacije
Agrarvitala SPS30 i biosola, iza nje slijede vrijednosti
težine fitomase iz tretmana s manjom dozom
Agrarvitala SPS30 , Biosola, veće doze Agrarvitala
SPS30, kontrole i na kraju Biomaga.
6.
Zbog bujnoga razvoja prizemnoga rašća, posebno
borovnice, na pokusnim plohama tretiranim s korektorima
dolazi do ugrožavanja smreke konkurencijom
korova. Dodavanje korektora tijekom sadnje
treba obaviti u obliku startne gnojidbe, a ne kao meliorativnu
gnojidbu, odnosno dodavanjem korektora
po čitavoj površini. Konkurencija korova povećava
mortalitet smrekovih stabalaca.
7.
Mortalitet smreke u pokusu iznosio je od 13 do 18 %
i to za tretmane od 1. do 5. dok je u 6. tretmanu
onom s Biomagom iznosio visokih 31 %. Mortalitet
je posljedica više čimbenika. Osim korova mortali


ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 59     <-- 59 -->        PDF

tetu su doprinijeli veliki smrekov potkornjak (Hylo-9. Usporedba rezultata rasta obične smreke s prilikabium
abietetis), štitasta uš (Chermes viridis), lomoma
u tlu i njihovom promjenom u odnosu na počevi
stabala od težine snijega i štete od divljači. tak pokusa, otkriva promjenu kiselosti, mobilnoga


8.
Gusta sadnja biljaka u gnjezda u oslobođeni mineralaluminija
i sadržaja humusa kod tretmana u kojima
ni sloj tla i dodavanje korektora omogućava brže naje
smreka pokazala bolji rast. Spomenute odnose
predovanje smrekovih stabalaca, pa se pokazuje popotrebno
je podrobnije istražiti u budućim istražitreba
za odstranjivanjem suvišnih stabalaca. Prilikom vanjima koja su potrebna zbog dobivanja daljnjih
odstranjivanja treba imati u vidu kako se radi o zaštit-spoznaja o ekološkoj konstituciji smreke i njezinu
noj šumi u kojoj buduća stabla trebaju imati dobru reagiranju na korektore, posebice na zeolitski pristatiku
zbog sprječavanja lavine. Pri tomu je bitno pravak.
obratiti pozornost na težište stabala i stupanj vitkosti.
Ružinski, N., A. Anić-Vučinić: Obrada otpadnih voda prirodnim zeolitima
Prirodni zeoliti posjeduju svojstva jakog i selektivsu
pokazala da se prirodni zeoliti mogu koristiti samonog
adsorbenta, selektivne ionske izmjene i katalitičke stalno ili u kombinaciji s drugim medijima i postupcima
aktivnosti, imaju jedinstvenu poroznu strukturu, sigurni u svim fazama obrade otpadnih voda. Isto tako daju vrlo
su i jednostavni za rukovanje, imaju visoku termalnu stadobre
rezultate pri uporabi pročišćavanja otpadnih voda
bilnost i veliku unutrašnju aktivnu površinu. Istraživanja različitih izvora i različitih ekstremnih sastava.


Hrenović, J.: Primjena prirodnih zeolita u biološkom uklanjanju fosfora iz otpadnih voda


Autorica piše o biološkom uklanjanju fosfora iz ot-prirodnih zeolita kao nosača bakterija u procesu uklapadnih
voda koje se temelji na aktivnosti P-akumulira-njanja fosfora.
jućih bakterija. U radu je prikazana metoda primjene


M e s i ć , M. F. B a š i ć , I. K i s ić , A. B u to r a c , Ž. Z g o r e l e c :
Primjena zeolita za smanjeno ispiranje dušika s vodom iz drenskih cijevi


Poznati agronomski znanstvenici pišu o primjeni drenskih cijevi kod gnojidbe od 250 kg/ha N bilo je za
zeolita u svrhu smanjenja gubitaka dušika iz drenskih 16 % manje kad se primijenio zeolit.
cijevi. Ukupno prosječno ispiranje dušika vodom iz


Krolo, P., P. Dabić, A. Lisica: Cementni kompoziti s prirodnim zeolitima u funkciji
zaštite okoliša i njihova primjena u građevinarstvu


Autori ukazuju kako cementni kompoziti s velikim ćom kompozita i niskom vodoupojnosti. Optimalni
udjelom zeolita pokazuju dobra fizikalno-kemijska i udjel zeolita u cementnim kompozitima daje novi vemehanička
svojstva koja se odlikuju dobrom čvrsto-zivni materijal i štiti okoliš.


Tofant, A.: Uporaba prirodnih zeolita u veterinarstvu
Primjenom zeolita u stočnim stajama smanjuje se ku, što povećava zdravstveno stanje životinja.


stočn
utjecaj neugodnih mirisa i
ii njihova koncentracija u zra


njih
Uremović, Z., T. Filipan, M. Uremović, M. Konjačić:


Primjena prirodnih zeolita u svinjogojstvu


Primjena prirodnih zeolita u svinjogojstvu pozi-jevih iona NH4 iz otpadnih voda, poboljšanje konverzitivno
utječe u smislu uklanjanja štetnih plinova NH4 i je hrane, ubrzavanje rasta tovljenika, preveniranje miH2S,
neugodnih mirisa oko tovilišta, uklanjanje amoni-kotoksikoza.


Tišma, S., A. Pisarović, A. Farkaš: Metodološka primjenjivost cost-benefit analize
u ekonomskom vrednovanju prirodnih resursa


Prva autorica članka, ekonomistica-znanstvenica sa suradnicama pri procjeni pozitivnoga utjecaja na
koja je stekla doktorsku disertaciju iz područja cost-okoliš dodavanjem zeolitnoga tufa.
benefit analize, definira je kao metodu koja štiti društveni
interes nasuprot krajnjem individualizmu privatProf.
dr. sc. dr. h. c. Branimir Prpić
nog interesa. U slučaju ovoga članka koristi je zajedno