DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 56 <-- 56 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUĆNI SKUPOVI PRIRODNI ZEOLITNI TUF IZ HRVATSKE U ZAŠTITI OKOLIŠA U ožujku 2005. godine održan je u Intitutu za međunarodne odnose (IMO) Okrugli stol u organizaciji istraživačkoga tima Odjela za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj, gdje se posebno ističe tim koji je vodio prof. dr. sc. Tugomnir Filipan. Tim koristi inovativne tehnologije i tehnološke postupke za smanjenje emisija štetnih tvari u okoliš pomoću specijalnoga prirodnog supstrata zeolitnog tufa iz područja Krapine. Kako je bilo određenih teškoća oko objavljivanja, radovi predani poslije Okrugloga stola tiskani su u zborni čitih područja. Između ostalih, zanimljivo nam je izlaganje pod naslovom “Primjena zeolitnoga tufa (Agrarvitala SPS 30) u šumarstvu”, u kojemu je opisan pokus s običnom smrekom u subalpinskom pojasu Tirola. Kako u šumarskim glasilima do danas nije objavljen niti jedan rad o zeolitnom tufu, u ovome prikazu sadržaja okrugloga stola dajemo širi prikaz toga članka. Predgovor je dao direktor IMO-a dr. sc. Mladen S t a n i š i ć , a Uvod prof. dr. sc. Tugomir F i l i p a n , dr. sc. Sanja Tišma i dr. sc. Anamarija Farkaš. ku pod gornjim naslovom tijekom početka 2008. godine. U zborniku redom su objavljeni ovi radovi izloženi Na Okruglom stolu održano je 14 izlaganja, znanna Okruglom stolu: stvenici su iznosili rezultate svojih istraživanja iz razli- Tibljaš, D., S. Šćavničar: “Nalazišta zeolitnoga tufa u području Krapine” U radu se navodi više nalazišta zeolitnoga tufa u lolita, najvrijednije komponente prirodnoga zeolita, navedenome području, uz napomenu kako je kameno- najbogatiji. lom u Donjem Jesenju, s obzirom na količinu klinopti Cerjan-Stefanović Š.: “Fizikalno-kemijske karakteristike zeolita Donje Jesenje” Profesorica Cerjan-Stefanović ukazuje kako je mi-i njihov utjecaj na proces uklanjanja nekih metalnih i neraloškom analizom zeolitnoga tufa kao dominantni nemetalnih iona. Izmjerene su koncentracije kationa i mineral utvrđen klinoptilolit, a fizikalno-kemijskom aniona na pripremljenim uzorcima zeolita iz rudišta. analizom utvrđena su svojsva i kapacitet ionske izmjeDokazano je kako se prirodni zeolit iz Donjeg Jesenja ne te kemijske reakcije i selektivnost prema kationima. može koristiti u različitim kemijskim procesima ionske Određena je količina izmjenjivih kationa iz zeolita, kao izmjene, sorpcije, dehidracije i hidracije. F i l i p a n , T., A. F a rk aš , S. Ti š m a, A. B u t o r ac , Š. C e r ja n-S t e f a n o vi ć: Proizvodnja, svojstva i primjena zeolitnog tufa (Cp*) te pripravaka “SMS” iz Donjega Jesenja Prof. dr. sc. Tugomir Filipan, dipl. ing. kemije, koji je zapravo prvi otkrio i analizirao zeolitni tuf iz Donjega Jesenja, prognozirao njegovu djelotvornost u zaštiti okoliša i prirode te pokrenuo istraživanja, surađujući u mnogim područjima, navodi u ovome članku zajedno sa svojim suradnicima kako se priprema gotov proizvod od rudišta do aktivacije proizvoda za tržište. Ukazuje na glavni mineral klinoptilolit (CP) za koji je utvr đen kapacitet izmjene kationa (CEC) i sorpcija te na egzaktno provedene pokuse kojima je vrednovana učinkovitost zeolitnoga tufa i pripravaka SPS-a. U članku se govori o primjeni zeolitnoga tufa u poljopri tt puna s vredi i šumarstvu, u zaštiti okoliša, kao dopuna stočnoj hrani, za staje i peradarske farme, u industriji, u obradi vode, u obradi otpadnih tvari, u kućanstvu i za uklanjanje opasnog otpada. Bašić, F., I. Kisić, M. Mesić, Ž. Vađić: Mogućnost korištenja zeolitnih pripravaka za popravak tla Autori tvrde kako zeolitni pripravci utječu na formiranje stabilne mrvičaste strukture, a preko nje na praktički sve značajke tla, vodozračne prilike, odnosno infiltraciju, zadržavanje i pokretljivost vode u tlu, podižu plodnost tla i povećavaju prinose i kakvoću poljoprivrednih kultura koje smo do sada istraživali. Zeoliti povećavaju kapacitet vezanja svih aktivnih tvari, uključujući i onečišćenja u adsorcijskom kom pleksu tla, pa tlo ima ulogu univerzalnog prečistača vode i čuva podzemnu vodu od onečišćenja. Zeolite smatraju “materijalima budućnosti”, a istraživanja mehanizma djelovanja i svakovrsnih učinaka zeolita u tlu i agroekosustavu kao multidisciplinarna, uključujući sve struke okupljene na ovom okruglom stolu. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Vukojević-Medvidović, N., M. Trgo, J. Perić: Primjena prirodnih zeolita u postupcima smanjenja onečišćenja okoliša teškim metalima Autori su utvrđivali učinak zeolita iz dva rudišta, voda. Kod malih koncentracija otklanjanje je potpuno. Donje Jesenje i Vranjska Banja i ustanovili kako je uči-Postupkom u koloni uz više uzastopnih ciklusa izmjenak nešto veći, ako se koristi zeolit iz drugoga rudišta. ne i regeneracije omogućuje se bolje iskorištenje zeoli- Istraživan je učinak vezivanja Pb>Cu>Zn iz otpadnih ta i pročišćenje većih količina otpadnih voda. F ark a š , A., Š. C e r ja n-S t e f a n o vi ć, T. F il i pa n , M. R o ži ć, A. Pi s a r o v i ć , S. Ti š m a : Mogućnosti izdvajanja amonijaka prirodnim zeolitom-klinoptilolitom iz područja Donjeg Jesenja; Krapina Članak istražuje sorpciju amonijaka iz zraka koriš-ci zeolita pokazali su puno bolji kapacitet sorpcije tenjem prirodnih zeolita: Kiselinom modificirani uzor-amonijaka od prirodnog zeolita. B u t ora c , A., T. F i li p a n , F. B a ši ć, I. K i s i ć , M. M e s i ć , J. B ut o r a c , S. Ti š m a : Primjena Agrarvitala (zeolitnog tufa) u poljoprivredi Autori tvrde kako provedena istraživanja sa zeolitom u poljoprivredi pokazuju opravdanost njegove primjene koji ne samo da se ravnopravno odnosi s klasičnom kalcifikacijom, nego je često i ispred nje, jer se s količinama koje su i nekoliko puta manje od primjene vapnenih materijala, postižu isti ili viši prinosi. Uporabom zeolita do određenih granica može se smanjiti i količina umjetnih gnojiva. Autorski tim na čelu s poznatim profesorom Butorcem, tvrdi kako je potrebno provesti istraživanja na širem planu koristeći različite tipove Agrarvitala u različitim količinama, ali i u različitim uvjetima tla i klime, kako bi se razjasnila neka pitanja glede njegove primjene. P r p i ć , B., T. F i li p a n , S. Ti šm a, A. Fa r k a š , A. B u to r a c : Primjena zeolitnog tufa (Agrarvitala-SPS30) u šumarstvu (opširniji prikaz članka) U više pokušaja dodavanja zeolitnoga tufa šumskome drveću u Austriji ustanovljen je bolji rast i prirast kod mlade crnogorice. To je ponukalo austrijske šumare da započnu pokuse sa zeolitnim tufom prilikom obnove prezrele i progaljene zaštitne šume predalpske smreke (Piceetum subalpinum) u istočnom Tirolu kod Fuegenberga. Pokusna sastojina se nalazi na semigleju na nadmorskoj visini od 1450 m n.m. Pokus je postavljen u randomiziranom bloku s 4 ponavljanja i 6 tretmana s korektorima rasta i kontrolom. Od poznatih korektora koji se prilikom obnove koriste u Austriji dodani su Biosol i Biomag, a zeolitni tuf pripremljen je kao Agrarvital SPS30 i to u dvije količine, 1500 i 3000 kg. Zeolitni tuf dodan je i zajedno s Biosolom. Sadnja je obavljena 1994. godine, a zadnje mjerenje 2001. godine. Posađeno je 3027 biljaka obične smreke 2 + 2. Prije više od 30 godina započelo se u istočnom mm Tirolu s obnovom zaštitnih šuma Te šume nalaze seuu visokim dijelovima Alpa pretežito na nadmorskim visinama iznad 1200 m. Ovisno o čimbenicima reljefa, geološkoj podlozi, tlu te ostalim ekološkim čimbenicima u nešto nižim predjelima to su visokogorske šume smreke i ariša, a u višim položajima subalpinske šume smreke sa cembrom (Dreschner, 1984). Naša ploha osnovana je u subalpinskoj šumi smreke s hrđastim slečom u šumskom predjelu Fuegenberg, na jugoistočnoj ekspoziciji, na prosječnoj nadmorskoj visini od 1450 m. Prema Inthalu (1988) prestarjelih i progaljenih zaštitnih šuma smanjene vitalnosti ima u Istočnome Tirolu oko 9000 ha. Budući da te šume više ne obavljaju učinkovito svoju ekološku, socijalnu, ekološko- socijalnu i sirovinsku funkciju, potrebno ih je što prije obnoviti. Zbog sloja sirovoga humusa na površini eugleja koji praktički onemogućuje prirodnu obnovu jer korijenčić ponika ne može kroz debeli sloj sirovoga humusa doprijeti do mineralnoga tla, šumarska praksa u Tirolu razvila je metodu koja se sastoji u strojnom skidanju i premiještanju sloja sirovoga humusa, kako bi se omogućila sadnja biljaka u mineralno tlo. Radi bržeg razvoja u posađene biljke dodavano je startno gnojivo Biosol, zapravo dušično gnojivo koje daje dobar učinak i Biomag magnezijev karbonat koji treba smanjiti kiselost tla. Težište sadašnjega pokusa bila je usporedba spomenutih korektora sa korektorom zeolita SPS30 koji veže teške kovine i amonijak, smanjuje količinu mobilnog aluminija, ionskom izmjenom aktivira biogene elemente usprkos velikoj kiselosti semigleja. Iz izmjerenih veličina rasta smreke u razdoblju od 1994. do do 2001. godine razvidne su promjene rezul |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 58 <-- 58 --> PDF |
tata s prolaženjem vremena u odnosu na pojedine tretmane i da posljednja mjerenja idu u prilog manjoj dozi zeolitnoga preparata. Poslije 8 godina stabalca smreke iz toga tretmana pokazuju veće vrijednosti rasta u odnosu na sve ostale tretmane. Hoće li se trend rasta smrekovih stabalaca nastaviti u skladu s posljednjim rezultatima teško je predvidjeti jer to najvjerojatnije ovisi o daljnjim promjenama u tlu izazvanim davanjem korektora, zatim o stanišnim prilikama, s klimom kao dominantnim čimbenikom te zasigurno o genetskoj konstituciji smreke. Istraživana stabalca smreke, tretirana različitim korektorima, sva su u odnosu na kontrolu pokazala veće vrijednosti uz iznimku onih tretiranih biomagom. Iz rada o tlu koji nalazimo u ovome zborniku (A. Butorac i dr.) vidi se kako je u tretmanu s biomagom došlo do smanjenja kiselosti tla, pa se u budućnosti i kod ovoga korektora može očekivati učinak. U pokusima sa smrekom, šumskim drvetom koje živi preko 400 godina, naša se osmogodišnja istraživanja odnose na početak njezina života. Za dobivanje pouzdanijih podataka o reagiranju smreke toga staništa na primijenjene tretmane, ova bi istraživanja trebalo nastaviti. U pokusu smo zamijetili i jedan nepovoljan utjecaj dodavanja korektora, a to je bujan razvoj prizemnoga bilja koje postaje konkurencija razvoju smreke. Korek Zaključci Na temelju praćenja dendrometrijskih mjerenja rasta i prirasta smreke u proteklih 8 godina i to ukupne visine, tečajnoga godišnjega prirasta i promjera stabalaca u vratu korijena, kao i fitomase nadzemnoga dijela u randomiziranom bloku s 4 ponavljanja u staništu subalpinske smrekove šume u Fuegenbergu, u Istočnome Tirolu, s dodavanjem pet različitih korektora, moguće je donijeti ove zaključke: 1. Dodavanjem korektora SPS30, manje i veće količine, Biosola, Agrarvitala SPS30 zajedno s Biosolom i Biomagom tijekom sadnje smrekovih biljaka 2 + 2 B u semiglejno tlo poslije sječe smrekove prestarjele i progaljene sastojine, svi korektori osim Biomaga pospješili su rast stabalaca. 2. Tri godine poslije pošumljavanja izmjerene visine i tečajni godišnji visinski prirast pokazali su najbolji učinak u tretmanu kombinacije Agrarvital SPS30 s Biosolom. 3. Poslije 6 godina najveću visinu imala je smreka iz tretmana s Biosolom, najveći tečajni godišnji prirast iz tretmana s manjom dozom Agrarvitala SPS30, a najveći srednji promjer u tretmanu s kombinacijom Agrarvitala SPS30 s Biosolom. 4. Osam godina poslije sadnje najveću srednju visinu pokazala je ponovno smreka iz tretmana s Biosotori i obilje svjetla poslije sječe starih smreka, osobito su pogodovali razvoju borovnice (Vaccinium myrtilus). Šumarska znanost ne govori u prilog klasičnoj gnojidbi tijekom pošumljavanja (Burchel i Huss, 1987). Dodavanja Agrarvitala SPS30 oportuno je zbog saniranja utjecaja suhoga i mokroga (kisele kiše) taloženja štetnih kemijskih spojeva u šume, što ima značajan utjecaj na kakvoću podzemnih voda koje se procjeđuju kroz šumsko tlo. Dodavanjem korektora šuma brže postiže one razvojne faze koje ju čine učinkovitom u zaštiti okoliša. Što bržim postizanjem potpunoga sklopa krošanja zaštitne šume, skraćuje se vrijeme kada šuma još nije u potpunosti u protuerozojskoj, hidrološkoj i vodozaštitnoj funkciji i kada nije učinkovita u sprječavanju lavina. U subalpinskoj šumi smreke potrebno je što prije postići njezinu biološku i statičku stabilnost. Prvo ćemo postići ako šumu uzgojimo u njezinu prirodnom sastavu, a drugo davanjem prednosti stablima sa što nižim težištem, što smrekovu sastojinu čini otpornom na olujni vjetar i snjegoizvale (Prp ić, 1968). Prema Ellebergu, 1968 i Leibundgutu, 1975, 1984, smreka je vrlo otporna na zimske studeni. U višim predjelima ona treba puno svjetla u svim razvojnim fazama, a granica njezina pridolaska povezana je sa srednjom srpanjskom temperaturom zraka od 10 oC. lom, dok su najveći tečajni godišnji prirast te promjer na vratu korijena imala stabalca smreke iz tretmana s manjom količinom Agrarvitala SPS30. Smreka iz toga tretmana s povećanim tečajnim godišnjim prirastom sustiže smreku iz tretmana s biosolom. Statistički obrađeni podaci mjerenja pokazuju pouzdanost od 0,1 do 1 %, i od 0,1 do 5 %. 5. Fitomasa nadzemnoga dijela smrekovih stabalaca srednje visine bila je najteža u tretmanu kombinacije Agrarvitala SPS30 i biosola, iza nje slijede vrijednosti težine fitomase iz tretmana s manjom dozom Agrarvitala SPS30 , Biosola, veće doze Agrarvitala SPS30, kontrole i na kraju Biomaga. 6. Zbog bujnoga razvoja prizemnoga rašća, posebno borovnice, na pokusnim plohama tretiranim s korektorima dolazi do ugrožavanja smreke konkurencijom korova. Dodavanje korektora tijekom sadnje treba obaviti u obliku startne gnojidbe, a ne kao meliorativnu gnojidbu, odnosno dodavanjem korektora po čitavoj površini. Konkurencija korova povećava mortalitet smrekovih stabalaca. 7. Mortalitet smreke u pokusu iznosio je od 13 do 18 % i to za tretmane od 1. do 5. dok je u 6. tretmanu onom s Biomagom iznosio visokih 31 %. Mortalitet je posljedica više čimbenika. Osim korova mortali |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 59 <-- 59 --> PDF |
tetu su doprinijeli veliki smrekov potkornjak (Hylo-9. Usporedba rezultata rasta obične smreke s prilikabium abietetis), štitasta uš (Chermes viridis), lomoma u tlu i njihovom promjenom u odnosu na počevi stabala od težine snijega i štete od divljači. tak pokusa, otkriva promjenu kiselosti, mobilnoga 8. Gusta sadnja biljaka u gnjezda u oslobođeni mineralaluminija i sadržaja humusa kod tretmana u kojima ni sloj tla i dodavanje korektora omogućava brže naje smreka pokazala bolji rast. Spomenute odnose predovanje smrekovih stabalaca, pa se pokazuje popotrebno je podrobnije istražiti u budućim istražitreba za odstranjivanjem suvišnih stabalaca. Prilikom vanjima koja su potrebna zbog dobivanja daljnjih odstranjivanja treba imati u vidu kako se radi o zaštit-spoznaja o ekološkoj konstituciji smreke i njezinu noj šumi u kojoj buduća stabla trebaju imati dobru reagiranju na korektore, posebice na zeolitski pristatiku zbog sprječavanja lavine. Pri tomu je bitno pravak. obratiti pozornost na težište stabala i stupanj vitkosti. Ružinski, N., A. Anić-Vučinić: Obrada otpadnih voda prirodnim zeolitima Prirodni zeoliti posjeduju svojstva jakog i selektivsu pokazala da se prirodni zeoliti mogu koristiti samonog adsorbenta, selektivne ionske izmjene i katalitičke stalno ili u kombinaciji s drugim medijima i postupcima aktivnosti, imaju jedinstvenu poroznu strukturu, sigurni u svim fazama obrade otpadnih voda. Isto tako daju vrlo su i jednostavni za rukovanje, imaju visoku termalnu stadobre rezultate pri uporabi pročišćavanja otpadnih voda bilnost i veliku unutrašnju aktivnu površinu. Istraživanja različitih izvora i različitih ekstremnih sastava. Hrenović, J.: Primjena prirodnih zeolita u biološkom uklanjanju fosfora iz otpadnih voda Autorica piše o biološkom uklanjanju fosfora iz ot-prirodnih zeolita kao nosača bakterija u procesu uklapadnih voda koje se temelji na aktivnosti P-akumulira-njanja fosfora. jućih bakterija. U radu je prikazana metoda primjene M e s i ć , M. F. B a š i ć , I. K i s ić , A. B u to r a c , Ž. Z g o r e l e c : Primjena zeolita za smanjeno ispiranje dušika s vodom iz drenskih cijevi Poznati agronomski znanstvenici pišu o primjeni drenskih cijevi kod gnojidbe od 250 kg/ha N bilo je za zeolita u svrhu smanjenja gubitaka dušika iz drenskih 16 % manje kad se primijenio zeolit. cijevi. Ukupno prosječno ispiranje dušika vodom iz Krolo, P., P. Dabić, A. Lisica: Cementni kompoziti s prirodnim zeolitima u funkciji zaštite okoliša i njihova primjena u građevinarstvu Autori ukazuju kako cementni kompoziti s velikim ćom kompozita i niskom vodoupojnosti. Optimalni udjelom zeolita pokazuju dobra fizikalno-kemijska i udjel zeolita u cementnim kompozitima daje novi vemehanička svojstva koja se odlikuju dobrom čvrsto-zivni materijal i štiti okoliš. Tofant, A.: Uporaba prirodnih zeolita u veterinarstvu Primjenom zeolita u stočnim stajama smanjuje se ku, što povećava zdravstveno stanje životinja. stočn utjecaj neugodnih mirisa i ii njihova koncentracija u zra njih Uremović, Z., T. Filipan, M. Uremović, M. Konjačić: Primjena prirodnih zeolita u svinjogojstvu Primjena prirodnih zeolita u svinjogojstvu pozi-jevih iona NH4 iz otpadnih voda, poboljšanje konverzitivno utječe u smislu uklanjanja štetnih plinova NH4 i je hrane, ubrzavanje rasta tovljenika, preveniranje miH2S, neugodnih mirisa oko tovilišta, uklanjanje amoni-kotoksikoza. Tišma, S., A. Pisarović, A. Farkaš: Metodološka primjenjivost cost-benefit analize u ekonomskom vrednovanju prirodnih resursa Prva autorica članka, ekonomistica-znanstvenica sa suradnicama pri procjeni pozitivnoga utjecaja na koja je stekla doktorsku disertaciju iz područja cost-okoliš dodavanjem zeolitnoga tufa. benefit analize, definira je kao metodu koja štiti društveni interes nasuprot krajnjem individualizmu privatProf. dr. sc. dr. h. c. Branimir Prpić nog interesa. U slučaju ovoga članka koristi je zajedno |