DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 323-330
UDK 630* 331 + 88 (001)


RASPOLOŽIVE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE I MOGUĆNOSTI ŠUMA
ZA PROIZVODNJU BIOGORIVA U HRVATSKOJ


AVAILABLE AGRICULTURAL AREAS AND THE USE OF FORESTS FOR
BIOFUEL PRODUCTION IN CROATIA


Franjo TOMIĆ*, Tajana KRIČKA*, Slavko MATIĆ**


SAŽETAK: Zbog ekonomskih i ekoloških razloga nastavlja se unapređivanje
proizvodnje i širenje korištenja biogoriva u svijetu i Europskoj uniji (EU).
Zbog ograničene površine za proizvodnju biomase, biogoriva bi mogla zamije
niti fosilna goriva samo u jednom dijelu. Po raz


E
EEU
UU d
ddo
oo 2030
20302030.
.. godine
godinegodine,
,, u
uuz
zz razvojostalih obnovljivih izvora energije, biogoriva i j naft


b
bbi u
uu Hrvatsko
HrvatskoHrvatskoj zamijenil
zamijenilzamijenila
aa naftu u
prometu za 25 %, što iznosi 452.325 t. Danas poljoprivredne površine zauzimaju
2,955.728 ha. Od toga su 1,074.159 ha pogodne, 1,074.510 ha ograničene,
a 806,328 ha trajno nepogodne površine za poljoprivrednu proizvodnju.
Potencijali obradivih površina iznose 2,150.000 ha, a obrađuje se svega
1,092.000 ha. Danas je moguće u poljoprivredi iz biomase (organskih ostataka
i otpadaka) dobivati 673.530 t/godišnje biogoriva, a da se ne ugrozi stalnost
prirodnog obnavljanja organske tvari u tlu. Hrvatska raspolaže s 2,688.687 ha
šuma i šumskog zemljišta, gdje godišnje prirašćuje 10,526.000 m3, a sječivi
etat je 6,564.000 m3. Od toga se za industrijsko drvo i ogrjev iskoristi 60 % ili
3,938.400 m3, a ostatak od 40 % ili 2,625.000 m3 ostaje kao otpad u šumi. Ako
bi se otpad sveo na normalnu količinu od 15 % ili 984.600 m3 onda bi za bioenergiju
ostalo 45 % ili 2,953.800 m3. Ta količina drva za bioenergiju dovoljna
je za proizvodnju 600.000 t biogoriva u ekvivalentnim količinama nafte.
Koristeći postojeće zalihe u poljoprivrtedi i šumarstvu danas se može proizvesti
1,273.530 t/godišnje biogoriva. Taj iznos premašuje za 2,8 puta potrebnu
količinu, koju će Hrvatska, trebati koristiti 2030. umjesto fosilnih goriva.
Hrvatska raspolaže s potrebnim površinama u poljoprivredi, kao i s kvalitetnim
šumama u svrhu proizvodnje hrane i biogoriva po postojećim direktivima
EU.


K l j u č n e r i j e č i : biogorivo, biodizel, bioetanol, bioplin, poljoprivredne
površine, šuma. poljoprivreda, šumarstvo.


1. UVODNE NAPOMENE – Introductory remarks
Neodrživi izvori, pretežno nafte i plina, još uvijek obnovljivi izvori energije (hidroenergija, energija vjeprevladavaju
u proizvodnji energije. Njihove zalihe su u tra, sunčeva energija, geotermalna energija i bioenerograničenim
količinama, sve skuplji su i sve više dolazi gija) trebaju, u jednom dijelu, zamijeniti energiju iz fodo
izražaja njihov štetan utjecaj na okoliš. Stoga, raz-silnih izvora. Budući da se u bližoj budućnosti očekuje
vijene zemlje u svijetu i Europska unija (EU) drže da značajna korist od korištenja bioenergije, nastavlja se


unapređivanje proizvodnje i širenje uporabe biogoriva.


* Prof. dr. sc. Franjo Tomić, Prof. dr. sc. Tajana Krička, Međutim, zbog ograničenih postojećih površina za
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, proizvodnju biomase, EU planira u prometu, tijekom
10 000 Zagreb


sljedećih 30 godina, zamijeniti naftu biogorivima do
** Ai ukmadjeetmnoikstSi,l1av0k 0o0M0Zataigćr,eHbrvatska akademija znanost i 25 % njezine potrošnje (Tomić i Krička, 2007).


323




ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 6     <-- 6 -->        PDF

F. Tomić, T. Krička i S. Matić: RASPOLOŽIVE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE I MOGUĆNOSTI ŠUMA . Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 323-330
S obzirom da je Hrvatska kandidat za članstvo u
EU, potrebno je najprije raditi na ispunjenju obveza od
5,75 % udjela biogoriva, koju ima svaka članica do
2010. godine. Hrvatska ima oko 950.000 ha poljoprivrednih
površina koja se sada ne koriste za uzgoj poljoprivrednih
kultura. Nakon potrebne izvedbe melioracijskih
mjera, manjeg ili većeg intenziteta, ove površine
moguće je koristiti za potrebno povećanje poljoprivredne
proizvodnje i za uzgoj energetskih usjeva u svrhu
proizvodnje biogoriva.


Danas hrvatsko šumarstvo gospodari s 2,688.687 ha
šuma i šumskog zemljišta, u kojima se nalazi
397,963.000 m3 drvne zalihe, koja godišnje prirašćuje
10,526.000 m3, gdje se u zahvatima njege i obnove šuma
godišnje sječe etat bruto volumena od 6,564.000 m3.
Od ukupnog godišnjeg etata iskoristi se 30 % ili
1,969.200 m3 trupaca i 10 % ili 656.400 m3 celuloznog
drva, te 20 % ili 1.312.800 m3 ogrjevnog drva za energiju,
a ostatak od 40 % ili 2,625.000 m3 kao otpad ostaje
u šumi (Matić 2007., 2007a).


Od ukupne količine otpada koji danas ostaje u šumi,
istraživanjima se utvrdilo do bi 62,5 % ili 1,641.000 m3
moglo koristiti za proizvodnju bioenergije, a 37 % ili


984.000 m3 bi ostajalo u šumi kao otpad. Ako količinu
pogodnu za bioenergiju iz današnjeg otpada pridružimo
količinu od 1,312.800 m3 koliko se danas proizvede
ogrjevnog drveta, dobijemo ukupnu količinu drva
za energiju, koja bi već danas mogla doći na energetsko
tržište u iznosu od 2,953.800 m3, što je 45 % od
ukupnog godišnjeg etata. Na taj način bi se za industriju
koristilo 40 % ili 2,525.600 m3, za energiju 45 % ili
2,953.800 m3, a u šumi ostajalo 15 % ili 984.600 m3
otpada.
U ovom radu razmatraju se današnje mogućnosti
šumarstva i raspoložive poljoprivredne površine za
proizvodnju biogoriva u nas, kako bi u energetske svrhe
koristili gospodarske vrijednosti biomase i istovremeno
zadovoljili postojeće obveze Europske unije u
svrhu rješavanja ekoloških problema.


2. STANJE POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA I POGODNOST TALA
NA UZGOJ POLJOPRIVREDNIH KULTURA
The condition of agricultural area and soil suitability for agrocultures
S obzirom na površine, Hrvatska raspolaže potencijalima
za daleko veću poljoprivrednu proizvodnju od
one koju danas ostvaruju naša gospodarstva. Znatan
dio površina ne koriste se za uzgoj poljoprivrednih kultura,
i to predstavlja dobar potencijal za proširenje biljne
proizvodnje. Uz to, poljoprivredna proizvodnja
može se povećati i na obradivim površinama, primjenjujući
naprednije tehnologije. Naime, u nas se u ovom
vremenu, primjenjuju tehnologije uzgoja poljoprivred


nih kultura na nižoj razini u odnosu na tehnologije u
zemljama s razvijenom poljoprivredom, pa se potencijali
za veću poljoprivrednu proizvodnju nalaze i u boljem
gospodarenju na površinama koja se obrađuju.


Na temelju Osnovne pedološke karte i Generalizirane
karte – staništa Republike Hrvatske (xxx, 2004.), u
tablici 1, prikazane su površine pedoloških razdjela tala
u poljoprivredi, površine pod šumom i ukupne površine.


Tablica 1. Ukupne površine u Hrvatskoj, površine pedoloških razdjela tala u poljoprivredi, površine
pod šumama i površine naselja


Table 1 Total area in Croatia, area of pedological soil classification in agriculture, forested area


and settled area


Površine – Area


Ukupne površine Hrvatske –
Total area in Croatia
Površine pod šumom – Forested area
Površine pod vodom – Area under water
Površine naselja – Settled area
Poljoprivredne površine – Agricultural area
Automorfna tla – Automorphous soils
Hidromorfna tla – Hydromorphous soils
Halomorfna tla – Halomorphous soils
Subakvalna tla – Subaqual soils
Stjenovita tla – Rocky soils


ha


5,662.031,0


2,608.358,0
53.359,0
44.586,0
2,955.728,0
1,502.082,2
1,087.905,4
410,5
319,9
365.010,0


Dakle, od ukupne kontinentalne površine Hrvatske
(5,662.031 ha), poljoprivredne površine zauzimaju


% od ukupnih površina
% of total area


100,0


46,1
0,9
0,8
52,2


% od poljoprivrednih površina
% of agricultural area


100,00
50,82
36,81
0,01
0,01
12,35


2,955.728 ha ili 52,2 %. Na poljoprivrednim površinama
dominiraju automorfna i hidromorfna tla.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 7     <-- 7 -->        PDF

F. Tomić, T. Krička i S. Matić: RASPOLOŽIVE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE I MOGUĆNOSTI ŠUMA . Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 323-330
Postanak i razvoj automorfnih tala pod utjecajem je
oborinskih voda i u njihovom profilu nema dužeg zadržavanja
suvišne vode. Međutim, hidromorfna tla prekomjerno
su vlažena, kraće ili duže vrijeme. Suvišne vode
mogu biti oborinske, koje stagniraju na sloju različito
mogućeg intenziteta nepropusnosti. Zatim, njihov višak
može biti od slivnih, poplavnih i podzemnih voda te
prekomjerno vlaže profil tla u različitom trajanju.


Halomorfna tla zauzimaju neznatne površine. Zaslanjena
su ili alkalizirana različitog intenziteta zbog
prisutnosti zaslanjene ili alkalizirane podzemne vode.


Subakvalna tla zauzimaju najmanju površinu, svega
oko 320 ha. Ona su stalno pod plićim vodenim pokri


vačem (močvare) i neupotrebljiva su za poljoprivrednu
proizvodnju.


Na temelju pedološke obrade četiri postojeća razreda
tala, izrađene su namjenska pedološka karta Republike
Hrvatske (Bogunović et. al. 1996) i hidropedološka
karta (Vidaček et. al. 2005). Ove pedološke obrade
utvrdile su 72 pedosistematske jedinice, koje su raznoliko
pogodne za biljnu proizvodnju. Na temelju pedoloških
(fizikalnih i kemijskih) značajki, u tablici 2. prikazane
su površine s pogodnim tlima, površine na kojima
su tla s ograničenjima i površine na kojima su trajno
nepogodna tla za uzgoj poljoprivrednih kultura.


Tablica 2. Pogodnost poljoprivrednih površina (tla) za uzgoj poljoprivrednih kultura, u ha
Table 2 Suitability of agricultural area (soil) for the growth of agrocultures, in ha


Površine s
pogodnim tlima


Area with
suitable soils


605.739


Površine s Površine s Površine s Površine s


umjereno ograničeno privremeno trajno


pogodnim tlima pogodnim tlima nepogodnim tlima nepogodnim tlima
Area with Area with Area with Area with
moderately limited temporarily permanently
suitable soils soil suitability unsuitable soils unsuitable soils


468.420 463.597
Površine s pogodnim tlima i umjereno pogodnim
tlima, zajedno iznose 1,074.159 ha. Mogu se koristiti
za uzgoj poljoprivrednih kultura, uz primjenu pravilnog
gospodarenja. Na većem dijelu ovih površina sada
se primjenjuje poljoprivredna proizvodnja. U ovu skupinu
tala spadaju: černozemi, aluvijalna neoglejena,
koluvijalno duboko tlo bez skeleta, veći dio eutričnih
tala, dublje rendzine, dublje crvenice, lesivirana na rastresitim
sedimentima i ilovačama, semiglejna tla, rigolana
i veći dio hidromelioriranih tala.


Poljoprivredna proizvodnja može se ostvarivati i na
površinama s ograničeno pogodnim tlima koja zauzimaju
463.597 ha. U ovu skupinu spadaju površine na
kojima su: koluvijalna tla s manje ili više skeleta, zatim
sirozemi – koji su erodibilni, nerazvijena tla eolski
“živi pjesci” te rendzine na laporu, ranker na pijesku i
distrično smeđa tla – dublja na pijesku, smolnica – bogata
glinom, pseudoglejna tla – koja su kisela i imaju
slabije propusan “g” sloj, kao i hidromeliorirano močvarno
vertično tlo. Budući da se veći broj ovih ograničenja
(fizikalne, kemijske i biološke značajke tla)
mogu otkloniti agromelioracijskim i hidromelioracijskim
mjerama, ove površine mogu postati pogodne za
uspješan uzgoj poljoprivrednih kultura.


Posebno dobra mogućnost postoji za melioriranje
većeg dijela hidromorfnih tala, koja zauzimaju


611.324 ha i spadaju u površine s privremeno nepogodnim
tlima za poljoprivrednu proizvodnju. Ovdje posebno
treba istaći močvarno glejna tla, koja su dosta
rasprostranjena u dolinama rijeka. Ona su prekomjerno
vlažena površinskim i podzemnim vodama te imaju
611.324 806.648
Ukupne
poljoprivredne
površine (tla), ha
Total agricultural
area (soil), ha


2,955.728


nepovoljan vodo-zračni odnos. Inače su ova tla potencijalno
plodna i mogu melioracijama postati pogodna.
Posebno se to odnosi na: hipoglejna tla, ritsku crnicu,
zatim pseudoglej – glejno tlo.


U površine s privremeno nepogodnim tlima spadaju
i halomorfna tla (solončak-zaslanjeno tlo i solonec-alkalizirano
tlo). Iako ove površine zauzimaju mali prostor
(svega 411 ha) i nemaju veće značenje za poljoprivredu,
ipak ih je moguće meliorirati intenzivnijim mjerama.
Prema prikazanim podacima, uz površine s pogodnim
tlima (605.739 ha i umjereno pogodnim tlima


(468.420 ha), moguće je za poljoprivrednu proizvodnju
koristiti i površine s ograničeno pogodnim tlima
(463.597 ha) kao i površine s privremeno nepogodnim
tlima (611.324 ha), pogotovo nakon otklanjanja njihovih
ograničenja – odgovarajućim melioracijskim mjerama.
Na temelju ovog stanja može se zaključiti da je
moguće primjenjivati poljoprivrednu proizvodnju na
ukupnoj površini od 2,149.080 ha.
Uz ove raspoložive površine za poljoprivrednu proizvodnju,
Hrvatska ima još 441.318 ha, koja su trajno
nepogodna za uzgoj poljoprivrednih kultura. U ovu
skupinu ubrajaju se: litosoli – imaju izrazito loše pedofizikalne
i pedokemijske značajke, vapneno dolomitna
crnica – visoko stjenovita i vrlo suha, skeletni rankeri,
smeđe tlo na vapnencu i dolomitu – plitka i skeletoidna,
eutrično i distrično smeđa tla na eruptivima, te podzol
i smeđe podzolasto tlo na kiselim supstratima.
Ovim tlima svakako treba dodati i oko 320 ha subakvalnih
tala, koja su pod plitkim vodama i nemaju praktički
značaj za poljoprivredu. U trajno nepogodna tla ubraja




ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 8     <-- 8 -->        PDF

F. Tomić, T. Krička i S. Matić: RASPOLOŽIVE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE I MOGUĆNOSTI ŠUMA . Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 323-330
ju se i stjenovita tla, koja zauzimaju čak 365.010 ha.
Time ukupno trajne nepogodne površine za poljoprivredu
u nas iznose 806.328 ha.


Ove površine od 806.328 ha koje su nepogodne za
poljoprivredu, mogu se korisno upotrijebiti za podiza


nje šumskih kultura, gdje bi se proizvodilo drvo za industriju
i bioenergiju. Na taj bi se način osim gospodarskih
dobile i općekorisne vrijednosti koje nam daju
šume (ekološke i socijalne) a koje su svakim danom
sve potrebnije i vrjednije.


3. STRUKTURA UZGOJA POLJOPRIVREDNIH KULTURA
I MOGUĆNOST UZGOJA BIOUSJEVA
The structure of agro-culture cultivation and the
possibility of bioculture cultivation
Prema Statističkom ljetopisu (xxx, 2006) u tablici 3.
prikazana je struktura uzgoja poljoprivrednih kultura.


Tablica 3. Poljoprivredne površine i uzgoj kultura u Hrvatskoj, u ha
Table 3 Agricultural areas and agriculture cultivation in Croatia, in ha


Poljoprivredne Potencijalno Obradive Oranice i Voćnjaci Vinogradi Livade Pašnjaci
površine obradive površine s vrtovi
ukupno površine pašnjacima
Agricultural Potentially Arable area Ploughland Orchards Vineyards Meadows Pastures
area Total arable area with pastures and vegetable
gardens
2,955.728 2,149.080 1,202.000 864.000 43.000 30.000 155.000 110.000


Značajno je da se od potencijalno obradivih površina
u nas obrađuje 55,9 % ili 1,202.000 ha. Ako se isključe
pašnjaci, obradive površine iznose svega 50,8 % ili
1,092.000 ha. U svakom slučaju raspoložive poljoprivredne
površine slabo se koriste, a uz to se ostvaruje niska
razina poljoprivredne proizvodnje. Posljedice ovog
stanja su poznate – nedostatak potrebnih poljoprivrednih
proizvoda, veliki uvoz hrane i visoke cijene.


3.1. Mogućnost proizvodnje biogoriva
Poznato je da se danas proizvodi tri vrste biogoriva:
biodizel, bioetanol i bioplin. Biodizel se najviše proizvodi
u Europskoj uniji, koristeći tehnologije proizvodnje
prve i druge generacije. Primjenom tehnologija prve
generacije biodizel se proizvodi iz sjemena uljarica
(uljane repice, soje i suncokreta), a primjenom tehnologija
druge generacije dobiva se iz lignocelulozne (drvne)
mase, te ostataka i otpada u šumarstvu i poljoprivredi.
Do sada je EU manje proizvodila bioetanol, koristeći
pšenicu, kukuruz i šećernu repu, jer nije mogla konkurirati
cijeni njegove proizvodnje u Brazilu iz šećerne
trske.
Bioplin se proizvodi iz raznolikih organskih ostataka
i otpadaka koji fermentiraju. Budući da su u tu svrhu
značajni otpaci u stočarstvu, u državama EU već postaje
brojna postrojenja za njegovu proizvodnju.
Uzimajući u obzir naše uvjete, držimo da u ovo vrijeme
posjedujemo dobre mogućnosti za proizvodnju biodizela
iz sjemena uljarica (posebno uljane repice), koristeći
tehnologije prve generacije te biodizel iz ligno


Povećanje poljoprivredne proizvodnje moguće je
ostvariti korištenjem postojećih 947.080 ha potencijalno
obradivih površina, kao i primjenom suvremenih
tehnologija na sadašnjim obradivim površinama. Zahvaljujući
upravo ovim 947.080 ha nekorištenih površina,
moguće je, uz povećanje poljoprivredne proizvodnje
(hrane) pristupiti i uzgoju kultura za proizvodnju
biogoriva.


– Possibility of biofuel production
celulozne (drvne) biomase i njezinih ostataka – primjenjujući
tehnologije druge generacije. Isto tako, naše brojne
stočarske farme imaju velike količine organskog
otpada (pogotovo stajskog gnoja) pa ih je korisno, zbog
gospodarskih i ekoloških razloga, pretvarati u bioplin.
Na temelu direktive EU iz 2003. godine (xxx, 2003.),
po kojoj svaka članica treba koristiti u prometu 5,75 %
biogoriva u 2010. godini, 20 % u 2020. i 25 % u 2030 godini,
kao i potrošnje dizel goriva i benzina u prometu Hrvatske
od ukupno 1,809.300 t godišnje (xxx, 2006), Hrvatska
treba u prometu koristiti ove količine biogoriva:
2010. godine 104.034 t
2020. godine 180.930 t
2030. godine 452.325 t
Ove količine biogoriva moguće je ostvariti i bez uzgoja
poljoprivrednih kultura i uporabe šumske drvne
mase u svrhu proizvodnje biodizela i bioetanola. Time
bi se moglo svih 947.080 ha, koja se sada ne obrađuju,
koristit za povećanje poljoprivredne proizvodnje, od


iti
ii
nosno z
zza
aa proizvodnju hrane.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 9     <-- 9 -->        PDF

F. Tomić, T. Krička i S. Matić: RASPOLOŽIVE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE I MOGUĆNOSTI ŠUMA . Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 323-330
Navedene potrebne količine biogoriva, pa i znatno cije (Krička i sur., 2007). Prema podacima Dundoviše
od potrebnih količina (više od 452.325 t u 2030. gov
i ć a i K ri čk e (2007) iznose se podaci o postojećoj
dini), moguće je proizvoditi iz sada raspoložive biomase biomasi u poljoprivredi, koja se može koristiti za proiz(
organskih ostataka i otpada) u poljoprivredi i šumar-vodnju biogoriva i njoj ekvivalentna vrijednost u količistvu,
uvođenjem tehnologija proizvodnje druge genera-ni nafte (tablica 4).


Tablica 4. Biomasa značajnih poljoprivrednih kultura i ekvivaletna vrijednost nafte, u tonama/godišnje
Table 4 Biomass of important agro-cultures and equivalent value of crude oil, in tons/per annum


Kultura – Culture


Vinova loza – Grape vine
Jabuka – Apple
Kruška – Pear
Breskva – Peach
Maslina – Olive
Šljiva – Plum
Višnja – Sour cherry
Pšenica – Wheat
Ječam – Barley
Kukuruz – Corn
Uljana repica – Oil rape
Suncokret – Sunflower
Soja – Soya
Grah – Beans
Ukupno – Total


Vrsta domaće životinje
Type of domestic animal
Goveda – Cattle
Svinje – Pigs
Konji – Horses
Ovce – Sheep
Perad – Poultry
Ukupno – Total


Ekvivalentna vrijednost nafte u t/god.


Biomasa t/god. – Biomass t/year


Equivalent value of crude oil in t/year


34.570


33.610


12.110


10.900


59.670


78.770


7.510


305.950


34.360


624.910


7.820


12.220


10.460


6.690


1,239.550


Navedene količine biomase za pojedine značajne poljoprivredne
kulture, kao i ukupna biomasa 1,239.550 (t)
godišnje, predstavlja svega 30 %-nu njihovu vrijednost,
jer je potrebno ostalih 70 % biomase ostavljati na poljoprivrednim
površinama zbog prirodnog obnavljanja organske
tvari u tlu. Na temelju energetske vrijednosti
biomase pojedinih kultura, ukupna ekvivalentna vrijednost
u nafti iznosi 428.992 t/godišnje


Uz prikazanu biomasu uzgajanih kultura u poljoprivredi
značajne količine biomase postoje i u stočarstvu.


13.828


13.444


4.844


4.360


23.868


31.508


3.004


101.983


11.453


208.303


2.607


4.073


3.487


2.230


428.992


Stajski gnoj i organski otpaci u stočarstvu koriste se
za proizvodnju biogoriva – bioplina (Kralik, 2007;
K r i č k a i sur. 2007). Količine organske tvari (biomase)
ovise o vrsti stoke, njihovom broju i tehnologiji uzgoja.
U tablici 5 prikazana je biomasa i ekvivalentna
vrijednost nafte iz raspoložive količine stajskog gnoja
u nas (Dundović i Krička (2007).


Tablica 5. Biomasa u stočarstvu i ekvivalentna vrijednost u nafti, u tonama/godišnje
Table 5 Biomass in cattle breeding and equivalent value in crude oil, in tons/per annum


Biomasa (stajski gnoj t/god) Ekvivalentna vrijednost nafte t/god.
Biomass (animal manure t/year Equivalent value of crude oil t/year


205,496.000
148,648.000


3,604.000


13,464.000
10,268.000
381,480.000


Količine biomase u stočarstvu (stajski gnoj), prikazane
u tablici 5, predstavljaju 25 % od postojećih godišnjih
količina. Naime, uzima se da se može raspolagati
za proizvodnju bioplina samo 1/4 ukupnog stajskog
gnojiva, zbog toga što domaće životinje nisu stalno
u zatvorenom prostoru i što se ne može koristiti u
gospodarstvima koja imaju 1–3 životinje.


131.728


95.287


2.310


8.631


6.582


244.538


Uzimajući ove razloge u obzir, godišnje količine
ukupnog stajskog gnojiva u nas iznose 381,480.000 t. Iz
ove količine biomase (organskog otpada u stočarstvu)
može se dobiti ukupno 244.538 t godišnje ekvivalentnih
vrijednosti nafte. Slične vrijednosti ekvivalenata nafte u
t/godišnje, za Hrvatsku dobio je i Kr a l i k (2007).




ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 10     <-- 10 -->        PDF

F. Tomić, T. Krička i S. Matić: RASPOLOŽIVE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE I MOGUĆNOSTI ŠUMA . Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 323-330
Ovoj ukupnoj mogućoj vrijednosti biogoriva u poljoprivredi
(673.530 t/god.), moguće je dodati 600.000
t/godišnje biogoriva iz postojećih oko 3,000.000 m3 ili
1,500.000 t/godišnje raspoložive drvne mase u šumarstvu
(Matić, 2007. te Dundović i Krička, 2007).
Isti autori ističu da su potencijalne mogućnosti za proizvodnju
biogoriva u šumarstvu čak oko 1,000.000 t/godišnje
ekvivalentnih vrijednosti nafte, ne ugrožavajući
pravilno gospodarenje i potrajnost ili održivi
razvoj šuma.


Ovim potencijalnim količinama biogoriva, koji se
mogu proizvoditi iz biomase u šumarstvu, moguće je


dodati i one količine koje se mogu dobiti iz otpada u
drvnoj industriji te potencijalne količine koje će se
moći dobiti iz povećane poljoprivredne proizvodnje
koristeći sadašnjih 947.080 ha neobradivih površina,
pa i povećanjem poljoprivredne proizvodnje unapređenjem
tehnologije koje su sada na niskom stupnju.


Sve ove činjenice dokazuju da Hrvatska ima dobre
uvjete za proizvodnju biogoriva, ne ugrožavajući proizvodnju
hrane niti ugrožavajući potrajnost ili održivi
razvoj šuma.


4. UMJESTO ZAKLJUČKA - Instead of conclusion
Od ukupne kontinentalne površine Hrvatske
(5,662.031 ha) poljoprivredne površine zauzimaju
2,955.728 ha ili 52,2 %.


Od potencijalno obradivih površina u nas, koje iznose
2.150.000 ha obrađuje se 55,9 % ili 1,202.000 ha.
Ako se iz te površine isključe pašnjaci, tada danas obradive
površine iznose svega 50,8 % ili 1,092.000 ha.


Hrvatska ima čak 947.080 ha na kojima je moguće,
uz primjenu manje ili više intenzivnih melioracijskih
mjera, proširiti uzgoj poljoprivrednih kultura za proizvodnju
hrane, a dijelom i za proizvodnju biogoriva.


Kod nas trajno nepogodne površine za poljoprivrednu
proizvodnju iznose 806.328 ha. Ove površine,
koje su nepogodne za poljoprivredu, mogu se korisno
upotrijebiti za podizanje šumskih kultura, gdje bi se
moglo proizvoditi drvo za industriju i bioenergiju.


Na temelju sadašnje poljoprivredne proizvodnje,
moguće je iz biomase (organskih ostataka i otpadaka)
dobivati 673.530 t/godišnje biogoriva ekvivalentne
vrijednosti nafte, a da se ne ugrozi stalnost prirodnog
obnavljanja organske tvari u tlu.


Hrvatska raspolaže s 2,688.687 ha šuma i šumskog
zemljišta, u kojima se nalazi 397,963.000 m3 drvne zalihe
koja godišnje prirašćuje 10,526.000 m3. Godišnja
sječa ili sječivi etat je 6,564.000 m3 bruto volumena. Od
ukupnog godišnjeg etata iskoristi se 40 % ili 2,625.600


drva za preradu 20 % ili 1,312.800 m3 ogrjevnog drva za
energiju a ostatak od 40 % ili 2,625.000 m3 ostaje kao
otpad u šumi.


Od navedenog današnjeg otpada, moglo bi se 62,5 %
ili 1,641.000 m3 koristiti za proizvodnju bioenergije, a
37 % ili 984.000 m3 bi ostajalo u šumi kao otpad. Ako toj
količini koja je pogodna za bioenergiju pridružimo količinu
od 1,312.800 m3 ogrjevnog drveta, dobijemo ukupnu
količinu drva za energiju, koja bi već danas mogla
doći na energetsko tržište u iznosu od 2,953.800 m3, što je
45 % od ukupnog godišnjeg etata. Od te količine može se
dobiti 600.000 t/godišnje biogoriva ekvivalentne vrijednosti
nafte.


Iz svega navedenog proizlazi da se danas u Hrvatskoj,
koristeći postojeće zalihe u poljoprivrtedi i šumarstvu,
može proizvesti 1,273.530 t/godišnje biogoriva.
Taj iznos premašuje za 2,8 puta potrebnu količinu


(452.325 t) koju će Hrvatska na temelju direktive EU
iz 2003. koristiti 2030. godine u prometu, umjesto fosilnih
goriva.
Ako se uzmu u obzir i realne potencijalne mogućnosti
proizvodnje biogoriva u poljoprivredi i šumarstvu,
držimo da je potrebno pristupiti izradi naše strategije
o korištenju biomase i proizvodnji biogoriva u svrhu
ostvarivanja gospodarske i ekološke koristi, a time i
ispunjenja obveza koje postoje u Europskoj uniji.


LITERATURA – References


Bogunović, M., Ž. Vidaček, Z. Racz, S. Hus-ska akademija znanosti i umjetnosti, Zbornik
njak, M. Sraka, (1996): Namjenska pedo-radova znanstvenog skupa, str. 53–61, Zagreb.
loška karta Republike Hrvatske, u mjerilu Krička, T., F. Tomić, N. Voća, V. Janušić,
1:300.000, Zavod za pedologiju Agronomskog (2007): Proizvodnja bioplina iz ostataka poljofakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. privredne proizvodnje, 4. Međunarodni znan


Dundović, J. i T. Krička, (2007): Energetska upostveno-
stručni skup o naftnom gospodarstvu,
raba šumske i poljoprivredne biomase u RepuZbornik
radova, Vol.31, str. 49–58, Zadar.
blici Hrvatskoj, Poljoprivreda i šumarstvo kao Krička, T., F. Tomić, N. Voća, Ž. Jukić, V. Japroizvođači
obnovljivih izvora energije, Hrvat-nušić, A. Matin, (2007): Proizvodnja obnov




ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 11     <-- 11 -->        PDF

F. Tomić, T. Krička i S. Matić: RASPOLOŽIVE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE I MOGUĆNOSTI ŠUMA ... Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 323-330
ljivih izvora energije u EU, Poljoprivreda i šu-ljoprivreda i šumarstvo kao proizvođači obnovmarstvo
kao proizvođači obnovljivih izvora ljivih izvora energije, Hrvatska akademija znaenergije,
Hrvatska akademija znanosti i umjet-nosti i umjetnosti, Zbornik radova znanstvenog
nosti, Zbornik radova znanstvenog skupa, str. skupa, str. 43–52, Zagreb.
9–16, Zagreb. Vidaček, Ž., M. Bogunović, S. Husnjak, M.


Kralik, D., (2007): Potencijali Republike Hrvatske u Sraka, A. Bensa, (2005): Hidropedološka
proizvodnji bioplina, Poljoprivreda i šumarstvo karta Republike Hrvatske, u mjerilu 1:300.000,
kao proizvođači obnovljivih izvora energije, Hr-Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta
vatska akademija znanosti i umjetnosti, Zbornik Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
radova znanstvenog skupa, str. 181–189, Zagreb. Vuk, B. i suradnici (2007): Energija u Hrvatskoj, Go-


Ma ti ć, S., (2007): Zahvati njege i obnove kao način dišnji energetski pregled, Ministarstvo gospopridobivanja
drva za energiju i povećanja kvalite-darstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatte
šuma u Hrvatskoj, Poljoprivreda i šumarstvo ske, Zagreb.
kao proizvođači obnovljivih izvora energije, Hr-xxx, (2003): Directive 2003/30/EC of the European
vatska akademija znanosti i umjetnosti, Zbornik Parlament and of the Council on the promotion
radova znanstvenog skupa, str. 17–41, Zagreb. of the use of biofuels or other renewable fuels


Ma ti ć, S., (2007a): Bioenergija-izazov i prilika šumar-for transport, Official Journal of the EU, Brustva
Hrvatske, u: I. Grbac (ur), Nove tehnologije i xelles.
materijali u industrijama baziranim na sektoru xxx, (2004): Karte staništa Republike Hrvatske, u mješumarstva,
Šumarski fakultet Sveučilišta u Za-rilu 1:100.000, DZZO, Zagreb.
grebu, Zagrebački velesajam, 5–11, Zagreb. xxx, (2006): Statistički ljetopis Republike Hrvatske,


To m ić , F. i T. Kri čk a, (2007): Strategija proizvod-str. 235–270, Zagreb.
nje i korištenja biogoriva u Europskoj uniji, Po-


SUMMARY: The production and expansion of biofuel use in the world and
the EU has been prompted by economic and ecological reasons. Fossil fuel
reserves (oil and gas) are being depleted and becoming more expensive. At
the same time the Kyoto Protocol stipulates the reduction of greenhouse gas
emissions with the goal of mitigating climatic phenomena which could cause
unforeseen consequences.


Land for biomass production is limited: therefore, biofuels could, following
the EU strategy, replace fossil fuels only in one part. In addition to developing
other renewable energies (hydro energy, solar energy, wind energy,
geothermal energy), the EU committed itself to replace traffic oil with biofuels
by 25 % by the year 2030. As Croatia is an EU membership candidate, the
first thing it is required to do is to fulfill the obligation of achieving a 5.75 %
proportion of biofuels (104,034 tons), held by each member state, by the year
2010. This is followed by the fulfillment of the commitment for the year 2020


2,325 tons).


(180,930 tons) and by the year 2030 (452,325 tons)
O
OOf the total continental land area ofCroati
CroatiCroatia
aa
(5,662,03
(5,662,03(5,662,031
11 ha), agricultural
land covers 2,955,728 ha or 52.2 %.
In Croatia, 55.9% or 1,202,000 ha of a total of 2,150,000 ha of potentially
arable land are cultivated. If pastures are excluded, then arable land amounts
to only 50.8 % or 1,092,000 ha.
With the application of more or less intensive ameliorative measures,
agrocultures could be cultivated for food production and partially for biofuel
production over as many as 947.080 ha of available land in Croatia.
Permanently unsuitable land for agricultural production in Croatia
amounts to 806,328 ha. This land could be used for the establishment of forest
cultures where timber for industry and bioenergy could be produced.
The current conditions in Croatia give us reason to believe that there are
good possibilities for biodiesel production from rape seed (especially rape




ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 12     <-- 12 -->        PDF

F. Tomić, T. Krička i S. Matić: RASPOLOŽIVE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE I MOGUĆNOSTI ŠUMA ...
oil) using first generation technologies, and biodiesel from lignocellulose
biomass and its residues in agriculture and forestry with the application of
second generation technologies. Moreover, a large number of cattle farms in
Croatia produce large quantities of organic residue (especially animal
manure) which could be usefully converted into biogas for both economic and
ecological reasons.


The quantity of biomass from agrocultures amounts to 1,239,550 (t) annually,
which is only 30 % of their value. The remaining 70 % of the biomass
should be left on agricultural land to allow organic matter in the soil to
regenerate naturally. The total equivalent value in crude oil from agricultural
areas is 428,992 t/annually.


Apart from biomass from agricultures, significant biomass quantities also
exist in cattle breeding. Animal manure and organic residue from cattle are
used for biofuel production – biogas. Annual quantities of overall animal
manure in Croatia amount to 381,480,000 t and represent 25 % of the existing
annual quantities. This biomass quantity (organic residue in husbandry) may
provide a total of 244,538 t of annual equivalent values of crude oil.


Present agricultural production may provide 673,530 t/annually of biofuels
from biomass (organic residue and waste) in the equivalent value of crude
oil without jeopardizing permanent natural regeneration of organic matter in
the soil.


Croatia possesses 2,688,687 ha of forests and forestland with 397,963,000 m


3


of growing stock which increments annually by 10,526,000 m3. The annual cut
or the prescribed cut is 6,564,000 m3 of gross volume. Of the total annual cut,
about 40 % or 2,625,600 of timber is used for processing, 20 % or 1,312,800 m3
for of fuelwood for energy and the remaining 40 % or 2,625,000 m3 is left in the
forest as waste.


Of this residue, 62.5 % or 1,641,000 m3 could be used for bioenergy production,
while 37 % or 984,000 m3 would remain in the forest as waste. If this
amount suitable for bioenergy is added to the quantity of 1,312,800 m3 of fuel-
wood, the total quantity of energy wood that could already be placed on the
energy market amounts to 2,953,800 m3, which is 45 % of the total annual cut.
This quantity could provide 600,000 t/annually of biofuel in the equivalent
value of crude oil.


Therefore, Croatia can produce an annual biofuel quantity of 1,273,539 t
from the existing reserves in agriculture and forestry. This amount is 2.8 times
higher than the quantity (452,325 t) which Croatia is obliged to use in traffic
instead of fossil fuels by 2030 (the EU Directive of 2003).


Taking into account realistic potential possibilities of biofuel production
in agriculture and forestry, we believe that a strategy on biomass use and biofuel
production should be developed in Croatia with the goal of achieving
economic and ecological bene.


Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 323-330