DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 13 <-- 13 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 331-336 UDK 630* 156 (001) BROJNO STANJE JAREBICE KAMENJARKE (Alectoris graeca Meisner) OD 2000. DO 2007. GODINE NA PLANINI TUŠNICI ROCK – PARTRIDGE (Alectoris Graeca Meisner) POPULATION SIZE ON MOUNTAIN TUŠNICA IN THE PERIOD BETWEEN 2000 AND 2007 Ivica SUČIĆ* SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati prebrojavanja jarebica kamenjarki metodom pokusnih ploha na planini Tušnici u Bosni i Hercegovini od 2000. do 2007. godine. Svrha istraživanja bila je utvrditi brojno stanje ove karakteristične pernate divljači krškog područja, jer je posljednjih nekoliko desetljeća uočeno opadanje brojnosti. Prvim prebrojavanjem 2000. g., potvrđena je ugroženost opstanka ove ptice, zabilježena je njenina prisutnost na samo dvije od šest postavljenih pokusnih ploha. Te je godine utvrđeno da na 100 ha lovnoproduktivne površine (LPP) obitavaju prosječno samo 2 kamenjarke, što je daleko manje od propisanog lovnogospodarskog kapaciteta, koji za istraživano područje iznosi 8 kamenjarki na 100 ha LPP. Prebrojavanjem sljedećih godina zabilježen je sličan rezultat uz manja odstupanja sve do 2004. g., a od 2005. g. brojno stanje jarebice kamenjarke je u porastu, tako da je u 2007. evidentirano prosječno 5 kljunova na 100 ha LPP što je povećanje od 250 % u odnosu na 2000. g. Ključne riječi: jarebica kamenjarka – grivna, populacija, metoda pokusnih ploha, planina Tušnica UVOD – Introduction Jarebica kamenjarka – grivna (Alectoris graeca Radi što boljeg uvida u stanje ove divljači, u razdoblju Meisner) vrlo je značajna divljač krškog područja. od 2000. do 2007. godine izvršeno je prebrojavanje jaZadnjih nekoliko desetljeća prošlog stoljeća bilježi se rebice kamenjarke – grivne u lovištima na planini Tuš- pad brojnog stanja ove divljači u Europi pa tako i kod nici u okolici Tomislavgrada u Bosni i Hercegovini. nas. Kao mogući uzroci opadanja brojnog stanja kame-Prebrojavanje je obavljeno metodom pokusnih ploha, njarki navode se prekomjeran lov (krivolov), povećan tijekom veljače i ožujka, a ukupno je određeno šest broj predatora (kune i ptice grabljivice) i promjene u takvih ploha (ukupne površine 420 ha) na planini Tušstaništu (sukcesija šumske vegetacije). Uzroci smanjenici i njezinim obroncima. nja brojnog stanja kamenjarki nisu dovoljno istraženi. CILJ I METODA ISTRAŽIVANJA – Goal and method of research Cilj ovog istraživanja bio je istražiti stanje populanih ploha. U lovištu je potrebno utvrditi najmanje tri cije kamenjarke na planini Tušnici. Pretpostavka je da pokusne plohe, koje predstavljaju prosjek lovišta, a nije i na ostalim planinama krškog područja Hercegovijedna ploha ne smije biti manja od 50 hektara. Prebrone i Dalmacije slično stanje. javanje se vrši krajem zime i početkom proljeća, prije Prebrojavanje se može vršiti na više načina, a za razdvajanja jata u parove, što znači tijekom veljače i potrebe ovog istraživanja odabrana je metoda pokus-ožujka. Grupa lovaca s dobrim ptičarima obilazi teren i podiže jata, vršeći prebrojavanje. Radi što točnijeg utvrđivanja brojnog stanja, dobro je da se ista ploha * Ivica Sučić, dipl. ing. šum., ŠGD “Hercegbosanske šume” obiđe više puta. Prosjek broja divljači na pokusnim d.o.o., Šumarija Glamoč, A. Starčevića, 80230 Glamoč, BiH; ivica.sucicŽtel.net.ba plohama matematički se preračunava za cijelo lovište. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 14 <-- 14 --> PDF |
I. Sučić: BROJNO STANJE JAREBICE KAMENJARKE (Alectoris graeca Meisner) OD 2000. DO 2007. Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 331-336 Plohe moraju biti dovoljno udaljene jedna od druge lovne sezone (u vrijeme lovostaja) na ovu divljač, kada (najmanje 1000 m) kako divljač istjerana iz jedne ploje zabranjen odstrijel, pa se utvrđeni broj divljači uzihe ne bi prelazila u drugu. Prebrojavanje se radi nakon ma kao proljetno brojno stanje (matični fond). OBJEKT ISTRAŽIVANJA – Object of research Prema Zakonu o lovu, jarebica kamenjarka – grivna ectori (Alectoris ss graec graecgraeca aa Meisner MeisnerMeisner) )) j jje ee divlja divljadivljač čč koj kojkoja aa slobodn slobodnslobodno oo živ živživi ii u prirodi i zaštićena aa j jje ee lovostajem. Prema lovačkom razvrstavanju spada sitnu, pernatu divljač. Po sistem u uu sit atskom razvrstavanju pripada u razred ptice (Aves), red kokoške (Galli), porodica gnjetlovi (Phasianidae) i rod kamenjarke (Alectoris). Rasprostranjena je na Alpama, Apeninskom poluotoku, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji, Grčkoj i zapadnoj Bugarskoj. Naseljava kamenita brdsko-planinska područja, a posebno krške predjele obrasle manje bujnom vegetacijom i zakržljalim raslinjem do 1500 i vi- še metara nadmorske visine. Dužina tijela je 46–48 cm, a težina 520–640 g. Na leđima i na krilima osnovna boja perja kamenjarke je izrazito pepeljasta, dok je oko vrata i na dijelu ramena i krila malo ružičasta (iznad osnovne boje). Pokrivno dugačko perje je također pepeljasto, dok donje perje ima izrazito čokoladnu boju. Crno perje koje obrazuje “grivnu”, počinje od korijena gornjeg di jela kljuna. Od sredine očiju crno perje se u blagom luku spušta prema donjem dijelu vrata. S obje strane prednjeg dijela vrata crno perje se spaja i čini crnu “ogrlicu”. Perje ispod kljuna, odnosno polje okruženo tom “ogrlicom” izrazito je bijelo. Ispod donjeg dijela crnog perja, u dužini od 8–10 cm, boja prelazi u pepeljastu, no za razliku od leđa nešto je svjetlija. Drugi dio trbuha je žućkast. Perje na grudima (ispod krila) je upečatljivo obojeno. Najprije se primijećuju crne šare (boje kave), a vrh perja završava tamnosmeđe obojenim poljem. Između ove dvije izrazite boje, perje je pepeljasto i žuto obojeno. Kljun i noge su koraljnocrveni. Monogamna je i živi u jatima koja su sastavljena od roditelja i podmlatka. Parenje i gniježđenje odvija se od ožujka do svibnja, a snese 10–18 jaja u gnijezdo na zemlji. Pilići su potrkušci i sat ili dva iza valjenja počinju tražiti hranu zajedno s roditeljima. Hrani se pretežno biljnom hranom, a uzima i životinjsku (razni insekti i larve). Radije trči nego što leti. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA – Research area Pokusne plohe utvrđene su na padinama Tušnice i jarebice kamenjarke najčešće mogu naći tijekom lovne susjednim brdima, a radi se o površinama na kojima se sezone. Slika 1. Karta šireg područja istraživanja s označenim područjem pokusnih ploha Figure 1 Map of larger research area with marked area of sample plots |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 15 <-- 15 --> PDF |
I. Sučić: BROJNO STANJE JAREBICE KAMENJARKE (Alectoris graeca Meisner) OD 2000. DO 2007. Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 331-336 Postavljeno je šest ploha, u rasponu između 730–1400 m nadmorske visine (najviši vrh Tušnice je Vitrenik 1700 m nad morem). Površina najmanje plohe je 52 ha (“Jaslice-Salakovac”), najveća 95 ha (“Mala Tablica 1. Osnovni podaci o pokusnim plohama Table 1 Basic information about sample plots Pokusna ploha (lokalitet) Sample plot (lokality) Zelića greda Zamršće Kolino Jaslice – Salakovac Veliki gradac Mala Tušnica E Površina Nadmorska visina Area (ha) Altitude (m) 54 750-930 58 730-915 87 1000-1400 52 1150-1330 74 880-980 95 1000-1350 420 Na pokusnim plohama koje se nalaze na višim nadmorskim visinama (“Kolino”, “Jaslice-Salakovac” i “Mala Tušnica”) snijeg se dugo zadržava, što je za jakih zima često uvjetovalo odgađanje prebrojavanja za kraj ožujka. Za vrijeme sniježnih dana kamenjarke silaze u područja nižih nadmorskih visina, južne i zapad- Tablica 2. Vegetacija i konfiguracija terena pokusnih ploha Table 2 Sample plots vegetation and configuration Pokusna ploha (lokalitet) Sample plot (locality) Zelića greda Zamršće Kolino Jaslice – Salakovac Veliki gradac Mala Tušnica Vegetacija – Vegetation Rijetka, s pojedinačnim grmovima bijelog i crnog graba, hrasta medunca i gloga Crni bor u stadiju mladika, rašeljka, crni jasen, mukinja, medunac, glog, bijeli i crni grab Šikara hrasta medunca i crnog graba, u višim dijelovima plohe planinski pašnjaci Planinska trava s rijetkim grmovima gloga Pojedinačni grmovi crnog jasena, crnog graba i mukinje Planinska trava s rijetkim grmovima gloga Tušnica”), a nalaze se na različitim ekspozicijama. Inklinacija se kreće između 15 o (“Zamršće”) i 40 o (“Kolino”), dok je obrast pokusnih ploha od 5 % (“Jaslice-Salakovac”) do 50 % (“Zamršće”). Izloženost Nagib – Obrast – Exposition Inclination (grade) Covering (%) Zapadna -W 35° 20 Sjeverna - N 15° 50 Južna -S 40° 30 Južna -S 20° 5 Istočna -E 15° 30 Zapadna -W 20° 10 ne ekspozicije, na kojima se snijeg najprije otopi (primjerna ploha “Zelića greda”). Ukoliko je zima bila topla, kamenjarke se ranije razdvajaju u parove (već u veljači) pa je tada teže utvrditi brojno stanje nego kad su ptice u jatu. Konfiguracija terena Configuration Nagnuti, kameniti teren s nekoliko vrtača Jednolično nagnut skeletni teren s malo zemlje između kamenja Strmi teren ispresijecan dugim, obraslim dragama Valoviti teren s dubokim vrtačama Blago nagnuti teren sa nekoliko vrtača Valoviti kameniti teren REZULTATI I RASPRAVA – Results and discussion Kada se 2000. godine pristupilo utvrđivanju brojnog stanja jarebice kamenjarke dobiveni rezultati pokazivali su opravdanu zabrinutost za ovu vrstu divljači. Te godine, od ukupno šest ustanovljenih pokusnih ploha, kamenjarke su evidentirane samo na dvije plohe. U lovačkim krugovima postavljalo se pitanje što je uzrok malom brojnom stanju ove divljači, koje je zamijećeno u zadnjih 20-ak godina. U anketi koja je provedena 2000. godine među lovcima LU “Vran” iz Tomislavgrada (koja inače i gospodari lovištima na kojima su ustanovljene istraživane pokusne plohe), 54 % ispita nih lovaca izjasnilo se za lov (odnosno krivolov) kao glavni uzrok drastičnog smanjenja brojnog stanja kamenjarke (Sučić 2000). Pokusna ploha “Zelića greda” Ova ploha, koja se nalazi na nižoj nadmorskoj visini i srednjeg je obrasta, može se uzeti kao najbolje stanište za jarebicu kamenjarku, na kojoj se tijekom zime, zbog manjeg sniježnog pokrivača, okuplja veći broj ptica. Ovdje tijekom jeseni nisu rijetkost jata sa po 15–20 jedinki, a manji broj koji se evidentira u proljeće |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 16 <-- 16 --> PDF |
I. Sučić: BROJNO STANJE JAREBICE KAMENJARKE (Alectoris graeca Meisner) OD 2000. DO 2007. Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 331-336 Tablica 3. Rezultati prebrojavanja na pokusnim plohama od 2000. do 2007. g. Table 3 Counting results for sample plots, years 2000 – 2007. Pokusna ploha (lokalitet) Sample plot (locality) Zelića greda Zamršće Kolino Jaslice-Salakovac Veliki gradac Mala Tušnica E 2000 20013 0 6 0 0 0 9 0 2 2 3 0 2 9 Godina – Year 2002 2003 2004 2005 Broj kamenjarki – Number of rock – partridges 0 0 2 1 0 7 4 7 3 0 0 2 0 0 0 0 0 2 0 0 2 0 0 0 5 9 6 10 2006 2007 E 3 3 3 0 6 2 17 3 2 7 2 6 0 20 12 25 23 5 14 6 85 Graf 1. Brojno stanje jarebice kamenjarke na pokusnim plohama od 2000. do 2007. g. Graph 1 Counting results for sample plots, years 2000 – 2007. posljedica je lake dostupnosti ovog terena (blizina javne ceste i povoljna konfiguracija) koji je zbog toga na meti krivolovaca. Iako u razdoblju između 2001–2003. g. ovdje nisu evidentirane jarebice, uočavani su tragovi nogu i izmet ove divljači, što pokazuje da je ona stalno prisutna na ovoj plohi, pitanje je samo u kojem broju. Zato se broj prebrojenih jedinki može uzeti kao minimalan broj jedinki na plohi, jer se uzimaju u obzir samo jedinke koje se podižu prilikom pretraživanja terena. Pokusna ploha “Zamršće” Na ovoj plohi, koja je jedina sjeverne ekspozicije i ima najveći obrast, evidentirano je najviše kamenjarki u promatranom razdoblju. Tu je zabilježen i najveći broj jedinki u jatu (7 jedinki u 2003. i 2004. g.), a od 2003. g. kamenjarke se tu nalaze redovno svake godine. Razlog ovakvom brojnom stanju mogao bi se naći u nepristupačnom terenu (skeletno tlo s brojnim jamama i procijepima) koji je u kombinaciji sa snijegom tijekom lovne sezone teško prohodan, pa je zato rijetko posjećen od krivolovaca. Slika 3. Pokusna ploha “Kolino” Figure 3 Sample plot “Kolino” Slika 4. Pokusna ploha “Jaslice-Salakovac” Figure 4 Sample plot “Jaslice-Salakovac” 334 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 17 <-- 17 --> PDF |
I. Sučić: BROJNO STANJE JAREBICE KAMENJARKE (Alectoris graeca Meisner) OD 2000. DO 2007. Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 331-336 Pokusna ploha “Kolino” Pokusna ploha “Kolino”pokazala se kao pogodno stanište za kamenjarke, bez obzira na nadmorsku visinu (1000–1400 m) i strminu (40 o). Ovdje su jarebice pronađene svake godine, osim 2003. i 2004. g. kada su bile oštre zime s obilnim snijegom. Vjerojatno im pogoduje to što je ploha većim dijelom obrasla šikarom hrasta medunca (zaklon) i nalazi se na južnoj ekspoziciji gdje se snijeg brže otopi (hrana). Pokusna ploha “Jaslice-Salakovac” Na ovoj plohi koja je najmanje površine (52 ha) i najmanjeg obrasta (5 %) zabilježeno je i najmanje kamenjarki. Velika nadmorska visina, zajedno sa slabo razvijenom vegetacijom u sloju grmlja, pokazala se kao loše stanište za grivnu. U osam godina prebrojavanja evidentirano je samo jedno manje jato (3 jedinke) 2001. g. i jedan par 2007. godine. Pokusna ploha “Veliki gradac” U prvim godinama prebrojavanja, kamenjarka na ovoj primjernoj plohi bila je rijetkost. Tek je jedan par zabilježen u razdoblju između 2000. i 2005. g. Jata koja su podignuta tijekom zadnje dvije godine pokazuju da je se jarebica vratila na ovo područje, koje pruža dobre uvjete za njezin opstanak. Pokusna ploha “Mala Tušnica” Uz pokusnu plohu “Jaslice-Salakovac”, na ovoj su plohi zabilježeni najlošiji rezultati prebrojavanja. U osam godina prebrojavanja evidentirani su samo parovi kamenjarke 2001., 2002. i 2006. godine. Od svih pokusnih ploha, ova je najveće površine (95 ha), nalazi se na većim nadmorskim visinama (1000–1350 m) i na njoj se dugo zadržava snijeg. To bi mogao biti i razlog ovakvog rezultata prebrojavanja, jer ova ploha postaje dostupna tek za vrijeme toplijih dana u proljeće, kada kamenjarke već počinju formirati parove. Tablica 4. Rezultati prebrojavanja na pokusnim plohama preračunati na 100 ha lovnoproduktivne površine Table 4 Counting results for sample plots revaluated for 100 ha of hunting-productive area Pokusna ploha (lokalitet) Sample plot (locality) Zelića greda Površina Area (ha) 54 Index Index 1.85 Za„™e 58 1.72 Kolino 87 1.15 Jaslice- Salakovac Veliki gradac Mala Tušnica 52 74 95 1.92 1.35 1.05 E 420 Broj kamenjarki Number of rock partridges 2000 2001 na plohi 3 0 na 100 ha LPP 5.55 0 na plohi 0 2 na 100 ha LPP 0 3.44 na plohi 6 2 na 100 ha LPP 6.90 2.30 na plohi 0 3 na 100 ha LPP 0 5.76 na plohi 0 0 na 100 ha LPP 0 0 na plohi 0 2 na 100 ha LPP 0 2.10 Ukupno 9 9 na 100 ha LPP 2.14 2.14 Godina – Year 2002 2003 2004 2005 2006 Broj kamenjarki Number of rock partridges 0 0 2 1 3 0 0 3.70 1.85 5.55 0 7 4 7 3 0 12.04 6.88 12.04 5.16 3 0 0 2 3 3.45 0 0 2.30 3.45 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 0 0 6 0 2.70 0 0 8.10 2 0 0 0 2 2.10 0 0 0 2.10 5 9 6 10 17 1.19 2.14 1.43 2.38 4.05 Prosjek godišnje 2007 E Average by year 3 5.55 12 1.50 2 3.44 25 3.12 7 8.05 23 2.87 2 3.84 5 0.62 6 8.10 14 1.75 0 0 6 0.75 20 4.77 ZAKLJUČAK Iz rezultata prebrojavanja tijekom navedenih godina, može se zaključiti da se populacija jarebice kamenjarke lagano oporavlja. Brojno stanje ove divljači zadnjih nekoliko godina je nesumnjivo u porastu, što se potvrđuje i u lovačkoj javnosti. Razlozi osciliranja brojnog stanja, donedavnog smanjivanja i trenutnog povećavanja, nisu dovoljno istraženi ni pouzdano utvrđeni. Bilo bi potrebno poraditi i na osmišljavanju novih preciznijih metoda utvrđivanja brojnog stanja ove u divljači, koje bi uzele u obzir specifičnosti kamenjarke u - Conclusion kao vrste i njenog staništa. Istraživanja vezana za ovu pticu potrebno je nastaviti, a bilo bi dobro u buduća istraživanja uključiti i uzroke koji dovode do oscilacija brojnog stanja. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 18 <-- 18 --> PDF |
I. Sučić: BROJNO STANJE JAREBICE KAMENJARKE (Alectoris graeca Meisner) OD 2000. DO 2007. Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 331-336 LITERATURA References p„.tr3!Č Andrašić, D. i sur.: Lovački M u s t a pi ć, Z., i suradnici, 2004: Lovstvo, Hrvatski knjiga, Zagreb, 1953 lovački savez, Zagreb. A n d ra ši ć, D.: Zoologija divljači i lovna tehnologija, S u č i ć , I., 2000: Stanje jarebice kamenjarke (Alectoris Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Za graeca Meisner) u lovištima općine Tomislav greb 1984 grad, Diplomski rad, Šumarski fakultet, Sveuči- D a r a bu š , S., I. Z. Ja ke l i ć 1996: Osnove lovstva. lišta u Zagrebu, Zagreb. Garms, H.: Fauna Evrope, Mladinska knjiga, LjubVidović, M., 1998: Jarebica kamenjarka – grivna. ljana, 1981. Šumarija Tomislavgrad: Lovnogospodarska osnova za Grupa autora, 1987: Lovački priručnik, Savez lovačkih lovišta “Šuica-Kovač”, “Zavelim-Midena” organizacija BiH, Sarajevo. “Ljubuša” za razdoblje 1984–1993. g. Grupa autora, 2001: Lovstvo, Poljoprivredni fakultet, Šumarija Tomislavgrad: Lovnogospodarska osnova za Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Osijek. lovište “Vran-Lib” za razdoblje 1991–2000. g. Grupa autora, 1987: Velika ilustrovana enciklopedija Šumarija Tomislavgrad: Program gospodarenja za goslovstva. podarsku jedinicu “Grabovica-Midena” za razdoblje 2001–2010. g., Tomislavgrad 2000. Grupa autora: Šumarska enciklopedija. Šumarija Tomislavgrad: Program gospodarenja za gos Grupa autora: Ugrožene vrste divljači u Bosni i Herce podarsku jedinicu “Tušnica-Kologaj” za razdob govini – Finalni izvještaj, Banja Luka, 2006. lje 2001–2010. g., Tomislavgrad 2000. SUMMARY: This paper reports on the results of the rock partridge counting on mountain Tušnica in Bosnia and Herzegovina, in the period between 2000 and 2007. Given the declining population size of this typical Karst region game-fowl over the last few decades, the purpose of the research was to determine its number by using the sample plot method. Possible reasons of declining in the number of population in that time are overmuch hunting, larger number of predators and changes in habitat (succession of forest vegetation). Number of rock partridges in Bosnia and Herzegovina is not precise and determined (about 10000 pairs), neither is a population trend, whereas in Croatia number of rock partridges, as the last results indicate, is around 5000 and 10000 pairs, and popu. |