DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 13     <-- 13 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 331-336


UDK 630* 156 (001)


BROJNO STANJE JAREBICE KAMENJARKE (Alectoris graeca Meisner)
OD 2000. DO 2007. GODINE NA PLANINI TUŠNICI


ROCK – PARTRIDGE (Alectoris Graeca Meisner) POPULATION SIZE ON
MOUNTAIN TUŠNICA IN THE PERIOD BETWEEN 2000 AND 2007


Ivica SUČIĆ*


SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati prebrojavanja jarebica kamenjarki
metodom pokusnih ploha na planini Tušnici u Bosni i Hercegovini od
2000. do 2007. godine. Svrha istraživanja bila je utvrditi brojno stanje ove
karakteristične pernate divljači krškog područja, jer je posljednjih nekoliko
desetljeća uočeno opadanje brojnosti. Prvim prebrojavanjem 2000. g., potvrđena
je ugroženost opstanka ove ptice, zabilježena je njenina prisutnost na
samo dvije od šest postavljenih pokusnih ploha. Te je godine utvrđeno da na
100 ha lovnoproduktivne površine (LPP) obitavaju prosječno samo 2 kamenjarke,
što je daleko manje od propisanog lovnogospodarskog kapaciteta,
koji za istraživano područje iznosi 8 kamenjarki na 100 ha LPP. Prebrojavanjem
sljedećih godina zabilježen je sličan rezultat uz manja odstupanja sve do
2004. g., a od 2005. g. brojno stanje jarebice kamenjarke je u porastu, tako da
je u 2007. evidentirano prosječno 5 kljunova na 100 ha LPP što je povećanje
od 250 % u odnosu na 2000. g.


Ključne riječi: jarebica kamenjarka – grivna, populacija, metoda
pokusnih ploha, planina Tušnica


UVOD – Introduction
Jarebica kamenjarka – grivna (Alectoris graeca Radi što boljeg uvida u stanje ove divljači, u razdoblju
Meisner) vrlo je značajna divljač krškog područja. od 2000. do 2007. godine izvršeno je prebrojavanje jaZadnjih
nekoliko desetljeća prošlog stoljeća bilježi se rebice kamenjarke – grivne u lovištima na planini Tuš-
pad brojnog stanja ove divljači u Europi pa tako i kod nici u okolici Tomislavgrada u Bosni i Hercegovini.
nas. Kao mogući uzroci opadanja brojnog stanja kame-Prebrojavanje je obavljeno metodom pokusnih ploha,
njarki navode se prekomjeran lov (krivolov), povećan tijekom veljače i ožujka, a ukupno je određeno šest
broj predatora (kune i ptice grabljivice) i promjene u takvih ploha (ukupne površine 420 ha) na planini Tušstaništu
(sukcesija šumske vegetacije). Uzroci smanjenici
i njezinim obroncima.
nja brojnog stanja kamenjarki nisu dovoljno istraženi.


CILJ I METODA ISTRAŽIVANJA – Goal and method of research
Cilj ovog istraživanja bio je istražiti stanje populanih
ploha. U lovištu je potrebno utvrditi najmanje tri
cije kamenjarke na planini Tušnici. Pretpostavka je da pokusne plohe, koje predstavljaju prosjek lovišta, a nije
i na ostalim planinama krškog područja Hercegovijedna
ploha ne smije biti manja od 50 hektara. Prebrone
i Dalmacije slično stanje. javanje se vrši krajem zime i početkom proljeća, prije
Prebrojavanje se može vršiti na više načina, a za razdvajanja jata u parove, što znači tijekom veljače i
potrebe ovog istraživanja odabrana je metoda pokus-ožujka. Grupa lovaca s dobrim ptičarima obilazi teren i
podiže jata, vršeći prebrojavanje. Radi što točnijeg
utvrđivanja brojnog stanja, dobro je da se ista ploha


* Ivica Sučić, dipl. ing. šum., ŠGD “Hercegbosanske šume”
obiđe više puta. Prosjek broja divljači na pokusnim


d.o.o., Šumarija Glamoč, A. Starčevića, 80230 Glamoč, BiH;


ivica.sucicŽtel.net.ba plohama matematički se preračunava za cijelo lovište.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 14     <-- 14 -->        PDF

I. Sučić: BROJNO STANJE JAREBICE KAMENJARKE (Alectoris graeca Meisner) OD 2000. DO 2007. Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 331-336
Plohe moraju biti dovoljno udaljene jedna od druge lovne sezone (u vrijeme lovostaja) na ovu divljač, kada
(najmanje 1000 m) kako divljač istjerana iz jedne ploje
zabranjen odstrijel, pa se utvrđeni broj divljači uzihe
ne bi prelazila u drugu. Prebrojavanje se radi nakon ma kao proljetno brojno stanje (matični fond).


OBJEKT ISTRAŽIVANJA – Object of research


Prema Zakonu o lovu, jarebica kamenjarka – grivna


ectori


(Alectoris
ss graec
graecgraeca
aa Meisner
MeisnerMeisner)
)) j
jje
ee divlja
divljadivljač
čč koj
kojkoja
aa slobodn
slobodnslobodno
oo živ
živživi
ii
u prirodi i zaštićena
aa j
jje
ee lovostajem. Prema lovačkom
razvrstavanju spada sitnu, pernatu divljač. Po sistem


u
uu sit
atskom razvrstavanju pripada u razred ptice (Aves), red
kokoške (Galli), porodica gnjetlovi (Phasianidae) i rod
kamenjarke (Alectoris). Rasprostranjena je na Alpama,
Apeninskom poluotoku, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i
Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji, Grčkoj i
zapadnoj Bugarskoj. Naseljava kamenita brdsko-planinska
područja, a posebno krške predjele obrasle manje
bujnom vegetacijom i zakržljalim raslinjem do 1500 i vi-
še metara nadmorske visine. Dužina tijela je 46–48 cm, a
težina 520–640 g. Na leđima i na krilima osnovna boja
perja kamenjarke je izrazito pepeljasta, dok je oko vrata
i na dijelu ramena i krila malo ružičasta (iznad osnovne
boje). Pokrivno dugačko perje je također pepeljasto,
dok donje perje ima izrazito čokoladnu boju. Crno perje
koje obrazuje “grivnu”, počinje od korijena gornjeg di


jela kljuna. Od sredine očiju crno perje se u blagom luku
spušta prema donjem dijelu vrata. S obje strane prednjeg
dijela vrata crno perje se spaja i čini crnu “ogrlicu”.
Perje ispod kljuna, odnosno polje okruženo tom “ogrlicom”
izrazito je bijelo. Ispod donjeg dijela crnog perja,
u dužini od 8–10 cm, boja prelazi u pepeljastu, no za
razliku od leđa nešto je svjetlija. Drugi dio trbuha je
žućkast. Perje na grudima (ispod krila) je upečatljivo
obojeno. Najprije se primijećuju crne šare (boje kave), a
vrh perja završava tamnosmeđe obojenim poljem. Između
ove dvije izrazite boje, perje je pepeljasto i žuto obojeno.
Kljun i noge su koraljnocrveni. Monogamna je i
živi u jatima koja su sastavljena od roditelja i podmlatka.
Parenje i gniježđenje odvija se od ožujka do svibnja,
a snese 10–18 jaja u gnijezdo na zemlji. Pilići su potrkušci
i sat ili dva iza valjenja počinju tražiti hranu zajedno
s roditeljima. Hrani se pretežno biljnom hranom, a
uzima i životinjsku (razni insekti i larve). Radije trči
nego što leti.


PODRUČJE ISTRAŽIVANJA – Research area
Pokusne plohe utvrđene su na padinama Tušnice i jarebice kamenjarke najčešće mogu naći tijekom lovne
susjednim brdima, a radi se o površinama na kojima se sezone.


Slika 1. Karta šireg područja istraživanja s označenim područjem pokusnih ploha
Figure 1 Map of larger research area with marked area of sample plots




ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 15     <-- 15 -->        PDF

I. Sučić: BROJNO STANJE JAREBICE KAMENJARKE (Alectoris graeca Meisner) OD 2000. DO 2007. Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 331-336
Postavljeno je šest ploha, u rasponu između
730–1400 m nadmorske visine (najviši vrh Tušnice je
Vitrenik 1700 m nad morem). Površina najmanje plohe
je 52 ha (“Jaslice-Salakovac”), najveća 95 ha (“Mala


Tablica 1. Osnovni podaci o pokusnim plohama
Table 1 Basic information about sample plots


Pokusna ploha (lokalitet)
Sample plot (lokality)
Zelića greda
Zamršće
Kolino
Jaslice – Salakovac
Veliki gradac
Mala Tušnica
E


Površina Nadmorska visina
Area (ha) Altitude (m)


54 750-930
58 730-915
87 1000-1400
52 1150-1330
74 880-980
95 1000-1350


420


Na pokusnim plohama koje se nalaze na višim nadmorskim
visinama (“Kolino”, “Jaslice-Salakovac” i
“Mala Tušnica”) snijeg se dugo zadržava, što je za jakih
zima često uvjetovalo odgađanje prebrojavanja za
kraj ožujka. Za vrijeme sniježnih dana kamenjarke silaze
u područja nižih nadmorskih visina, južne i zapad-
Tablica 2. Vegetacija i konfiguracija terena pokusnih ploha
Table 2 Sample plots vegetation and configuration


Pokusna ploha (lokalitet)
Sample plot (locality)


Zelića greda


Zamršće


Kolino


Jaslice – Salakovac
Veliki gradac
Mala Tušnica


Vegetacija – Vegetation


Rijetka, s pojedinačnim grmovima
bijelog i crnog graba, hrasta medunca i gloga
Crni bor u stadiju mladika, rašeljka,
crni jasen, mukinja, medunac, glog,
bijeli i crni grab
Šikara hrasta medunca i crnog graba,
u višim dijelovima plohe planinski pašnjaci
Planinska trava s rijetkim
grmovima gloga
Pojedinačni grmovi crnog jasena,
crnog graba i mukinje
Planinska trava s
rijetkim grmovima gloga


Tušnica”), a nalaze se na različitim ekspozicijama. Inklinacija
se kreće između 15 o (“Zamršće”) i 40 o (“Kolino”),
dok je obrast pokusnih ploha od 5 % (“Jaslice-Salakovac”)
do 50 % (“Zamršće”).


Izloženost Nagib – Obrast –


Exposition Inclination (grade) Covering (%)
Zapadna -W 35° 20
Sjeverna - N 15° 50


Južna -S 40° 30
Južna -S 20° 5
Istočna -E 15° 30
Zapadna -W 20° 10


ne ekspozicije, na kojima se snijeg najprije otopi (primjerna
ploha “Zelića greda”). Ukoliko je zima bila
topla, kamenjarke se ranije razdvajaju u parove (već u
veljači) pa je tada teže utvrditi brojno stanje nego kad
su ptice u jatu.


Konfiguracija terena
Configuration


Nagnuti, kameniti teren s nekoliko vrtača


Jednolično nagnut skeletni teren s
malo zemlje između kamenja


Strmi teren ispresijecan dugim,
obraslim dragama


Valoviti teren s dubokim vrtačama


Blago nagnuti teren sa nekoliko vrtača


Valoviti kameniti teren


REZULTATI I RASPRAVA – Results and discussion


Kada se 2000. godine pristupilo utvrđivanju brojnog
stanja jarebice kamenjarke dobiveni rezultati pokazivali
su opravdanu zabrinutost za ovu vrstu divljači. Te
godine, od ukupno šest ustanovljenih pokusnih ploha,
kamenjarke su evidentirane samo na dvije plohe. U lovačkim
krugovima postavljalo se pitanje što je uzrok
malom brojnom stanju ove divljači, koje je zamijećeno
u zadnjih 20-ak godina. U anketi koja je provedena
2000. godine među lovcima LU “Vran” iz Tomislavgrada
(koja inače i gospodari lovištima na kojima su
ustanovljene istraživane pokusne plohe), 54 % ispita


nih lovaca izjasnilo se za lov (odnosno krivolov) kao
glavni uzrok drastičnog smanjenja brojnog stanja kamenjarke
(Sučić 2000).


Pokusna ploha “Zelića greda”


Ova ploha, koja se nalazi na nižoj nadmorskoj visini
i srednjeg je obrasta, može se uzeti kao najbolje stanište
za jarebicu kamenjarku, na kojoj se tijekom zime,
zbog manjeg sniježnog pokrivača, okuplja veći broj
ptica. Ovdje tijekom jeseni nisu rijetkost jata sa po
15–20 jedinki, a manji broj koji se evidentira u proljeće




ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 16     <-- 16 -->        PDF

I. Sučić: BROJNO STANJE JAREBICE KAMENJARKE (Alectoris graeca Meisner) OD 2000. DO 2007. Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 331-336
Tablica 3. Rezultati prebrojavanja na pokusnim plohama od 2000. do 2007. g.
Table 3 Counting results for sample plots, years 2000 – 2007.


Pokusna ploha (lokalitet)
Sample plot (locality)


Zelića greda


Zamršće
Kolino
Jaslice-Salakovac


Veliki gradac
Mala Tušnica


E


2000 20013
0
6
0
0
0
9
0
2
2
3
0
2
9


Godina – Year


2002 2003 2004 2005


Broj kamenjarki – Number of rock – partridges


0 0 2 1
0 7 4 7
3 0 0 2
0 0 0 0
0 2 0 0
2 0 0 0
5 9 6 10


2006 2007 E
3
3
3
0
6
2
17
3
2
7
2
6
0
20
12
25
23
5
14
6
85


Graf 1. Brojno stanje jarebice kamenjarke na pokusnim plohama od 2000. do 2007. g.
Graph 1 Counting results for sample plots, years 2000 – 2007.


posljedica je lake dostupnosti ovog terena (blizina
javne ceste i povoljna konfiguracija) koji je zbog toga
na meti krivolovaca. Iako u razdoblju između
2001–2003. g. ovdje nisu evidentirane jarebice, uočavani
su tragovi nogu i izmet ove divljači, što pokazuje
da je ona stalno prisutna na ovoj plohi, pitanje je samo
u kojem broju. Zato se broj prebrojenih jedinki može
uzeti kao minimalan broj jedinki na plohi, jer se uzimaju
u obzir samo jedinke koje se podižu prilikom pretraživanja
terena.


Pokusna ploha “Zamršće”


Na ovoj plohi, koja je jedina sjeverne ekspozicije i
ima najveći obrast, evidentirano je najviše kamenjarki
u promatranom razdoblju. Tu je zabilježen i najveći
broj jedinki u jatu (7 jedinki u 2003. i 2004. g.), a od
2003. g. kamenjarke se tu nalaze redovno svake godine.
Razlog ovakvom brojnom stanju mogao bi se naći
u nepristupačnom terenu (skeletno tlo s brojnim jamama
i procijepima) koji je u kombinaciji sa snijegom tijekom
lovne sezone teško prohodan, pa je zato rijetko
posjećen od krivolovaca.


Slika 3. Pokusna ploha “Kolino”
Figure 3 Sample plot “Kolino”
Slika 4. Pokusna ploha “Jaslice-Salakovac”
Figure 4 Sample plot “Jaslice-Salakovac”
334




ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 17     <-- 17 -->        PDF

I. Sučić: BROJNO STANJE JAREBICE KAMENJARKE (Alectoris graeca Meisner) OD 2000. DO 2007. Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 331-336
Pokusna ploha “Kolino”


Pokusna ploha “Kolino”pokazala se kao pogodno
stanište za kamenjarke, bez obzira na nadmorsku visinu
(1000–1400 m) i strminu (40 o). Ovdje su jarebice
pronađene svake godine, osim 2003. i 2004. g. kada su
bile oštre zime s obilnim snijegom. Vjerojatno im pogoduje
to što je ploha većim dijelom obrasla šikarom
hrasta medunca (zaklon) i nalazi se na južnoj ekspoziciji
gdje se snijeg brže otopi (hrana).


Pokusna ploha “Jaslice-Salakovac”


Na ovoj plohi koja je najmanje površine (52 ha) i
najmanjeg obrasta (5 %) zabilježeno je i najmanje kamenjarki.
Velika nadmorska visina, zajedno sa slabo
razvijenom vegetacijom u sloju grmlja, pokazala se
kao loše stanište za grivnu. U osam godina prebrojavanja
evidentirano je samo jedno manje jato (3 jedinke)
2001. g. i jedan par 2007. godine.


Pokusna ploha “Veliki gradac”


U prvim godinama prebrojavanja, kamenjarka na
ovoj primjernoj plohi bila je rijetkost. Tek je jedan par
zabilježen u razdoblju između 2000. i 2005. g. Jata
koja su podignuta tijekom zadnje dvije godine pokazuju
da je se jarebica vratila na ovo područje, koje pruža
dobre uvjete za njezin opstanak.


Pokusna ploha “Mala Tušnica”


Uz pokusnu plohu “Jaslice-Salakovac”, na ovoj su
plohi zabilježeni najlošiji rezultati prebrojavanja. U
osam godina prebrojavanja evidentirani su samo parovi
kamenjarke 2001., 2002. i 2006. godine. Od svih pokusnih
ploha, ova je najveće površine (95 ha), nalazi se
na većim nadmorskim visinama (1000–1350 m) i na
njoj se dugo zadržava snijeg. To bi mogao biti i razlog
ovakvog rezultata prebrojavanja, jer ova ploha postaje
dostupna tek za vrijeme toplijih dana u proljeće, kada
kamenjarke već počinju formirati parove.


Tablica 4. Rezultati prebrojavanja na pokusnim plohama preračunati na 100 ha lovnoproduktivne površine


Table 4 Counting results for sample plots revaluated for 100 ha of hunting-productive area


Pokusna
ploha
(lokalitet)
Sample
plot
(locality)
Zelića
greda
Površina
Area (ha)
54
Index
Index
1.85
Za„™e 58 1.72
Kolino 87 1.15
Jaslice-
Salakovac
Veliki
gradac
Mala
Tušnica
52
74
95
1.92
1.35
1.05
E 420


Broj kamenjarki


Number of
rock
partridges
2000 2001
na plohi 3 0


na 100 ha LPP 5.55 0


na plohi 0 2
na 100 ha LPP 0 3.44
na plohi 6 2


na 100 ha LPP 6.90 2.30
na plohi 0 3
na 100 ha LPP 0 5.76


na plohi 0 0
na 100 ha LPP 0 0


na plohi 0 2
na 100 ha LPP 0 2.10
Ukupno 9 9
na 100 ha LPP 2.14 2.14


Godina – Year


2002 2003 2004 2005 2006


Broj kamenjarki
Number of rock partridges


0 0 2 1 3
0 0 3.70 1.85 5.55
0 7 4 7 3
0 12.04 6.88 12.04 5.16
3 0 0 2 3
3.45 0 0 2.30 3.45
0 0 0 0 0
0 0 0 0 0
0 2 0 0 6
0 2.70 0 0 8.10
2 0 0 0 2
2.10 0 0 0 2.10
5 9 6 10 17
1.19 2.14 1.43 2.38 4.05


Prosjek
godišnje
2007 E Average
by year
3
5.55
12 1.50
2
3.44 25 3.12
7
8.05 23 2.87
2
3.84 5 0.62
6
8.10
14 1.75
0
0 6 0.75
20
4.77


ZAKLJUČAK


Iz rezultata prebrojavanja tijekom navedenih godina,
može se zaključiti da se populacija jarebice kamenjarke
lagano oporavlja. Brojno stanje ove divljači
zadnjih nekoliko godina je nesumnjivo u porastu, što
se potvrđuje i u lovačkoj javnosti. Razlozi osciliranja
brojnog stanja, donedavnog smanjivanja i trenutnog
povećavanja, nisu dovoljno istraženi ni pouzdano utvrđeni.
Bilo bi potrebno poraditi i na osmišljavanju novih
preciznijih metoda utvrđivanja brojnog stanja ove


u


divljači, koje bi uzele u obzir specifičnosti kamenjarke


u


- Conclusion
kao vrste i njenog staništa. Istraživanja vezana za ovu
pticu potrebno je nastaviti, a bilo bi dobro u buduća
istraživanja uključiti i uzroke koji dovode do oscilacija
brojnog stanja.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 18     <-- 18 -->        PDF

I. Sučić: BROJNO STANJE JAREBICE KAMENJARKE (Alectoris graeca Meisner) OD 2000. DO 2007. Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 331-336
LITERATURA References


p„.tr3!Č


Andrašić, D. i sur.: Lovački M u s t a pi ć, Z., i suradnici, 2004: Lovstvo, Hrvatski
knjiga, Zagreb, 1953 lovački savez, Zagreb.
A n d ra ši ć, D.: Zoologija divljači i lovna tehnologija, S u č i ć , I., 2000: Stanje jarebice kamenjarke (Alectoris
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Za graeca Meisner) u lovištima općine Tomislav


greb 1984 grad, Diplomski rad, Šumarski fakultet, Sveuči-
D a r a bu š , S., I. Z. Ja ke l i ć 1996: Osnove lovstva. lišta u Zagrebu, Zagreb.
Garms, H.: Fauna Evrope, Mladinska knjiga, LjubVidović,
M., 1998: Jarebica kamenjarka – grivna.
ljana, 1981. Šumarija Tomislavgrad: Lovnogospodarska osnova za
Grupa autora, 1987: Lovački priručnik, Savez lovačkih lovišta “Šuica-Kovač”, “Zavelim-Midena”
organizacija BiH, Sarajevo. “Ljubuša” za razdoblje 1984–1993. g.


Grupa autora, 2001: Lovstvo, Poljoprivredni fakultet, Šumarija Tomislavgrad: Lovnogospodarska osnova za
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Osijek. lovište “Vran-Lib” za razdoblje 1991–2000. g.
Grupa autora, 1987: Velika ilustrovana enciklopedija Šumarija Tomislavgrad: Program gospodarenja za goslovstva.
podarsku jedinicu “Grabovica-Midena” za razdoblje
2001–2010. g., Tomislavgrad 2000.


Grupa autora: Šumarska enciklopedija.
Šumarija Tomislavgrad: Program gospodarenja za gos


Grupa autora: Ugrožene vrste divljači u Bosni i Herce


podarsku jedinicu “Tušnica-Kologaj” za razdob


govini – Finalni izvještaj, Banja Luka, 2006.


lje 2001–2010. g., Tomislavgrad 2000.


SUMMARY: This paper reports on the results of the rock partridge counting
on mountain Tušnica in Bosnia and Herzegovina, in the period between
2000 and 2007. Given the declining population size of this typical Karst
region game-fowl over the last few decades, the purpose of the research was
to determine its number by using the sample plot method. Possible reasons of
declining in the number of population in that time are overmuch hunting,
larger number of predators and changes in habitat (succession of forest vegetation).
Number of rock partridges in Bosnia and Herzegovina is not precise
and determined (about 10000 pairs), neither is a population trend, whereas in
Croatia number of rock partridges, as the last results indicate, is around 5000
and 10000 pairs, and popu.