DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 90 <-- 90 --> PDF |
o finskoj tehnologiji, kod koje se u posebnim komorama drvo zagrijava na visoku temperaturu (190 do 210 °C), te se tako od vrsta koje su trenutačno manje prodajne (jasen, bukva, grab) dobije potpuno drugačiji tonalitet parketa da sliči na razne egzotične tražene vrste, čime se uspješno proširuje tržišna ponuda. Linija za lakiranje parketa, nakon fine mehaničke obrade drveta, obavlja kvalitetno lakiranje parketa u nekoliko slojeva, te je takav parket spreman za ugradnju bez naknadnih radova. Školovanju budućih kadrova posvećena je posebna pozornost. Osnovana je školska radiona s potrebnom opremom, u kojoj učenici provedu gotovo polovicu obrazovnog programa u praktičnom radu, što će u budućnosti osigurati još brži tehnološki napredak. Sve ovo svrstava proizvodnju obitelji Galeković u sam vrh uspješnosti i izvrsnosti, što je i potvrđeno certifikatom za proizvode. U ime našeg ogranka predsj ednik J a k o v a c uručio je domaćinima monografije dvaju naših najzastupljenijih vrsta - hrasta lužnjaka i bukve, a mi smo od domaćina za uspomenu dobili uzorke parketa. Posljednjom fazom našeg programa predviđen je posjet Hrvatskoj Kostajnici, slikovitom dugovjekom ponosnom hrvatskom gradiću, smještenom podno brda Djed na lijevoj obali rijeke Une. Prirodnim ljepotama obdaren gradić je nažalost u bezumnom razaranju pretrpio velika oštećenja, tako da nekadašnja glavna ulica više ne postoji. Obnova građa je vidljiva, ali će proći još mnogo vremena da opet dosegne nekadašnji izgled građa. U obnovljenoj hali hotela "Central" (32 kreveta) direktora Branke Galeković u ulici V. Nazora 1, koji je star preko 100 godina, gospođa Mirjana je s velikim ushićenjem pričala o povijesti i sudbini građa. Prvi pisani trag seže u daleku 1240. godinu kada se u povelji spominje templarski red koji svjedoči o prodaji zemlje. Potom se Kostajnica opet spominje u ispravi Bele IV. (1258) kao "Terra Coztainicha", da bi konačno povelja kralja Stjepana V. iz 1272. potvrdila vlasništvo imanja Kostajnice plemićkoj obitelji Hetink, koja se potom nazvala Kostajnički (de Coztainicha). Unatoč tomu što su u razdoblju turskih upada u ovaj prostor Subići Zrinski vodili brojne junačke i bespoštedne bojeve s Turcima, ipak 1556. godine Kostajnica je zajedno sa svojim Kaštelom pala u njihove ruke. Oslobođena je tek 1690. godine i odmah se izgrađuje na novom, pogodnijem i sigurnijem prostoru. Tada se vraćaju u Kostajnicu franjevci, grade samostan i drvenu crkvu Sv. A. Padovanskog. Trg se formirao ispred samostana, a franjevci umjesto drvene podižu zidanu crkvu od 1729. do 1746. godine. Biskup Martin Brajković osniva u Kostajnici i Župu, zbog čega se morala proširiti kapela Svetog Nikole. To je vrijeme kada se podno brda Djed počinje formirati mali gradić u kojemu franjevci u svom samostanu 1769. otvaraju prvu pučku školu, koja će neprekidno raditi do 1873. godine. U novouređenom hotelu "Centraf´ Tu je radio i djelovao od 1889 - 1899. g. poznati hrvatski pedagog Davorin Trstenjak, koji je po kazni poslan u Hrvatsku Kostajnicu i koji je ostavio duboke tragove u njenom životu između ostalog pošumivši brdo Djed. U 20. stoljeću nastavlja se razvoj grada, koji dobiva hotel, kino i kladionicu. Prvi svjetski rat usporava njegov razvoj. Između 2 rata dolazi elektrifikacija, otvara se ciglana , kožara, šumarija i gradi se Hrvatski dom s dvoranom koja služi za vježbanje. Prije 100 godina grad je imao tri hotela sa preko 100 ležaja, gotovo uvijek popunjenih. Grad je imao bogat zabavni i kulturni život. Na području općine je prije Domovinskog rata živjelo čak 15 000 stanovnika, da bi 2001. godine sam grad imao samo 1900 stanovnika (sada 2699). Danas indu- Pred ugostiteljskim objektom na brdu Djed |