DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 82     <-- 82 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI


DABAR U HRVATSKOJ


U nakladi Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
iz tiskaje izišla knjiga "Dabar u Hrvatskoj" autora
Marijana Grubešića , izvanrednog sveučilišnog
profesora. Knjigu je tiskalo poduzeće Kerschoffset,
Zagreb. Djelo obuhvaća 152 stranice, obogaćene s oko
120 slika, crtežima, geografskim kartama i tablicama.
Uz predgovor gradivo je podijeljeno u sljedeća poglavlja
i podpoglavlja:


Uvod, Dabar, Povijest dabra - nestanak i reintrodukcija.
Projekt povratka dabra u Hrvatsku,
Pripremna faza. Hvatanje, transport i ispuštanje
dabrova. Monitoring, Rezultati monitoringa. Plan
gospodarenja dabrom. Zaštita dabra od negativnog
antropogenog utjecaja. Zaštita od negativnog djelovanja
dabra. Naknada nastalih šteta i osiguranje
sredstava. Pregled objavljenih naslova o dabru. Suradnici
na projektu. Literatura


Knjigu su recenzirali prof dr se. Milan Glavaš ,
izv. prof dr. se. Josip Margaletić i dr. se. Antun
Delić, prof Svečana promocija knjige održala se u
Društvenom domu u Ivanić Gradu, 4. lipnja 2008. godine,
povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, uz prisutnost
brojnih uzvanika.


Kratak prikaz djela po poglavljima


U predgovoru autor objašnjava razloge stvaranja
projekta "Povratak dabra u Hrvatsku", njegov boravak
u Hrvatskoj nakon reintrodukcije, kao i želju autora da
0 svemu tome educira javnost.


U uvodnom dijelu čitatelji se upućuju na sadržaj i
redoslijed djela, uz jasne upute zašto i kako su se pojedini
dijelovi obradili i slikovno nadopunili.


U poglavlju Dabar opisana je njegova filogenija, usporedba
i njegovo mjesto među drugim glodavcima.
Navedena je sistematika dabra od koljena svitkovaca do


)U




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 83     <-- 83 -->        PDF

pr(jt:jt:nt: ČTI if i lit´ riiiiiliJL- ili turnt-liu intiČnČikij njL´/int´ uktivnusU, priHČfcČnJiuj«: K di


IIA


vrsta europskog i kanadskog dabra, te podvrsta europskoga
dabra, kojega detaljno opisuje. S obzirom da u
staništima dabra dolaze i druge semiakvatične vrste
(nutrija, vidra i bizamski štakor) autor uspoređuje njihove
glavne razlike s dabrom. Slijedi opis morfoloških karakteristika
dabra, njegovo razmnožavanje, stanište, socijalni
odnosi, aktivnosti i tragovi, te na kraju bolesti i
prirodni neprijatelji. Kroz ovo poglavlje čitatelj dobiva
cjelovitu i jasnu sliku o njegovu načinu života. Sagledavanju
uvelike pomažu shke, crteži i usporedne tablice.


U drugom dijelu ovog poglavlja autor daje naglasak
na povijest dabra, uz napomenu daje prema arheološkim
nalazima u nas obitavao pred više od milijun godina. Nestanak
dabra iz europskih obitavališta traje gotovo 1 000
godina, a masovni nestanak dogodio se u 19. stoljeću.


Njegova reintrodukcija u europske zemlje započinje
20-tih godina prošloga stoljeća, a traje i danas.


Za nas je značajno da je povratak obavljen u zadnjem
desetljeću posljednjega stoljeća.


Najopširnije i najznačajnije poglavlje je Projekt
povratka dabra u Hrvatsku. Na početku ovoga poglavlja
objašnjava se i obrazlaže zamisao povratka dabra
u Hrvatsku. Povratku su prethodila istraživanja potencijalnih
staništa u Hrvatskoj, stvaranje projekta i
provođenje povratka zajedno s kolegama iz Bavarske.


Glavno obilježje ovog poglavlja je izuzetno precizno
napisana kronologija svih zbivanja, kako autora projekta,
tako i svih sudionika (stručnjaci, mediji, pravna
regulativa, razne organizacije i dr.).


Nakon reintrodukcije dabra u Hrvatsku prišlo se
monitoringu na širokom području Hrvatske. Monitoring
je po istom kronološkom načelu opisan u drugom
dijelu ovoga poglavlja. Treći dio ovoga poglavlja odnosi
se na rezultate monitoringa. Izneseni su precizni
podaci 0 događanju u svezi s dabrovima od 1996. godine
0 prvim aktivnostima dabra, zatim opisuje rasprostranjenost,
životne aktivnosti, ishranu, razmnožavanje,
stradavanje, odnos čovjeka prema dabru i đr.


Završno poglavlje Plan gospodarenja dabrom
ukazuje na potrebu daljnjih radova koji će osigurati
njegov trajni opstanak. Postavke su detaljno opisane u
odgovarajućim potpoglavljima i to s vrlo jasnim uputama
potrebnih radova.


Na kraju knjige autor navodi zanimljive podatke o
objavljenim naslovnima o dabru i projektu "Dabar u
Hrvatskoj", diplomskim radovima na Šumarskom i
drugim fakultetima, a navodi i popis svih suradnika na
projektu. Knjiga završava popisom citirane literature
domaćih i stranih autora.


Mišljenje


Djelo "Dabar u Hrvatskoj", autora, izv. prof dr. se.
Marijana Grubešića, rezultat je njegovog dugogodišnjeg
rađa na istraživanju dabra kao vrste, uvjeta obitavanja,
utvrđivanja pogodnih staništa za njegov povratak
u Hrvatsku i rad na realizaciji projekta. Tijekom
provođenja projekta stručnjaci i mnogi građani izravno
su dobili spoznaje o dabru kojih ranije nisu imali. Velika
važnost pridaje se planskom gospodarenju dabrom
u budućnosti.


Od početka provođenja projekta vraćanja dabra u
Hrvatsku mediji su detaljno izvještavali javnost, stoje
posebno djelovalo na mlađi uzrast.


Uzevši sve u obzir, autor, gospodin Marijan Grubešić,
shvatio je da je potrebno, a još više korisno na jednome
mjestu opisati sve valjane činjenice, čime bi se omogućilo
svima zainteresiranima da steknu znanja o dabru.


Uvjeren sam da će ova knjiga korisno poslužiti
stručnjacima i biti poticaj za istraživanja. Široj publici
će biti privlačno štivo koje će im dati nove vidike i poticati
daljnje znatiželje o dabru. Ocjenjujem da je knjiga
"Dabar u Hrvatskoj" korisna širokim krugovima - od
visokoobrazovnih ustanova do osnovnih škola, pa čak i
dječjih vrtića. Za ostvarenje projekta povratka dabra u
Hrvatsku i stabilnost njegove populacije najbolju je ocjenu
dao akademik Slavko Matić prilikom promocije
knjige rekavši daje to pobjeda šumarske struke. Knjiga
"Dabar u Hrvatskoj" je živi dokaz toga. Zato je svima
preporučam, a autoru, gospodinu, kolegi i prijatelju Marijanu
Grubešiću upućujem najsrdačnije čestitke.


Prof dr. se. Milan Glavaš