DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 35     <-- 35 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 253-258
UDK 630* 181.1


AREAL HRASTA OŠTRIKE (Quercus coccifera L.) U ZAPADNOM
DIJELU POLUOTOKA PELJEŠCA


AREA OF THE KERMES OAK (Quercus cocci/era L.) ON THE
WESTERN PART OF PENINSULA PELJEŠAC


Željko NAJVIRT*, Ante MILIČEVIĆ*, Šime MEŠTROVIĆ*


SAŽETAK: U radu je prvi puta detaljno utvrđen i iskartiran areal hrasta
oštrike (Quercus coccifera L.) na području zapadnog dijela poluotoka Pelješca
(zapadno i sjeverno od prometnice Orebić - Trpanj).


Iz literature je poznato da hrast oštrika u Hrvatskoj pridolazi na južnim
stranama poluotoka Pelješca – oko Orebića, ali njegov areal nije nigdje detaljno
opisan ni prikazan. Stoga po prvi puta utvrđujemo i opisujemo areal
hrasta oštrike na zapadnom dijelu poluotoka Pelješca, gdje u čistim i mješovitim
sastojinama zaprema površinu od 2235 ha, tvoreći tako zajednicu hrasta
oštrike i crnog jasena (Fraxino orni - Quercetum cocciferae H-ić 1958.).


Hrast oštrika zaštićena je vrsta na svim prirodnim staništima u Republici
Hrvatskoj od 9. 5. 1969. godine.


K l j u č n e ri j e č i : Pelješac, hrast oštrika, areal


UVOD Introduction
Hrast oštrika (Quercus coccifera L.) je vazdazeleni poluotoku Pelješcu, utvrdili smo područje na kojemu
mediteranski grm ili rjeđe nisko drvo, visoko do 20 mepridolazi
hrast oštrika, tvoreći na širem prostoru po


tara i prsnog promjera do 30 cm. Ima jaku i trajnu izda-sebnu zajednicu s crnim jasenom (Fraxinus ornus L.).
načku snagu iz panja i žilja, pa ga nalazimo u uzgojnom Glede općenito malog areala hrasta oštrike u Hrvatobliku
panjača i degradacijskom stadiju (makija, ga-skoj, značajno je registrirati taj, do sada u literaturi ne-


rig). Vrlo su rijetka pojedinačna stabla iz sjemena, i to opisan, na širem prostoru suvisli areal zajednice hrasta
ponajprije u parkovima. (Tri n a j s ti ć , I. 1974) oštrike i crnog jasena (Fraxino orni – Quercetum co


Obavljajući terenske radove pri izradi programa cciferae H-ić 1958).
gospodarenja za gospodarsku jedinicu “Nakovanj” na


RASPROSTRANJENOST VRSTE – Area of species


Hrast oštrika, prnar, komorika, hermesovac (Quer-Kapije i uspinje se do 670 metara nadmorske visine, u
cus coccifera L.), (Ilex coccifera Clus), (Quercus calli-Bugarskoj na južnim Rodopima do 800 metara n.v., a u
prinos Webb), (Quercus pseudococcifera Webb), (Quer-Grčkoj do 1100 metara n.v.).
cus mesto Boiss.) Na Apeninskom poluotoku ima ga u Apuliji, dok


Hrast oštrika rasprostire se u južnoj Europi, Maloj neznatan areal obuhvaća u atlantskom primorju.
Aziji, sjevernoj Africi, Siriji i Palestini (slika 1.). ProsU
Hrvatskoj oštrika izgrađuje veće sastojine makije
tire se duž cijelog Sredozemlja, posebice na Pirinej-na obali Konavala, na južnoj strani Pelješca i u istočskom
poluotoku, zatim na jugu Balkanskog poluotoka nom dijelu Korčule. Pojedinačni primjerci i manje sku(
u Makedoniji se prostire malo sjevernije od Demir pine u sastojinama crnike i degradiranih gariga, na oto


cima dopiru sve do Lošinja, dok je na morskoj obali


:Ž;Č


Mr. sc. Željko Najvirt, Uprava šuma podružnica Požega,


najsjevernije nalazište oštrike na južnim obroncima


Ante Miličević, dipl. ing. šum. Uprava šuma podružnica Požega,
Dr. sc. Šime Meštrović, red. prof. u mirovini Pančićeva 1 Zagreb Biokova kod Baćinskih jezera (Lovrić, A. Ž., 1981).




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Z. Najvirt, A. Miličević, S. Meštrović: AREAL HRASTA OSTRIKE (Quercus coccifera L.) ...
Prema tipološkoj podjeli zauzima
zonu L, odnosno mediteransku
regiju, jadransku provinciju i eumediteransku
zonu.


Na istraživanom području hrast
oštrika prema dosadašnjim saznanjima
dolazi u sastav zajednice hrasta
oštrike i crnog jasena (Fraxino
orni - Quercetum cocciferae H-ić
1958) Vukelić, J., Đ. Rauš,
1998. Detaljnija istraživanja koja su
u tijeku dat će precizniju klasifikaciju.


U sintaksonomskom smislu
asocijacija pripada svezi Quercion
ilicis Br. - BI. (1931) 1936, redu
Quercetalia ilicis Br. - BI. (1931)
1936. i razredu Quercetea ilicis Br.
-BI. 1947.


Slika 1. Karta rasprostranjenosti hrasta oštrike


Picture 1 Kermes oak distribution map


Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 253-258


CILJ I METODA ISTRAŽIVANJABez obzira što glede proizvodnje drvne supstance
hrast oštrika nema posebno značenje, njegova je gospodarska,
ekološka i socijalna uloga u prostoru vrlo velika,
pa nije čudo daje kao rijetka vrsta na području Hrvatske
zaštićena po Zakonu o zaštiti prirode već 1969.
godine i to na svim staništima. Posebno je značajna uloga
hrasta oštrike u zaštiti tla od erozije, jer je otporan na
brst domaćih životinja i divljači. Osim toga, otporan je
na požare i brzo se obnavlja poslije požara, stvarajući
ponovno gusti pokrivač tla. Svojim kožastim, nazubljenim
lišćem i gustom krošnjom te velikim žirom koji dugo
ostaje na stablu, hrast oštrika daje prostoru posebno
osebujan i upečatljiv izgled. Osobito su dojmljivi pojedinačni
grmovi na prostorima gariga i kamenjara.
Terenskim kartiranjem šuma gospodarske jedinice
"Nakovanj", (USP Split, šumarija Korčula) odnosno
zapadnog dijela poluotoka Pelješca od ceste Podstup -
Trpanj, tijekom proljeća 2007. godine uočili smo veliko
učešće hrasta oštrike u panjačama i makijama, a posebno
na južnim obroncima. To nas je uputilo na detalj


- Goals and metods of research
nije kartiranje i izmjeru. Osnovali smo dvije osnovne
trajne plohe i na njima utvrdili sastav makije, a u posebnom
rezervatu šumske vegetacije čempresada "Pod
Gospu" postavili smo 36 osnovnih i kontrolnih trajnih
ploha na kojima smo izvršili izbrajanje stabalaca po
visinskim klasama do 0,5 m i 0,5 - 1,3 m te broj stabala
s promjerom do 5 cm u prsnoj visini.
Na temelju sastojinskih prilika i stanja šume odredili
smo način gospodarenja s ciljem potrajno-progresivnog
gospodarenja, uz očuvanje i proširenje areala hrasta
oštrike.
Povezano s navedenim, važno je odrediti područje
rasprostranjenja hrasta oštrike na teritoriju Hrvatske.
Cilj ovih istraživanja je utvrđivanje areala na prostoru
zapadnog dijela poluotoka Pelješac. To je ustvari i najšire
suvislo područje rasprostranjenja.
Pojedinačna stabla ili grupe stabala nalaze se i na
ostalom dijelu poluotoka Pelješac, što će biti predmetom
naših daljnjih istraživanja.


OSNOVNE KLIMATSKE I PEDOLOŠKE ZNAČAJKE ISTRAŽIVANOG PODRUČJA
Basic klimatic and pedolog ic condition of research area


Klima na području poluotoka Pelješac je sredozemRadi
detaljnije analize klime navodimo podatke
na, sa toplim i suhim ljetima te blagim i kišovitim zimeteorološkog
opservatorija Dubrovnik - Gorica,
mama (Cfsax"). Po klimatskim karakteristikama razliizmjerene
u razdoblju od 1961. do 1990. godine (Drkuje
se južna obala (više temperature, jako jugo i visožavni
hidrometeorološki zavod, 1994.), kao i obične
ki valovi) od sjeverne obale (niže temperature, jaka bumeteorološke
postaje Orebić za razdoblje motrenja
ra i veća naoblaka). 1960-1980. godine.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Z. Najvirt, A. Miličević, S. Meštrović: AREAL HRASTA OSTRIKE (Quercus coccifera L.) ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 253-258
Tablica 1. Srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka za Dubrovnik i Orebić (u °C)
Table 1 Mean monthy and annual air temperatures (°C) in Dubrovnik and Orebić


Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Sr. god. temp
Dubrovnik 8,8 9,3 11,1 14,1 18,1 21,8 24,5 24,4 21,5 17,7 13,7 10,4 16,3
Orebić 8,5 8,6 10,5 13,9 18,1 22,2 24,8 24,8 21,2 17,2 13,7 10,1 16,1


Tablica 2. Srednje mjesečne vrijednosti količine oborina (mm), za Dubrovnik i Orebić, maksimalne i minimalne mjesečne
količine oborina (MX i MN u mm) za opservatorij Dubrovnik


Table 2 Mondly and annual quantifies ofprecipifiction (mm) in Dubrovnik and Orebić, Max. and Min. mondly and annual
guantifies ofprecipifiction (mm) in Dubrovnik


Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Godišnje


Dubrovnik 130 117 108 96 66 61 36 79 93 132 151 136 1204
Max 304 332 284 191 261 169 131 221 241 373 323 396 1834
Min 5 23 36 18 8 5 1 0 0 0 37 11 768


Orebić 117 116 106 97 46 37 27 49 73 134 197 189 1188


Langov kišni faktor Kf
Kf ( Dubrovnik) = 1204 / 16,1 = 75 Č semihumidna klima
Kf (Orebić) = 1188 /16,3 = 73 Č semihumidna klima


organski detritus. Lapori i kalkareniti dolaze u jezgri
prevrnute sinklinale kod Orebića i pružaju se odatle
prema sjeverozapadu do Vignja i prema jugoistoku do
Postupa. Lapori koji su najviše zastupljeni sastavljeni
su od mikrokristalaste vapneno-glinovite osnove s vapnenim
organskim ostacima. Debljine ovih naslaga iznose
od 50 do 200 metara.


Od tala dominira smeđe tlo na vapnencu i dolomitu,
plitko i srednje duboko te koluvij i kamenjar.


Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu je najčešći tip
tla. Njegova tvorba vezana je za tvrđe, čiste vapnence i
dolomite na kojima kambični (B)rz horizont nastaje
postupnim nakupljanjem neotopivog glinenog ostatka
u procesu okršavanja. Čitav solum je nekarbonatan, a
reakcija je iznad 5,5 do 6,5. Maksimalna dubina tla ne


Slika 2. Klimadijagram po H. Walteru za opservatorij Dubrovnik prelazi 30 cm.


Picture 2 Climate diagram according to H. Walter for observatory


Dubrovnik Kamenjar je tlo s apsolutnom dominacijom Irakcije
kamena. Prilikom mehaničkog raspadanja stijena nastaje
kameni detritus. Pojavljuje se na dijelovima gdje


Geološko-litološku podlogu istraživanog područja
je vapnenac izmrvljen jakim tektonskim gibanjima te


čine vapnenci i dolomiti donje krede te tercijarne naslana
točilima gdje je nagib veći. Akumulacija humusa je


ge. One dolaze na južnoj obali kod Orebića. Razvijene
spora i slaba, a dubina tla je do 10 cm. Minimalne je


su u facijesu foraminiferskih vapnenaca i flišnih lapora.
plodnosti, a šumska vegetacija može imati samo me-


Javljaju se milioidni vapnenci koji su tanko do škriljaliorativnu
fiinkciju.


vo slojani, a u čijoj bazi dolazi izmjena konglomerata i
lapora. Valutice konglomerata su veličine 2-2 0 mm. Koluvij alna tla formiraju se uglavnom u podnožju
Foraminiferski vapnenci na nekoliko mjesta na Pelješbrda
gdje se akumulira materijal tla i stijena koji je erocu
leže na erodiranoj krednoj podlozi. Vapnenci su klazijom
premješten niže. Prizvodnost ovih tala je dosta
sificirani kao biokalkareniti u kojima je dominantan varijabilna. (Vrbek, B. 1998).


REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results


Na istraživanom području areal hrasta oštrike proHarlovića)
penje se do 550 metara nadmorske visine
teže se na istoku od zaseoka Harlovići (lokalitet Pođ-(iznad Bilopolja). Spušta se i do same morske obale.
stup) pa na zapadu do Lovišta (slika 3.). U središnjim i Zauzima pretežito južne ekspozicije.
istočnim dijelovima toga areala (od uvale Roguja do




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Ž. Najvirt, A. Miličević, Š. Meštrović: AREAL HRASTA OŠTRIKE (Quercus coccifera L.) ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 253-258


Slika 3. Karta rasprostranjenja hrasta oštrike u zapadnom dijelu poluotoka Pelješca


Picture 3 Kermes oak distribution map in western part of Pelješac peninsula


U zapadnom dijelu areala kod Lovišta krajnja graIzmeđu
Gornjeg Nakovnja i navedenih vrhova je
nica oštrike ne završava na morskoj obali, već zauzima prelazna zona u kojoj dolazi sve manje crnike, a sve


istočne ekspozicije na Biljčinoj glavici. Od te točke pa
do zaseoka Donji i Gornji Nakovanj oštrika je pomješana
s hrastom crnikom i ima relativno uzak areal uz
prometnicu Orebić - Lovište. U tom dijelu dolazi na
raznim ekspozicijama i nadmorskim visinama od 50
do 400 metara (između Donjeg i Gornjeg Nakovnja).


Južno od vrhova Goč, Pranja i Sućiffaj, pretežito na
južnim ekspozicijama dominira hrast oštrika, dok je
crnika više pojedinačna.


Slika 4. Makija i garig hrasta oštrike iznad Kućišta


Picture 4 Scroab Kermes oak on Kućište


više oštrike.


Na području gospodarske jedinice "Nakovanj", površina
uredajnog razreda makija oštrike s ograničenim
gospodarenjem iznosi 50,67 ha, a površina uredajnog
razreda garig oštrike s ograničenim gospodarenjem iz


nosi 309,95 ha. Sveukupna površina gariga i makija
oštrike (slika 4.) iznosi 360,62 ha (Najvirt, Ž. 2008).
Unutar makija oštrike postavljene su dvije osnovne


plohe na kojima je izvršena izmjera na krugovima, a podatke
o broju stabala po hektaru donosimo u tablici 3.


Tablica 3. Broj stabala po ha u makiji oštrike


Table 3 N° of trees in the scroab of Kermes oak


Promjer (cm) -Diemetar


Vrsta drveta


2,5 7,5


Tree species


Broj stabala - N° of trees
Quercus coccifera 8338 3582
Olea europeae -1194
Pinus halepensis -64
Ukupno -Total 8338 4840


Ukupno


Total


11940
1194
64
13198


Iz podataka (tablica 3.) vidimo da dominira hrast
oštrika koji je u stadiju koljika. Ima i dosta masline,
dok alepski bor pridolazi pojedinačno.


Analizirajući cijeli prostor na kojemu se pojavljuje
oštrika bez obzira na vlasništvo, (slika 3.) sveukupna




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Z. Najvirt, A. Miličević, S. Meštrović: AREAL HRASTA OSTRIKE (Quercus coccifera L.) ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 253-258
površina iznosi 2235 ha. Od toga površina čistih sastojina
hrasta oštrike iznosi 1799 ha, a površina mješovitih
sastojina hrasta oštrike i crnike iznosi 436 ha.


Kao što je već navedeno u uvodnom poglavlju na
istraživanom području hrast oštrika dolazi u sastavu
zajednice hrasta oštrike i crnog jasena (Fraxino orni-
Quercetum cocciferae H-ić 1958). Detaljnija floristička
istraživanja su u tijeku.


Ova zajednica razvija se na litološkoj podlozi vapnenaca
i dolomita te u nižim jugozapadnim dijelovima
na tercijarnim naslagama. Od tala dominira smeđe tlo
na vapnencu i dolomitu, plitko i srednje duboko te u
manjoj mjeri koluvij i kamenjar. Razvijena je pretežito
u obliku gariga, a u manjoj mjeri i makije, te kao podstojna
etaža u posebnom rezervatu šumske vegetacije
čempresada "Pod Gospu" (slika 5.).


Slika 5. Podstojna etaža hrasta oštrike u posebnom rezervatu
šumske vegetacije čempresada "Pod Gospu"


Picture 5 Lowel story ofKermes oak "Pod Gospu "


U središnjim dijelovima areala, od Vignja do Stankovića,
nakon požara u kolovozu 1998. godine naselio
se na stanište zajednice mladi alepski bor koji sada dominira.
U zaravnjenijim dijelovima jedinice, od Nakovnja
do Lovišta, u sastavu zajednice ima više hrasta
crnike, dok u južnim dijelovima i na južnim ekspozicijama
dominira hrast oštrika, a crnika pridolazi više pojedinačno.
U nižim dijelovima, od Kućišta do Viganja,
(na privatnim površinama) ima starih, debelih stabala
hrasta medunca.


U dijelu oko Gornjeg Nakovnja na privatnim česticama
uz oštriku pridolaze drača, glogulja, lovor i oskoruša.
U posebnom rezervatu šumske vegetacije čempresada
"Pod Gospu", koja je smještena između Orebića
i Peme ispod franjevačkog samostana, u sloju
drveća dominiraju alepski bor, primorski bor, pinj i
čempres (koji su sadeni), a pojedinačno ima nekoliko
stabalaca oštrike, rogača i masline.


Sloj grmlja je obilan i u njemu dominiraju oštrika,
mirta, maslina, bušini i tršlja, dok više pojedinačno pridolaze
lovor, crni jasen, šibika, lemprika i šmrika. Sloj
prizemnog rašća je osrednje razvijen i u njemu dominiraju
trave (trava goštica — Brachypodium ramosum) i
vrijes (Erica manipuliflora). Za potrebe utvrđivanja
drvne zalihe prilikom izrade programa gospodarenja za
gj. "Nakovanj", u posebnom rezervatu šumske vegetacije
čempresada "Pod Gospu", postavljeno je 28 osnovnih
trajnih ploha i 8 kontrolnih trajnih ploha.


U tablici 4. prikazani su rezultati izmjere stabalaca
do 5 cm na tih 36 trajnih ploha. Iz podataka (tablica 4.)
vidimo da u podstojnoj etaži i sloju grmlja ima obilje
autohtone vegetacije hrasta oštrike s pratilicama, te
nešto manje mladog naraštaja čempresa i alepskog bora.


Tablica 4. Broj stabala do 5 cm promjera u posebnom rezervatu šumske vegetacije


IMe 4 N° of trees With diameter < 5 cm


Odjel
Parcel
Visina m
Height
Promjer cm
Diameter
Quercus
coccifera
Vrsta drveća i grmlja -Tree species
Mirtus
communis
Pistacia
lentiscus
Pinus
halepensis
Cupresus
sempervirens
N°/ha
Ostalo
Other
H = 0,0-0,5 11760 2548 mi 196 -mi
33 a H = 0,5-1,3 1764 ---588 196
Ds = 2,5 1782 297 644 50 1337 546
H = 0,0-0,5 11448 3604 4028 1272 -414
33 b H = 0,5-1,3 1272 636 1060 ---
Ds = 2,5 2014 689 742 106 53 583
H = 0,0-0,5 2580 645 10320 ---
33 c H = 0,5-1,3 3225 -2580 ---
Ds = 2,5 954 636 477 --159


To govori daje hrast oštrika agresivna vrsta na poKod
zaseoka Stankovići i Donji Nakovanj ima nedručju
njenog optimalnog areala. koliko debelih i starih stabala hrasta oštrike promjera
do 60 cm te visine 10 metara.
257




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Ž. Najvirt, A. Miličević, Š. Meštrović: AREAL HRASTA OŠTRIKE (Quercus coccifera L.) Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 253-258


ZAKLJUČAK
Oštrika (Quercus coccifera L.) je rijetka šumska vrsta
na području Hrvatske. U zapadnom dijelu poluotoka
Pelješca zauzima značajne površine od oko 2235 ha. To
su najveće suvisle površine u Hrvatskoj.
Potrebna su detaljnija floristička istraživanja da bi
se točno utvrdila pripadnost određenim biljnim zajednicama
u kojima se pojavljuje, odnosno tvori li posebnu
biljnu zajednicu na istraživanom području.
Dugoročni cilj gospodarenja makijama i garizima
oštrike je njihovo prevođenje u panjače i sjemenjače
hrasta oštrike, koji se na istraživanom području vrlo
dobro prirodno obnavlja, što pokazuju podaci naših
mjerenja navedeni u tablicama 3. i 4.
U sastojinama alepskog bora treba izvršiti grupimičnu
proredu intenziteta oko 12 %. Proredom ponajprije
uklanjati oštećena stabla alepskog bora, te ona koja
ometaju normalan razvoj hrasta oštrike koji je u pod


– Conclusions
funkcije, a osim toga to su pretežito piramidalni čempresi,
koji zbog forme krošanja ne ometaju normalni
razvoj autohtone vegetacije koja je u podstojnoj etaži.
Dugoročni cilj gospodarenja u posebnom rezervatu
šumske vegetacije čempresada “Pod Gospu” je postupno
prevođenje ovih sastojina u sastojine hrasta oštrike
s pojedinačnim stablima čempresa, pinja, primorskog
bora i alepskog bora.
Obnovu ovih sastojine izvršiti oplodnim sječama
(grupimične prorede) s dugim pomladnim razdobljem.
Na istraživanom području zapadnog dijela poluotoka
Pelješac biološku obnovu šuma provoditi njegom
pod zastorom stare sastojine. Njegom ponajprije treba
pomagati hrastu oštriki koji je obilan u podstojnoj eta-
ži, a u stadiju je mladika i koljika. U dijelovima odsjeka
gdje dominira čempres treba ga pomagati. Sačuvati
pojedinačna stabalca divlje masline i rogača.


stojnoj etaži. Čempres treba sačuvati zbog estetske
LITERATURA – References


Horvat, I., G. Tomašić, S. Horvatić, H. Em,
1950.: Metodika istraživanja i kartiranja vegetacije.
U S. Horvatić (ur.) : Priručnik za tipološko
istraživanje i kartiranje vegetacije : 9–87. Ministarstvo
šumarstva SFRJ. Zagreb.


H o r va t i ć , S. 1963: Biljnogeografski položaj i rasčlanjenje
našeg primorja u svijetlu suvremenih
fitocenoloških istraživanja. Acta Botanica Croatica,
vol. XXII. Zagreb.


Lovrić , A. Ž. 1981: “Neki rijetki i značajni poluzimzeleni
hrastovi na primorskom kršu” Šum. list
3–4, Zagreb str. 119–132.


Matić, S. 2000: “Oak forests (Quercus sp.) in Croatia”
Glasnik za šumske pokuse 37: 5–13, Zagreb.


Najvirt , Ž.: Program gospodarenja za g.j. “NAKOVANJ”
2008. – 2017. Požega 2008. str. 1–112.


Ra u š , Đ., I. Tr i na js t i ć , J. Vu k e l i ć , J. M ed v e d
o v i ć , 1992: Biljni svijet hrvatskih šuma. Šume
u Hrvatskoj, Zagreb str. 33–78.


Tr i na js t i ć , I. 1971: Novi prilog flori otoka Korčule.
Acta Botanica Croatica, 30: 157–161, Zagreb.


Tr i na js t i ć , I. 1974 : Analitička flora Jugoslavije.
Zagreb str. 464–465.


Tr i na js t i ć , I., Đ. R au š , J. Vu k e l i ć , J. M ed v e dović,
1992: Karta šumskih zajednica Hrvatske.
U Đ. Rauš (ur): Šume u Hrvatskoj, Zagreb.


Vrbek, B.: Program gospodarenja za g.j. “NAKOVANJ”
1998. – 2007. Zagreb19988. str. 4–15.


Vrdoljak, Ž. 1996: “Park šuma Marjan, razvoj, sadašnje
stanje i smjernice za budući tretman”
Šum. list 7–8 Zagreb.


Vukelić, J., Đ. Rauš, 1998: Šumarska fitocenologija
i šumske zajednice u Hrvatskoj. Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 310 str.


Državni hidrometeorološki zavod, 1994: Osnovne termičke
i oborinske prilike na području Hrvatske.
Zagreba.


SUMMARY: This paper for the first time determines and charts the areal of Kermes
oak (Quercus coccifera L.) within the area of western part of Pelješac peninsula (west and
north from route Orebić – Trpanj). It is known from literature that Kermes oak in Croatia
comes on southern sides of Pelješac peninsula, around Orebić, but its areal is not described
and shown nowhere in detail. Therefore for the first time we confirm and describe the
areal of Kermes oak on western part of Pelješac peninsula, where in clean and mixed habitats
comprises the surface of 2.235 ha, constituting community of Kermes oak and Black
pine (Fraxino orni – Quercetum cocciferae H-ić 1958)


ć 1958).
Kermes oak is protected sort on all natural habitats in Republica of Croatia since 9. 5.
1969.
Key words: Pelješac, Kermes oak, areal