DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 98 <-- 98 --> PDF |
IZ SVIJETA GLJIVA GLJIVA SLUZNJACA Na šumskim staništima Hrvatske do sada je otkriveno oko 120 svojti potpuno neobičnih gljiva malih dimenzija, za koje neki istraživači smatraju kako se i ne ubrajaju u poznate skupine gljiva, ali isto tako da imaju i neke osobine životinja. Svrstane su u skupinu gljiva sluznjača ili Myxomyceta. Naziv sluznjače potječe od većeg ili manjeg vegetativnog tijela koji je sluzave grade i kojega nazivamo plazmodij. On može biti različitih boja, oblika i veličina, ameboidno se kreće po podlozi i hrani se saprofitski. Iz njega se u povoljnim uvjetima razviju rasplodna tjelešca gljive ili sporokarpi, u kojima mejotičkom diobom nastaje mnogo spora. Slika 1. Nezreli plazmodij sluznjače Slika 3. Proces oblikovanja sporokarpa Sporokarpi nastaju na površini drveta, na površini trulog lišća ili na površinama grana i grančica na tlu. Čitav proces razvoja sporokarpa kod ove svojte ne traje više od 24 sata, slično kao i kod mnogih drugih vrsta sluznjača. Sluznjače se najviše razvijaju na raznolikim šumskim staništima i to najviše tamo gdje u šumi ima mnogo trulih ostataka drveta, osobito onih u finalnoj fazi razgradnje. Jedno od takvih staništa je šumski rezervat Crni jarci kod Kalinovca u Podravini, kao i miješana li- Jedna od najzanimljivijih gljiva sluznjača je i Physarum psittacinum Ditmar, koju sam do sada pronašao na dva nalazišta u Hrvatskoj (Vrbovsko, Đelekovec). Njezin plazmodij razvija se na površini trulog bjelogoričnog ili cmogoričnog drveta, bez obzira nalaze li se ti dijelovi drveta na svjetlu ili u potpunom mraku. Plazmodij može narasti do 20 cm i zauzeti površinu do dva dmČ. U nekoliko etapa iz plazmodija se pupanjem razvijaju sporokarpi. Gubljenjem vode plazmodij nestaje te nakon razvijenih žutih prijelaznih sporokarpa nastaju sporokarpi smeđe crvenih glavica i narančastih držaka, često u velikim nakupinama. Sporokarp je u cijelosti visok, tek nešto više od 1 mm. Slika 2. Zreli plazmodij sluznjače Physarumpsittacinum Slika 4. Razvijeni sporokarpi stopadna šuma Zovje kod Đelekovca, gdje je i pronađena ova svojta. U Europi i drugdje u svijetu gljive sluznjače se intenzivno istražuju, posebno u Japanu, te se tako dolazi do mnogih novih spoznaja kojima se sve više i više ulazi u mnoge tajne ovoga dijela živog svijeta. Tekst i fotografije: Dr. se. Radovan Kranjčev, prof |