DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Od velikog broja savjetovanja i simpozija treba istaći sudjelovanje u radu Sekcije za oplemenjivanje šumskog drveća Zajednice instituta i fakulteta bivše Jugoslavije, kao i Hrvatskog genetičkog društva. Kroz tri prošla srednjoročna razdoblja bio je suradnik na projektu "Unapređenje sjemenarstva, rasadničke proizvodnje i uzgoja šumskih kultura". Projekt je financiralo Opće udruženje i Poslovna zajednica šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Bio je suradnik na projektu "Unapređenje gospodarenja šumama", koji je financirala Samoupravna interesna zajednica znanosti Hrvatske. U ovom srednjeročnom razdoblju (1991-1995) surađuje na projektima: "Šumske kulture, zaštita i obnova oštećenih sastojina" koji financijski podupire Ministarstvo znanosti i tehnologije i "Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava Hrvatske", koji financira Javno poduzeće "Hrvatske šume", Zagreb. Znanstveni savjetnik je od 1986. godine i upisan je u registar koji se vodi u Ministarstvu znanosti i tehnologije, Zagreb. Aktivan je član lUFRO - radne grupe za oplemenjivanje šumskog drveća, radne grupe za istraživanje uspijevanja provenijencija pojedinih vrsta šumskog drveća. Bio je voditelj 18. ekskurzije XVIII lUFRO - Kongresa 1986. godine (Slovenija i Hrvatska). Njegovu znanstvenu aktivnost, uz ostale problematike iz oplemenjivanja šumskog drveća, karakterizira istraživanje uspijevanja različitih provenijencija domaćih vrsta šumskog drveća (obična smreka, obični bor, hrast lužnjak i obična bukva). Poseban prilog dao je u izučavanju različitih provenijencija hrasta lužnjaka (jedna od najvažnijih i najvrednijih vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj) osnivanjem prvih pokusa u Hrvatskoj 1986. godine. Na temelju rezultata istraživanja uspijevanja provenijencija različitih vrsta šumskog drveća, pokazao je da se kod obnove šuma izborom odgovarajuće prove- Prvi pokus provenijencija hrasta lužnjaka u Hrvatskoj osnovan 1986. godine (Foto: M. Ivanković 2006) Dr se. Joso Gračan zajedno s kolegama Hrvatskih šuma UŠP Delnice i Šumarije Fužine na pokusu provenijencija obične jele "Brloško", osnovanom 2000. godine na području Šumarije Fužine (Foto: M. Ivanković) nijencije može povećati proizvodnja drvne mase i stabilnost šumskih ekosustava. Značajan je i njegov doprinos poznavanju genetičke specifičnosti mineralne ishrane šumskog drveća (hrast lužnjak, obična smreka) i stimulaciji plodonošenja (američki borovac). Urazdoblju od 1972. do 1993. godine vrlo uspješno je vodio bivši Jugoslavenski institut za četinjače (1972-1973) i Šumarski institut u Jastrebarskom (1974—1993). Svojim radom na dužnosti direktora dao je značajan doprinos razvoju šumarske znanosti i znanstveno-istraživačkog rada hrvatskog šumarstva. Poseban doprinos dao je unapređenju suradnje između šumarske operative i znanstveno-istraživačkih ustanova (Institut i Fakultet), kao i primjeni rezultata istraživanja u praksi. Zaslužan je za suvremeno opremanje laboratorija u Šumarskom institutu u Jastrebarskom nabavom opreme (svjetlosni mikroskop, atomski adsorpsijski spektrofotometar, aparat za analizu SO2, informatička oprema, trušnica za sjeme, klima komora, CNS - aparat, kromatograf, đigitatlni mjerač godova, aparat za DNA analize šumskog drveća i dr), adaptaciju, održavanje i izgradnju novih laboratorija i objekata, kao i usavršavanje i osposobljavanje stručnih i znanstvenih djelatnika. Njegovim radom proširena je i unapređena stručna i znanstvena suradnja s domaćim i inozemnim organizacijama. Značajno je unapređena i proširena izdavačka djelatnost, povećanim tiskanjem rezultata istraživanja u časopisu RADOVI, koji je od edicije (1974) prerastao u znanstveno stručni časopis poznat i priznat u zemlji i inozemstvu. Glavni je urednik RADOVA od 2001. godine. Njegova je i zasluga što je broj djelatnika od 64 (1974) povećan na 85 tijekom 1993. godine, od čega je broj znanstvenih radnika od 6 (1974) porastao na 29 (1993) do stupanja na snagu novog Zakona 0 znanstve 195 |