DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 91     <-- 91 -->        PDF

Tek gorostas neki u samrtnom hropcu, jer svi mi ovdje vaša smo djeca. Proći će opet stotinu ljeta,
zadnji put gledajućptica let, Vaših smo grana plod". i šuma će stara ovdje da stoji;
prozbori tiho: "Sve je gotovo! a nju ćeposjeć, u to daleko vrijeme
Poslije nas ima da propadne svijet"! Tad orijaš, smiren, ispusti dušu. možda tek
praunuci tvoji!
Po svuda opet zavlada muk.
Al ipak primijeti neka sitna bića, Kroz zrak nećujno proletje sova, Ti ćuvaj i njeguj šumu ovu,
med koja njegova krošnja je pala, zaću se po neki ćuk. nek znaci ti ona, što znaćilaje meni!
i upita tiho, s nejasnom slutnjom: Al i šumara se starih, što prolažahu njome
"Tko ste vi, čeljadi mala"? A šumar stari stajaše nijemo, u mislima, ponekad, spomeni"!
općinjen prizorom tim,
Lagani vjetrić tadpimu ravnicom; i reće mladom ućeniku svojem, Tad starac, pogružen, koraka teška,
zaću se kikot, ko djećjizbor; što stvori se od nekud pred njim: krene polako domu svom,
sićušni hrastovi, složno i glasno dok se kroz suton iz daljine ćuo
dadoše njemu odgovor: "Vidiš sve na ovom svijetu seoske crkve zvon.
"Ne boj se starce, nikada neće
u istom se krugu stalno vrti:
Rođenje, rast, borba za život, Vinkovci, srpnja 1982. god.
izumrijet vaš stari, slavni rod; na kraju trenutak
smrti. Vice Ivančević


UMIROVLJENI ZNANSTVENICI


Dr. se. JOSO GRACAN,
znanstveni savjetnik u trajnom zvanju


Dr. se. Joso Gr a č an, znanstveni rektor, a potom i ravnatelj Šumarssavjetnik,
dugogodišnji direktor i kog instituta, Jastrebarsko, koji Vam
ravnatelj Šumarskog instituta, Jastre-je bio drugi dom, a njegovi djelatnibarsko,
poznati, priznati i istaknuti ci druga obitelj, bio je vrlo plodan i
znanstvenik svjetskog glasa iz šuuspješan.
marske genetike i oplemenjivanja Kao vrsni znanstvenik i istraži


šumskog drveća, jedne od osnovnih vač, nastojali ste svoje stečeno znadisciplina
šumarske znanosti i praknje
i iskustvo prenijeti na mlade suse,
30. 12. 2007. godine otišao je u radnike, ne mareći radi li se o šuviše
nego zasluženu mirovinu. marskim inženjerima, znanstvenim


Dragi naš Joso, Vi ste, i to se monovacima
ili tehničarima, penjačima
ra ovom prilikom spomenuti, nezaoi
ostalim radnicima u svom mabilazna,
znanstvena i stručna vertitičnom
odjelu. Odjelu za oplemenjikala
šumarske genetike i oplemenjivanje
i šumsko sjemenarstvo i u Invanja
šumskog drveća. Uz sve svoje stitutu općenito. Takvim svojim neobveze
i dužnosti višegodišnjeg direktora i ravnatelja sebičnim radom odgojili ste velik broj radnika, peŠumarskog
instituta, uspješno ste pronalazili vremena i njača, cjepljara, mladih stručnih suradnika, diplomiraza
znanstveno-istraživačku djelatnost. Svojim ste renih
inženjera, magistara i doktora znanosti.
zultatima istraživanja doprinijeli razvoju šumarske


Poštovan i cijenjen, radnik, suradnik, asistent, znanznanosti
i šumarstva ne samo u Hrvatskoj, već i u ne


stvenik i istraživač, direktor i ravnatelj u Institutu i na
kim susjednim i europskim zemljama.


terenu.
Vaš radni vijek koji ste započeli kao šumarski teh


Vrlo brižan suprug i nadasve nježan otac i djed svoničar,
nastavili kao diplomirani inženjer šumarstva, di-je djece Tomislava i Željke, unuke Ele i unuka Luke.


Životopis dr. se. Jose Gračana


Joso Gračan rođenje 10. studenog 1937. u Slunju. ski tehničar radio je neko vrijeme u Šumariji Slavon-
Osnovnu školu i malu maturu završio je u Slunju, a ska Požega, Pletemica i Velika, a od 9. prosinca 1955.
Srednju šumarsku školu 1955. u Karlovcu. Kao šumar- do 1. listopada 1957. u Šumariji Lipik u Lipiku.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 92     <-- 92 -->        PDF

Dr. se. Joso Gračan sa djelatnicima Instituta na osnivanju međunarodnog
pokusa obične bukva "Medvednica" proljeće 2007. godine
(Foto: M. Ivanković)


Diplomirao je 1962. godine na Šumarskom fakultetu
u Zagrebu, od 1962. do 15. ožujka 1966. radi u Šumariji
Bučje, Šumskom gospodarstvu Daruvar i Šumariji
Pakrac. U tom razdoblju radio je na svim poslovima
iz iKgajanja, uređivanja, zaštite i iskorišćivanja šuma
te odslužio vojsku (1963/1964).


Od 16. ožujka 1966. radi u Jugoslavenskom institutu
za četinjače, Jastrebarsko, kao asistent i suradnik za
oplemenjivanje šumskog drveća.


Krajem 1970. dobio je stipendiju bivšeg Republičkog
fonda za naučni rad, Zagreb, u trajanju od 1. siječnja
do 31. prosinca 1971. za usavršavanje iz populacione
i kvantitativne genetike na Svečulištu Sjeverne
Karoline u Rabeighu (North Carolina State University,
SAD). Troškove putovanja podmirio je Fulgrightov
program (putna stipendija). Za vrijeme boravka u
SAD-u u svojstvu "specijalnog studenta" završio je
dva semestra (proljetni i jesenski) iz programa studija
za stjecanje doktora znanosti. Uspješno je položio ispite
iz genetike i oplemenjivanja (4) i statistika (2).


Nakon povratka iz SAD-a (1. veljače 1972) imenovan
je za vršitelja dužnosti direktora Jugoslavenskog
instituta za četinjače Jastrebarsko. Tu dužnost obavlja
do 31. prosinca 1973. godine.


Magistrirao je 14. ožujka 1973. iz oplemenjivanja
šumskog drveća na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Za
direktora Šumarskog instituta Jastrebarsko, biran je
1974., 1978., 1982., 1986. i 1990., v. d. ravnatelja 1993.
i ravnatelja 1995.11999.


Doktorirao je 1984. godine na Šumarskom fakultetu
u Zagrebu obranivši disertaciju pod naslovom "Varijabilnost
provenijencija obične smreke (Picea abies
/L./ Karst) u dijelu prirodnog rasprostranjenja".


Aktivan je član više znanstvenih i stručnih društava:
redoviti član i potpredsjednik Akademije šumarskih
znanosti od 30. svibnja 1998. g., član Hrvatskog


šumarskog društva. Hrvatskog ekološkog društva.
Društva za fiziologiju biljaka Hrvatske, Hrvatskog genetičkog
društva i dr.). Bio je dugogodišnji član Poslovnog
udriKcnja šumskoprivrednih organizacija Hrvatske,
Općeg udruženja šumarstva i drvne industrije i
Poslovne zajednice, (1972-1987). Obavljao je dužnost
prvog predsjednika Samoupravne interesne zajednice
šumarstva Hrvatske (1987-1990), član Komisije za
znanstveno-istraživački rad "Hrvatskih šuma".


Član je Međunarodnog savjeta unije šumarskih
znanstveno-istraživačkih organizacija (lUFRO), dopredsjednik
Hrvatskog ekološkog društva, član Upravnog
odbora Hrvatskog šumaskog društva, glavni urednik
i član Uređivačkog kolegija časopisa RADOVI,
Šumarskog instituta.


Bio je član organizacijskih odbora: XVIII lUFRO
Kongresa koji je održan u Ljubljani 1986., lUFRO simpozija
iz citogenetike (Brijuni 1993) i Kongresa o makarskom
području (Makarska 1993). Član je Upravnog
odbora "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, 1998-2002.


Predsjednik je organizacijskog odbora savjetovanja
koje je organizirao i uspješno održao Šumarski institut,
Jastrebarsko 1984., 1986., 1993. i 2000. godine. Boravio
je na studijskim putovanjima u mnogim zemljama,
te aktivno sudjelovao u radu velikog broja stručnih i
znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu (Svjetski
šumarski lUFRO - kongresi u Kyotu 1981., Ljubljani
1986., Montrealu 1990., Tampereu 1995., simpozij o
oplemenjivanju šumskog drveća i uspijevanju provenijencija
različitih vrsta u okviru lUFRO - radnih grupa:
Kanada 1978., Njemačka 1973., 1982., 1987., 1988.,
1993., Austrija 1986., Francuska 1980., 1991., Rusija
1989., Švedska 1974., 1979., Rumunjska 1979.). U
okviru tehničke suradnje kao jedan od prvih šumara
Hrvatske boravio je u Kini od 18. svibnja do 8. lipnja
1979. godine.


Međunarodna delegacija na pokusu provenijencija obične bukve
"Rutinska garjevica"
(Foto: M. Ivanković)




ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 93     <-- 93 -->        PDF

Od velikog broja savjetovanja i simpozija treba istaći
sudjelovanje u radu Sekcije za oplemenjivanje šumskog
drveća Zajednice instituta i fakulteta bivše Jugoslavije,
kao i Hrvatskog genetičkog društva. Kroz tri
prošla srednjoročna razdoblja bio je suradnik na projektu
"Unapređenje sjemenarstva, rasadničke proizvodnje i
uzgoja šumskih kultura". Projekt je financiralo Opće
udruženje i Poslovna zajednica šumarstva i drvne industrije
Hrvatske. Bio je suradnik na projektu "Unapređenje
gospodarenja šumama", koji je financirala Samoupravna
interesna zajednica znanosti Hrvatske. U ovom
srednjeročnom razdoblju (1991-1995) surađuje na projektima:
"Šumske kulture, zaštita i obnova oštećenih
sastojina" koji financijski podupire Ministarstvo znanosti
i tehnologije i "Unapređenje proizvodnje biomase
šumskih ekosustava Hrvatske", koji financira Javno poduzeće
"Hrvatske šume", Zagreb. Znanstveni savjetnik
je od 1986. godine i upisan je u registar koji se vodi u
Ministarstvu znanosti i tehnologije, Zagreb.


Aktivan je član lUFRO - radne grupe za oplemenjivanje
šumskog drveća, radne grupe za istraživanje uspijevanja
provenijencija pojedinih vrsta šumskog drveća.
Bio je voditelj 18. ekskurzije XVIII lUFRO -
Kongresa 1986. godine (Slovenija i Hrvatska).


Njegovu znanstvenu aktivnost, uz ostale problematike
iz oplemenjivanja šumskog drveća, karakterizira
istraživanje uspijevanja različitih provenijencija domaćih
vrsta šumskog drveća (obična smreka, obični
bor, hrast lužnjak i obična bukva).


Poseban prilog dao je u izučavanju različitih provenijencija
hrasta lužnjaka (jedna od najvažnijih i najvrednijih
vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj) osnivanjem
prvih pokusa u Hrvatskoj 1986. godine.


Na temelju rezultata istraživanja uspijevanja provenijencija
različitih vrsta šumskog drveća, pokazao je
da se kod obnove šuma izborom odgovarajuće prove-


Prvi pokus provenijencija hrasta lužnjaka u Hrvatskoj osnovan
1986. godine
(Foto: M. Ivanković 2006)


Dr se. Joso Gračan zajedno s kolegama Hrvatskih šuma UŠP Delnice
i Šumarije Fužine na pokusu provenijencija obične jele "Brloško",
osnovanom 2000. godine na području Šumarije Fužine


(Foto: M. Ivanković)


nijencije može povećati proizvodnja drvne mase i stabilnost
šumskih ekosustava.


Značajan je i njegov doprinos poznavanju genetičke
specifičnosti mineralne ishrane šumskog drveća
(hrast lužnjak, obična smreka) i stimulaciji plodonošenja
(američki borovac).


Urazdoblju od 1972. do 1993. godine vrlo uspješno
je vodio bivši Jugoslavenski institut za četinjače
(1972-1973) i Šumarski institut u Jastrebarskom
(1974—1993). Svojim radom na dužnosti direktora dao
je značajan doprinos razvoju šumarske znanosti i
znanstveno-istraživačkog rada hrvatskog šumarstva.
Poseban doprinos dao je unapređenju suradnje između
šumarske operative i znanstveno-istraživačkih ustanova
(Institut i Fakultet), kao i primjeni rezultata istraživanja
u praksi. Zaslužan je za suvremeno opremanje
laboratorija u Šumarskom institutu u Jastrebarskom
nabavom opreme (svjetlosni mikroskop, atomski
adsorpsijski spektrofotometar, aparat za analizu SO2,
informatička oprema, trušnica za sjeme, klima komora,
CNS - aparat, kromatograf, đigitatlni mjerač godova,
aparat za DNA analize šumskog drveća i dr), adaptaciju,
održavanje i izgradnju novih laboratorija i objekata,
kao i usavršavanje i osposobljavanje stručnih i
znanstvenih djelatnika. Njegovim radom proširena je i
unapređena stručna i znanstvena suradnja s domaćim i
inozemnim organizacijama.


Značajno je unapređena i proširena izdavačka djelatnost,
povećanim tiskanjem rezultata istraživanja u
časopisu RADOVI, koji je od edicije (1974) prerastao
u znanstveno stručni časopis poznat i priznat u zemlji i
inozemstvu. Glavni je urednik RADOVA od 2001. godine.
Njegova je i zasluga što je broj djelatnika od 64
(1974) povećan na 85 tijekom 1993. godine, od čega je
broj znanstvenih radnika od 6 (1974) porastao na 29
(1993) do stupanja na snagu novog Zakona 0 znanstve


195




ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 94     <-- 94 -->        PDF

no-istraživačkoj djelatnosti. Nakon teške prometne nesreće
u kojoj je stradalo 5 znanstvenika Šumarskog instituta
i redovni profesor Šumarskog fakulteta 10. veljače
1998., Šumarski se institut našao u najtežoj situaciji
od osnivanja. Broj znanstvenika - doktora znanosti
smanjio se na 5, a broj istraživača (magistara, polaznika
postdiplomskog studija i suradnika) na 20. Uz veliku
pomoć i razumijevanje Ministarstva znanosti, "Hrvatskih
šuma", Zagreb, Ministarstva poljoprivrede i
šumarstva i Šumarskog fakulteta te zalaganje ravnatelja
i suradnika stanje se poboljšalo. Krajem 2002. godine
u Šumarskom institutu zaposleno je 9 doktora znanosti,
11 magistara, 11 polaznika poslijediplomskog
studija i stručnih siffadnika. Ukupan broj zaposlenih je
80, od kojih 38 financira Ministarstvo znanosti i tehnologije,
a 42 iz vlastitih prihoda. Broj je znanstvenih novaka
12, od čega su 4 obranila magistarske radove, a 2
doktorske disertacije.


Dr. se. Joso Gračan zajedno s radnieima na osnivanju ranog testa
provenij eneij a hrasta kitnj aka


Značajan je njegov doprinos unapređenju međunarodne
suradnje sa znanstvenim institucijama (instituti i
fakulteti) kao i nevladinim udrugama.


Od 1994. je predstavnik Šumarskog instituta u Europskom
šumarskom institutu (EFI) sa sjedištem u Joensuu.
Finska; nacionalni koordinator za Hrvatsku za
očuvanje europskih šumskih genetskih resursa (EUFORGEN)
u okviru Međunarodne udruge za biljne genetske
resurse (IPGRI) sa sjedištem u Rimu; nacionalni
koordinator u okviru međunarodnog projekta "Procjena
i motrenje štetnog djelovanja onečišćenja zraka,
tla i vode na šume", koji financira EU; koordinator
projekta 1 Zaštita i unapređenje proizvodnje biomase u
ulozi podržavanja višestrukih uloga i funkcija šuma,
koji financiraju Hrvatske šume, d.o.o. Zagreb; glavni
istraživač projekta 0024001 Oplemenjivanje i šumsko
sjemenarstvo, koji financira Ministarstvo znanosti i
tehnologije; glavni istraživač STIRP-projekta "Dinamički
geoinformacijski prikaz šumskih ekosustava Hr


vatske", koji je financiralo Ministarstvo znanosti obrazovanja
i športa (2004-2007).


Urednik za šumarstvo i suradnik Hrvatske opće enciklopedije
Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža;
član uredništva i autor članaka u monografijama:
"Šume u Hrvatskoj" "Hrast lužnjak u Hrvatskoj", "Obična
jela u Hrvatskoj", "Obična bukva u Hrvatskoj" i
"Poplavne šume u Hrvatskoj"; glavni urednik monografije
"Šumarski institut, Jastrebarsko 1945-2005" i autor
članaka u monografiji; glavni urednik knjige "Gospodarenje
šumskim tlima u Hrvatskoj" autora dr. se. Jakoba
Martinovića. Objavio je preko 125 znanstvenih i
stručnih radova od čega 84 znanstvena rada.


Tijekom radnog vijeka dr se. Joso Gračan dobio je
više nagrada i odlikovanja od kojih spominjemo: Orden
rada sa srebrnim zracima (1974); Nagrada grada
Jastrebarsko (1981); Orden zasluga za narod sa srebrnim
zracima (1988); Godišnja državna nagrada za znanost
(1998); Plaketa hrvatskog ekološkog društva u
povodu 35 obljetnice osnutka (15. 11. 2004); Priznanje
Hrvatskog šumarskog društva povodom 160 obljetnice
osnutka i 130 obljetnice neprekidnog izlaženja Šumarskog
lista (20. 6. 2006).


Mogli bi još puno pronaći podataka o našem dr. Gračanu,
ali već i iz ovog kratkog životopisa razvidno je
kako se radi o vrlo plodnom i uspješnom, znanstveniku,
priznatom, poznatom i uvaženom znanstvenom savjetniku
Šumarskog instituta, Jastrebarsko, čiji je cjelokupni
znanstveni, stručni, dozvolite da kažem i "tehnomanagerski"
te društveni rad, ostavio dubok trag u svima
nama, najbližim suradnicima, djelatnicima Instituta,
djelatnicima Šumarskog fakulteta. Hrvatskih šuma, a i
kod kolega u inozemstvu.


Na kraju, koristimo ovu priliku da se u ime zaposlenika
Šumarskog instituta, Jastrebarsko i svoje osobno,
još jednom zahvalimo Vama dragi Joso, za sve što ste
učinili na dobrobit hrvatske šumarske znanosti i struke.
Također se zahvaljujemo na višegodišnjoj suradnji,
kolegijalnosti i svakako velikom prijateljstvu.


Dr. se. Mladen Ivanković,
znanstveni suradnik