DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Glavni tipovi radilišta na kojima se obavlja iveranje:


-
skupljanje biomase nakon izvlake "cijelo stablo",
gdje se skupljaju velike količine grana i ovršaka,
-
fitosanitame sječe (posebice borova),
-
uređenje opožarenih površina,
-
intenzivne prorede panjača,
-
uredenj e rij ečnih korita i
-
korištenj e namj enskih plantaža.
U svakom od ovih oblika radilišta konačna faza je
iveranje, koje se obavlja različitim sredstvima i metodama.
Autori su radi ustanovljenja produktivnosti i
troškova analizirali tri radilišta u provinciji Piša:


-
selektivna sječa, vrsta bor i topola,
-
uređenje opožarene površine - razne vrste drveta i
-
izvanredno uređenje riječnog korita - razne vrste
drveta.
U svim slučajevima kronometrijski su mjerene sve
faze rada tijekom cijelog radnog dana.
U sva tri slučaja, nakon različitih načina obaranja i
izvlake materijala radili su samohodni strojevi chipforwarderi
(s kranom). Sve faze rada prikazane su tablično
i grafički.


Uz dobru organizaciju na sva tri radilišta bilo je
puno prekida rada koji se kreću od 30 do 40 % radnog
vremena. Uzroci prekida rada su sljedeći:


-
uporaba postrojenja za druge faze rada,
-
veliko premj eštanj e stroj a i nepovolj an rad krana,
-
loša opskrba stroja,
-
prekid rada zbog zakašnjenja odvoza čipsa i
-
brojni prekidi zbog mehaničarskih zahvata.
Analizirajući troškove rada, amortizaciju, utrošak goriva
i ostale troškove rada stroja, troškovi po satu iznose:


PRIZNANJA


1.
radilište 146,21 €/h
2.
radilište 136,27 €/h
3.
radilište 134,42 €/h
Za izračun troškova izrade čipsa (iveranje i odvoz
gotovog čipsa) u obračun su ušli sljedeći parametri:


-
broj izvršitelja,
-
trošak radne snage po satu,
-
trošak rada stroja po satu,
-
proizvedena količina i
-
trajanje rada
Na temelju ovih elemenata izračunati su troškovi
izrade čipsa (iveranje i odvoz) za radilišta 1, 2 i 3 kako
slijedi: 15,5 €/t, 29,1 €/t i 32,5 Eura/t za sviježi čips
(ili po prostornom metru 4,66 €, 8,73 € i 9,76 €).
Kako je prosječna cijena čipsa na konačnoj destinaciji
40 €/t za svježu robu, moguće je ustvrditi da samo
prvo radilište (zbog veće produktivnosti i većeg broja
radnih sati) može proizvoditi bez gubitaka, jer treba
računati i na prethodne troškove vezane na rušenje stabala
i dopremu do radilišta.
Očito je da skupi strojevi za iveranje zahtijevaju dobru
organizaciju rada, bez zastoja i čestog premještanja,
te pravovremeni odvoz gotovog čipsa s dovoljnim
brojem traktora sa sandučastom prikolicom.
Istraživanjima kod drugih šumskih organizacija
ustanovljeno je da postoje razni organizacijski modeli
za tzv. "industrijsko" iveranje, te je potrebno analizirati
učinke tih snažnih strojeva kao i ostale prateće, nužne
radnje.


F. Grospić
PRVA I TREĆA NAGRADA "GORANCICA 2007"
ŠUMARNIKU ALOJZIJU FRKOVIĆU


lakoje tijekom svog radom ispunjenog života objavio
brojne napise, ćlanke i ćak devet knjiga i brošura,
prošla će godina za poznatog hrvatskog lovnog i šumarskog
strućnjaka Alojzija Frkovića ostati upamćena
kao jedna od najplodnijih. Tiskane su mu ćak dvije
knjige - Naše trofejna blago u izdanju Lovaćkog saveza
Primorsko-goranske županije i spomen-knjiga Naših
75 godina u izdanju izdavaćke kuće ADAMIC d.o.o.
Rijeka i Društva slavljenika, obje u konkurenciji za
književnu nagradu Goranskog Novog lista "Goranćica
2007". Riječi su to Marinka Krmpotića, prof, uz
profesore Vladimira M a n c e a i Jasminku L i s a c, čla


na prosudbenog povjerenstva za izbor ovogodišnjih
laureata na svečanosti dodjele nagrada i priznanja Goranskog
Novog lista, održanoj u Delnicama 20. ožujka
2008. lakoje, četvrta po redu glavna književna nagrada
"Goranćica 2007" zaslužno pripala Slavku Main aru
iz Tršća, umirovljenom stručnom djelatniku Šumarije
Tršće Uprave šuma Podružnice Delnice za knjigu Povijest
Cabarskog kraja, u kategoriji stručne literature u
oštroj konkurenciji Alojzije Frković je osvojio čak dvije
nagrade, prvu nagradu za spomen-knjigu Naših 75
godina, posvećenu 75. obljetnici Lovačko-ribarskog
udruženja Fužine i 40. godišnjici rada i djelovanja Lo-


U




ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Alojzije Frković s osvojenim nagradama "Gorančica 2007"
(Foto: Robert Andrijanić)


vačkog društva "Smjak" Fužine-Lokve, i treću nagradu
za knjigu Naše trofej no blago, predstavljenu na stranicama
našeg glasila Đ


Odgovor na upit stoje to bilo tako iznimno i vrijedno
daje spomen-knjiga posvećena jednom goranskom
lovačkom društvu ocijenjena tako visokom ocjenom,
osvojivši prvu nagradu u kategoriji stručne knjige, odgovor
smo našli u Pogovoru recenzenata ovog djela
šumamika mr.sc. Božidara Plešea i šumarskog savjetnika
Josipa Tr 0h ar a. Nedvojbena vrijednost spomen-
knjige Naših 75 godina sadržana je u njenoj sveobuhvatnosti,
slobodno možemo kazati, monografskoj
obradi. Bez znanstvenih pretenzija, pisana stručno svima
razumljivim načinom izražavanja, uz napomenu da
se sve iznijete prosudbe temelje na poznavanju prilika
i arhivskoj gradi, knjiga če biti rado prihvačena i od
lovaca i od povjesničara. Pomno pročitavši svako poglavlje,
svaki potpis bogatog slikovnog materijala,
mogučeje ustvrditi da se autor potvrdio i kao povjesničar
lovstva i kao istraživač, koji je znao i umio rekonstruirati
svaki događaj iz povijesti Društva, stavivši ga
u kontekst lovačkih zbivanja ne samo Gorskog kotara
nego i Hrvatske kao cjeline. Ne imajuči u takvoj stručnoj
literaturi pravog uzora (osim spomen-knjige Hrvatskog
lovačkog saveza Osamdeset godina pod Hubertusom
iz 2005. g., koje je koautor) u svom pristupu
opisima života i rada jedne lovačke udruge Frkovič
nas oslobađa suhoparnosti iznošenja sadržaja dokumenata
i brojki. Dostupna dokumentacija, posebice
njegove osobne pribilješke koje marljivo i sustavno


Jakovac, H. (2007). Naše trofejno blago. Šumarski list 11-12,


str. 589-591.


skuplja več punih 40 godina bili su mu samo osnova
da uspješno i razgovjetno dočara jedno davno minulo
vrijeme, počevši od prvih početaka organiziranog lovstva
u našem kraju, kroz Scilu i Haribdu Prvog i Drugog
svjetskog i jednog Domovinskog rata, sve do naših
dana. Zadatak je uspješno obavljen i mi mu i ovom prilikom
odajemo puno priznanje, riječi su recenzenata.


Iako ovoj ocjeni knjige nemamo što dodati, a ni,
zbog same tematike koju obraduje, podrobnije prikazati
samu knjigu opsega 320 stranica (učinili su to naša hrvatska
lovačka glasila, zagrebački Lovački vjesnik i
splitska Dobra kob), osjećam potrebu da skrenem pozornost
samo na one dijelove knjige u kojima kolega
Frković, ustvrdivši da je kod goranskog puka ostala
trajno prisutna svijest o nedjeljivosti šume i divljači, a
otuda da su se za sve nesporazume i eventualna suprotstavljanja
uvijek pronalazili kompromisi zadovoljivši
tako obje strane - i šumare i lovce, cijelo jedno poglavlje
knjige posvećuje zaslužnim šumarskim stručnjacima
koji su, zatekavši se na svojim radnim mjestima i uključivši
se u redove loyaca, jedini i mogli se nositi s previranjima
u lovstvu, imajući jasnu viziju kako se organizacijski
i stručno postaviti kad je u pitanju kultura lova,
racionalni lov i uzgoj divljači. U nastojanju da smrt ne
izbriše naša sjećanja na dojučerašnje istaknute šumarske
stručnjake i marne trudbenike naše gore lista Frković
se tako prisjeća Viktora i Karla Bohma iz Fužina,


Uz 75. obljetnicu osnivanja Lovačko-ribarskog udruženja
Fužine Alojzije Frković je 2007. g. proslavio 50. godišnjicu
članstva u redovima matičnog društva i 40. godišnjicu profesionalnog
rada u lovstvu