DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Prikaz po vrstama drveća Smreka. Navedeno je nekoliko abiotskih uzročnika, 19 vrsta kukaca i 20 vrsta gljiva. Materija obuhvaća 34 stranice sa 108 slika. Bor. Na isti način štete na boru prikazane su na 40 stranica sa 138 slika. Kod bora susrećemo 23 gljive i 34 kukca. Također su prikazane štete od drugih uzroka i greške drva. Jela. Kod jele na 10 stranica i kroz 30 slika susrećemo se sa 13 gljiva, 8 kukaca, imelom i štetama od drugih uzročnika. Ariš. Ariš je obrađen na 9 stranica, a oštećenja su prikazana u 27 slika. Uz ostale uzročnike obuhvaćeno je 9 gljiva i 4 kukca. Duglazija. Oštećenja na duglaziji obrađuju se na 15 stranica i pomoću 36 slika. Ovdje nailazimo na 10 gljiva i 6 kukaca. Bukva. Bukvi je posvećeno 35 stranica na kojima nalazimo 94 slike. Uz 17 gljiva i 11 kukaca, brojna abiotska oštećenja, prikazane su štete od voluharica i značenje patološke srži bukve. Hrast. Hrast je obrađen na 33 stranice kroz 88 slika. Među gljivama susrećemo 24, a među kukcima 16 vrsta. Nadalje se upoznajemo s kompleksnim uzročnicima šteta, uzročnicima venuća i virusima. Javor. Na 9 stranica i pomoću 20 slika uz opće uzročnike nailazimo na 14 gljiva i 3 kukca. Jasen. Na samo 7 stranica i 14 slika upoznajemo se s abiotskim čimbenicima, 2 kukca, 6 gljiva i bakterijskom bolesti jasena. Brijestu, divljoj trešnji, lipi, grabu, brezi, jarebiki, oskoruši i brekinji dat je prostor na 21 stranici sa 53 slike. Tu susrećemo 27 vrsta gljiva i 8 vrsta kukaca. Joha. U novije vrijeme pojavljuju se velike štete na johi, pa je od strane autora više obrađena nego u ranijim izdanjima. Problematiku johe iščitavamo na 7 stranica i kroz 21 sliku, 10 gljiva i 3 kukca. Topola. Štete na topoli obrađene su na 10 stranica i 29 slika. Uz fitoplazme, viruse, abiotske čimbenike i bakterije navedeno je 8 vrsta gljiva i 4 vrste kukaca. U cijeloj knjizi navedene su 122 gljive i 93 vrste kukaca. Na kraju je naveden popis od 246 izvora literature kojim su se autori koristitli za pisanje ovoga djela, te registar svih pojmova sadržanih u njemu. Mišljenje Poznato je da u europskoj stručnoj literaturi postoje napisana djela ovakvoga tipa (Njemačka, Austrija, Mađarska, Slovačka, Češka i dr.). U nas je godinama potreba za sličnim priručnikom na što su ukazivali brojni kolege. Međutim, do sada istoga nismo imali na hrvatskom jeziku. Kolega Zlatko Lisjak, dipl. ing. šumarstva ishodio je dozvolu za prijevod i tiskanje njemačkoga originala, što je uz pomoć suradnika i učinio. Koristim priliku da dam na znanje da je kolega Lisjak sklon pisanju djela od samog početka radnoga vijeka i da rezultate toga susrećemo u struci. On je i u ovom atlasu najavio daljnje aktivnosti. Na kraju valja reći da je Atlas šumskih oštećenja njemačkih autora dobro došao našoj struci, kao prvo djelo takvoga tipa na hrvatskom jeziku. Svima koji su radili na izdavanju Atlasa, posebno Zlatku Lisjaku, upućujem čestike i pohvale. Uvjeren sam da će svim korisnicima ovaj Atlas biti od velikoga značenja, pa ga tako i preporučam. Ujedno koristim priliku da vas obavijestim da je iz tiska izašao sličan priručnik – djelo naših i bečkih stručnjaka – o kojem ću dati prikaz nakon skorašnje promocije. Prof. dr. sc. Milan Glavaš L’ITALIAFORESTALE E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti Firenze) Iz broja 5/6, rujan-prosinac 2007. g. izdvajamo: tak planskih zahvata proizlazi iz vrste vlasništva (preko 50 % privatni posjedi), usitnjenosti parcela (prosjek Antonio Nosenzo, Roberta Berrettti, Fabio manji od 1 ha), te potcijenjene vrijednosti materijala iz Meloni : Analiza biomase i drvnih sortimenata iz uzgojnih sječa. bukovih panjača Piemonta U regiji Piemonte bukva je iza kestena najzastuplje- Više od polovice talijanskih šuma su panjače. Ve-nija vrsta. Zauzima površinu od 136.000 ha, od čega na ćina njih su jednostavne panjače, ili panjače u konverpanjače otpada 90 % tj. preko 100.000 ha. Rasprostraziji s izostankom potrebnih uzgojnih zahvata. Nedosta-njenost bukve je homogena na planinskoj zoni Pie |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 85 <-- 85 --> PDF |
montskih Alpa. U 90-im godinama započeti su regionalni programi na poboljšanju stanja šuma s naglaskom na konverziju panjača, tako da su na površini od 2.500 ha obavljani razni zahvati. U ovom članku autori su obradili metodologiju klasifikacije potencijalnih sortimenata na bazi procjene stojećih stabala. Na cijelom teritoriju regije odabrano je 20 populacija bukve u konverziji. Obavljeni su potrebni dendrometrijski radovi: sastav vrsta, promjeri stabala iznad 7,5 cm, te visina uzoraka stabala radi sastavljanja visinske krivulje. Dvije populacije posebno su obrađene zbog ustanovljenja količine i kvalitete mogućih sortimenata. Na osnovi bitnih kvalitetnih obilježja (kvrge, zakrivljenost, pukotine, i druga oštećenja, minimalni promjer i dr.), izdvojena su “upotrebljiva” stabla (odnosi se na daljnju preradu) i svrstana u 5 kategorija: 1. trupci za furnir – bez kvrga, ožiljaka i drugih grešaka, 2. trupci za ljuštenje prve kvalitete – dozvoljena jedna zdrava srasla kvrga do 2,5 cm promjera i manje do 10 ožiljaka (znakovi na kori), 3. trupci za pilansku preradu prve klase – dozvoljene 3 zdrave srasle kvrge veće od 5 cm, te 10 do 30 ožiljaka, 4. trupci za ljuštenje druge kvalitete – dozvoljena je jedna veća zdrava kvrga i više od 10 ožiljaka, 5. trupci za pilansku preradu druge klase – dozvoljeno je više od jedne trule greške. Na prvoj reprezentativnoj površini ustanovljeno je 132 m3/ha, od čega 100 m3/ha otpada na bukvu (358 stabala/ ha). Po procjeni 34 % stabala zadovoljavaju kvalitetu za daljnju preradu. Od toga se može dobiti 6,8 m3 sortimenata/ha. Ostali dio drvne mase ima isključivo energetsku uporabu. Najviše je zastupljena kvaliteta trupaca za pilansku preradu druge kvalitete (51 %), zatim trupci za ljuštenje prve klase (23 %), pilanski trupci prve klase (22 %), te trupci za ljuštenje druge klase (4 %). Na drugoj reprezentativnoj plohi ustanovljeno je 380 m3/ha, od čega na bukvu otpada 360 m3/ha (510 stabala po ha). Po procjeni 34 % stabala zadovoljava kvalitetu za daljnju preradu. Od toga se može dobiti 46 m3 sortimenata/ha. Ostali dio mase je za energetsku uporabu. Po kvaliteti najveće je učešće trupaca za ljuštenje prve klase (57 %), zatim trupci za pilansku preradu prve klase (25 %), ostalo (18 %) su trupci za furnir. Ovo je prvo istraživanje o kvaliteti sortimenata bukve koji se mogu dobiti u bukovim panjačama u fazi konverzije. Specifičnost ovog istraživanja u regiji Piemont je ta, što je primijenjena originalna metodologija kvalifikacije sortimenata izravno u šumi na stojećim stablima. To je omogućila serija kvalitetnih i kvantitativnih parametara. Namjerno su izabrane dvije različite populacije, s niskom i dosta visokom drvnom masom po hektaru. U obje populacije o e da su izostale uzgoj e uočljiv uočljivuočljivo j jje no-tehničke faze, što se očituj očitujočituje u broju kvrga duž debla se e u i nedovoljno razvijenoj krošnji kod elitnih stabala. Buduće intervencije treba usmjeriti na oslobađanje kvalitetnijih stabala kako bi se mogle razviti obilnije krošnje koje se ne spuštaju niz deblo. Dobiveni podaci upućuju na to da se u ovim populacijama bukve potencijalno mogu proizvoditi i vredniji sortimenti koji će tako uvećati vrijednost biomase i omogućiti njeno korištenje kroz uzgojne radove. Orazio Ciancio, Francesco Iovino, Giuliano Menguzzato, Antonino Nicolaci: Uzgojni zahvati u bukovim panjačama koje su prošle uobičajeni turnus – procjena drvne mase Proizvodnja biomase za energetske svrhe tradicionalno je zastupljena u ogrijevnom drvetu, koje se u Italiji pretežito dobiva korištenjem panjača. U posljednje vrijeme proizvodnja je evidentno povećana, potvrđujući širenje tržišta. Do 50-ih godina drvo je bilo glavni izvor energije, ali je od 1951. do 1971. g. nastupilo razdoblje egzodusa stanovništva iz ruralnih područja i pojava novih energenata (plin i loživo ulje) što je utjecalo na smanjenje potrošnje ogrijevnog drveta. Od kraja 70-ih godina ponovo se javlja povećan interes za drvetom za ogrijev, čemu doprinosi i modernizacija sustava za zagrijavanje. Podaci državne statistike (ISTAT 1977. g.) pokazuju da od 5,1 m3 drveta za energiju 78 % potječe iz panjača, 13 % iz visokih šuma, te ostatak izvan šumskih sastojina. Povećano korištenje panjača proizlazi iz korištenja cijelih prirasta, što praktički podmiruje troškove kulturnih radova tijekom produktivnog ciklusa, kao i intervencije na poboljšanju stanja krajem turnusa. Uz panjače koje su stalno bile u tom režimu, postoje široke zone panjača koje godinama nisu korištene, te koje su prešle uobičajeni turnus sječe. Te šume, dijelom javno dobro, dijelom privatne iz raznih razloga (najviše financijskih) nisu kultivirane, te je ostao jedini izbor – konverzija u visoke šume. Šumsko područje južne Italije, a posebno Kalabrije obiluje panjačama bukve. 17 % površine Kalabrije (25.000 ha) su panjače, pretežito u državnom vlasništvu. Tu su odabrana tri područja: Kalabrijski Apenini, Catena Costiera, Sila i Aspromonte, gdje je odabrano 11 pokusnih površina veličine od 225 do 900 m2. Na tim je površinama utvrđeno: – broj panjeva, – broj izdanaka (stabala), – broj stabala sjemenjaka, – prsni promjer živih stabala i – visina na oko 30 % stabala. U toj fazi obilježena su stabla (iz panjeva) koja treba eliminirati u prvoj intervenciji, evidentirajući količinu i kvalitetu prorijeđenog materijala. Promjer, visina, oblik krošnje i gustoća glavni su kriteriji za odabir stabala (uz one suhe). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 86 <-- 86 --> PDF |
u analizi podataka izdvojeni su sljedeći slučajevi: 1. panjače u kojima nije vršena proreda i to: a) panjače s više od 1.500 panjeva po ha b) panjače sa 1.000 do 1.500 panjeva po ha 2. panjače u kojima su prethodno vršene prorede: a) panjače s više od 1.000 panjeva po ha b) panjače s manje od 1.000 panjeva po ha Panjače u slučaju l.a) imaju 9.700 do 10.400 stabala po ha, skromnih dimenzija, od kojih je gotovo polovica suhih. Preko 50 % živih stabalaca imaju promjer manji od 6 cm. Zbog gustoće, ukupna masa je oko 360 mVha (starost je oko 50 godina). Godišnji prirast iznosi 7 mČ/ha. Za sječu je predviđeno 100 mVha, od čega na živa stabla otpada 52 %. U slučaju Lb) broj stabala je od 4.300 do 9.700 po ha, od kojih su 64 % živa stabla, većinom promjera do 12 cm. Drvna masa je također velika i iznosi 345 mČ/ha, s prirastom od 7 mČ/ha. Za sječu je predviđeno 25 do 55 % stabala ili 110 mVha. U ovom slučaju stabla većih dimenzija imaju zadovoljavajući izgled i dobru formu krošnje. Panjače u kojima su vršene prorede (2.a), 25 godina nakon prorede imaju 2.440 stabala po ha. Aktualna si Bukova panjača prije prorede Francesco Neri, Franco Piegai: Proizvodnost i troškovi prerade drvne biomase u čips Iveranjem drvne biomase u Italiji se bave brojne šumske organizacije koje proizvode značajne količine iverastog materijala- čipsa. To je sekundarni proizvod u šumskoj proizvodnji, dobiven od nekvalitetnog drvnog materijala, te predstavlja vrijedan izvor za komercijalizaciju grana, ovršaka i stabala od kojih se ne mogu napraviti vredniji sortimenti. Već više godina problematika obnovljive energije postala je primarna na internacionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, zbog progresivnog smanjivanja zaliha fosilnih izvora energije i obveza prema protokolu iz Kyota za smanjenje stakleničkih plinova. Iz tih razloga znanstvena istraživanja usmjerena su na valorizaciju tuacija glede gustoće i drvne mase omogućava novu proredu intenziteta 11 % od broja stabala, što iznosi oko 130 mVha ili 33 % od mase. U tim uvjetima gustoće još uvijek je slab prizemni sloj, osim nešto malo jelovog podmlatka. U slučaju 2.b) sa oko 880 panjeva po ha i 2.400 stabala (sva živa), s glavninom promjera od 9 do 18 cm, predviđa se eliminacija od 40 % stabala, ili 67 mČ/ha. Zbog naslaga nerazgradenog listinca podrast je slab. Gospodarenje panjačama uključuje uz tehničko uzgojna gledišta i druga: socijalna, financijska, tržišna i ambijentalna. Autori predlažu da se u šumama državnog vlasništva, gdje panjače nisu dugo godina korištene, nastavi s konverzijom, birajući pritom metode koje će osigurati obnovu sjemenom i prirodnim putem zamijeniti prelazno stanje. Provjereno je, daje učinkovito prorjedom obuhvatiti 13 do 33 % drvne mase, ili 29 do 43 % stabala malih, ili srednjih dimenzija, što iznosi 50 do 100 mVha. Ovakve prorjede, napravljene u optimalnim vremenskim razmacima, osigurat će postepenu konverziju, te istodobno i solidnu opskrbu energetskim drvetom. Bukova panjača poslije prorede primarnih materijala za zadovoljenje toplinske i električne energije. Mnogi privatni poduzetnici projektirali su i aktivirali toplinske i električne centrale raznih kapaciteta na biomasu u obliku čipsa. Srednje kapacitirana postrojenja rijetko prelaze snagu od 15 MW. Većina njih je na sjeveru Italije i svojom toplinskom energijom opskrbljuju stotine korisnika. Prošlo je dosta vremena od kada je za opskrbu centrale trebalo 150.000 tona čipsa godišnje koji se mogao dobaviti za 20 €/toni (2000. g.). Sada je ta potražnja na zadovoljstvo šumskih organizacija koje se time bave daleko veća, a cijena čipsa za termičke centrale kreće se od 35 do 45 €/toni za svježu robu. U |