DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 75 <-- 75 --> PDF |
VODOPAD NA SICKOM POTOKU Od naselja Zajci, na cesti Pazin-Vozilići, put nas vodi do nakraj malog naselja Floričići. Odavde se puteljkom spuštamo do obala i mosta na malom Sičkom potoku. Taj nam put otkriva mnoge karakteristične osobine tla i vegetacije ovog dijela Istre i priČa sliku jednog mnogima nepoznatog i prelijepog kutka Istre, u kojemu kraški potok s okolnim šumarkom tvori jedinstven prirodni prostor. Kad stignemo do starog kamenog mosta, šum vode upućuje nas na lijep vodopad tik do mosta. Voda pada s kamenog korita u polukružni prošireni prostor s desetak metara visine. U dnu proširenja je malo jezero s SI. 1. Most na Sičkom potoku mliječno bijelom vodom, okruženo zelenilom. Do je SI. 2. Vodopad Šičkog potoka u Istri zerca se spuštamo preko šumarka, ne osobito sigurnom stazicom. S površine vode očituje se sva ljepota i granUz Sički potok u malim lokvama i oko njih puno je dioznost ovog prizora, u kojemu se osim vodopada različitih životinja, na okolnom grmlju dugačak svlak najviše zamijećuju razno obojeni vodoravno položeni Eskulapove zmije, a uz vodu manja populacija preslice slojevi vapnenaca obasjani suncem. i grmolikih primjeraka crnoga graba. LJUBOVKA U velikom planinskom masivu Biokova nalazimo veći broj rijetkih i endemičnih biljnih vrsta. Neke od njih rastu u višim područjima planine u okviru više biljnih zajednica. Biljka Ijubovka (Malcolmia sp.) nije rijetka na vapnenačkim planinskim kamenjarama koje se protežu do najviših planinskih vrhova Sv. Jure i Sv. Ilije te, dijelom, na točilima na južnoj strani planine. Tako, primjerice, biljku nalazimo u znatnoj množini neposredno na vrhu Sv. Ilija, oko planinarskog doma na Lokvi te na točilima iznad naselja Baškovići. Zanimljivo je istaći nazočnost Ijubovki srodne biljke stjenjače i na zidinama kule Glavaš na Dinari. Ljubovka je zeljasta biljka trajnica koja naraste do dvadesetak cm visoko. Pripada porodici križnica ili komuške s većim brojem sjemenaka, a cvjetovi su rukupusnjača (Brasicaceae). Plodovi su razmjerno duge žičaste boje. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 76 <-- 76 --> PDF |
RASKOŠ RODODENDRONA U planinskim dijelovima Hrvatske, na vapnenačkoj podlozi raste planinska grmolika biljka sleč, alpska ruža ili dlakavi pjenišnik šRhododendron hirsutum L.). Raste najčešće iznad gornje granice šumske vegetacije, često u pojasu klekovine bora, primjerice na Risnjaku i Velebitu. Ističe se razmjerno velikim crveno ružičastim cvjetovima skupljenim u štitaste cvatove na vrhovima grančica. Prorijeđena je i zaštićena biljka hrvatske flore. Međutim, grmoliki rododendroni porijeklom iz Azije i drugih dijelova svijeta danas se uspješno koriste kao atraktivne hortikultume biljke. Nalazimo ih i u Hrvatskoj, od sjevernih do južnih dijelova, ali gotovo nigdje tako bujno razvijenih i takvom izboru boja kao, primjerice, u zapadnim dijelovima Europe, gdje osobine podneblja omogućuju ovim biljkama nesmetan rast tijekom cijele godine. Pravu raskoš oblika i boja, ali i izvanrednog umijeća oblikovanja, iskazuju, u mnogim dijelovima Španjolske, Francuske i Portugala. Jednu od najatraktivnijih hortikultumih postava rododendrona u Portugalu vidimo u gradu Bragi, uz jedno veliko svetište na velikim površinama parkova. Vjerujem kako je ovdje vještina oblikovanja i aranžiranja SI. 2. Na površinama parkova u Bragi u Portugalu SI. 1. Puna raskoš boja SI. 3. Dio parkova u Santiago de Compostela u Španjolskoj |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 77 <-- 77 --> PDF |
grmova rododendrona postigla najviši mogući stupanj. Uz široko i dugo stubište nižu se različiti oblici jedan za drugim. Nižu se i različite boje rododendrona od kojih je najčešća i najznamenitija crvena u mnogim nijansama. Rezidbom oblikovani grmovi kao da na sebi nemaju niti jednog lista, cijela površina prekrivena im je bezbrojnim cvjetovima. Ponekad su to osamljeni valjci ili stošci, crveni ili bijeli grmovi u svom prirodnom izgledu, bez rezidbe grana, ili su to prave zavjese ih kraći ili dulji zidovi rododendrona minuciozno pravilno oblikovanih strana, koji plijene pozornost svojom ljepotom. Malo podalje, uzgojeni nisko u mnogobrojnim i maštovito oblikovanim primjercima u parteru, različitih boja, pružaju gotovo nestvarnu shku na gustoj i pravilno šišanoj zelenoj tratini. To su, dakle, parkovi u kojima na najljepši mogući način dolazi do izražaja sva ljepota i raskoš boja ovih biljaka, koje u cijelom području predstavljaju prevladavajuće hortikultume elemente. Slično oblikovani rododendroni mogu se vidjeti i u drugim gradovima Portugala i Španjolske, poput Sevi- Ije, Toleda, Santijago de Compostela, Bilbaoa i dr PLANINSKA OSKORUŠA Kad god dođem na vrh Sv. Gere u Žumberku i primaknem se dijelom obnovljenom zidištu istoimene stare crkvice, moju pozornost uvijek privuče staro stablo planinske oskoruše (Sorbus aucuparia L.). Naime, stablo raste uz ostatke tog crkvenog zida, a dio njegovog korijenskog sustava gusto je prepleo kameni zid, stvorivši gusti splet prepletenih debelih dijelova koji se i iznad zidišta granaju do metar uvis. Ova neobična i u nas gotovo jedinstvena prirodna skulptura inače raširene i dobro poznate biljke naših gorskih šuma i šikara, priČa i prvorazredan estetski doživljaj. Moj susret s iznimno lijepim primjerkom planinske oskoruše dogodi mi se svaki put kada prolazim cestom od Fužinskog Benkovca prema FiČinama. Na kraju naselja Fužinskog Benkovca, oko kilometar u smjeru Fužina, s lijeve strane ceste, uz rub šume, ne mogu ne za- Sl. 1. Planinska oskoruša pored zida crkvice Sv. Gere SI. 2. Pojedinosti grananja korijena |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 78 <-- 78 --> PDF |
mijetiti stablo čija je krošnja tijekom jeseni gotovo crvena od mnoštva plodova. Iako su grane u proljeće pune mnoštva bijelih cvjetova, to ne pruža ni izdaleka tako privlačnu sliku kao ovo crvenilo plodova ujesen. SI. 3. Stablo planinske oskoruše kod Fužinskog Benkovca PATULJASTI BADEM Patuljasti badem (Prunus tenella Batsch) je na tlu Hrvatske rijetka grmolika biljka krupnih crveno ružičastih cvjetova, koji nalikuju cvjetovima breskve ili badema. Grmovi mogu narasti do 120 cm visine. Pretpostavlja se kako je to samonikla biljna vrsta koja je kasnije korištena u hortikulturi. Patuljasti badem nazočan je u manjim populacija u istočnom dijelu Hrvatske, u Baranji. Najviše primjeraka nalazi se u okolici naselja Zmijovca u blizini katoličkog groblja. U naselju Zmijovcu uz glavnu cestu, ispred nekih kuća patuljasti badem raste kao ukrasna biljka. Uz još nekoliko osebujnih i rijetkih biljaka hrvatske flore, nekolicinu primjeraka nalazimo i na travnjaku na groblju u naselju Bilju. SI. 2. Grančica s cvjetovima Tekst i fotografije: SI. 1. Naselje patuljastog badema u okolici Zmajevca u Baranji Dr. se. Radovan Kranjčev, prof. |