DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 2 <-- 2 --> PDF |
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA KAKAV MIRAZ NUDE NAŠE STRUKE EUROPSKOJ UNIJI Malo je vremena do trenutka kada će se naše struke naći pred odlukom kako hrvatske šume, šumarstvo i preradu drva prilagoditi velikoj europskoj obitelji. Kakav stav zauzeti i što treba oštro naglasiti kako ne bi izgubili ono što je nama, ali istovremeno i EU bitno kao dobar predložak. U petoj brzini u kojoj se nalaze sva povjerenstva imenovana od mjerodavnih za pregovore pristupa EU, pa tako i povjerenstva naših struka, može se dogoditi i pogreška, ali važno je da se ne pogriješi u osnovnim načelima koja čine hrvatske šume posebnima i zasigurno najboljima u europskome prostoru. Kao prvo, većina je hrvatskih šuma prirodnoga sastava. To se ponajprije odnosi na 98 % svih državnih šuma kojima upravljaju Hrvatske šume d.o.o. i koje zapremaju od sveukupnih šuma u Hrvatskoj 78 %. Hrvatska šumarska struka ima veliku tradiciju. Zbog izuzetnoga položaja Hrvatske u europskome prostoru, te u vezi s povijesnim zbivanjima njezin prostor je u jednome dijelu zaposjednut (Turci) dok u drugome dijelu ima svoju političku samostalnost jer Hrvatski sabor djeluje od XIII. stoljeća neprekidno do danas. Povlačenjem Turaka u XVII. stoljeću šumarski stručnjaci koji se ponajprije školuju u Austriji, Slovačkoj i Češkoj, a kasnije u nas (Križevci), započinju sa stručnim radom u prašumama kojima je u ono vrijeme bila pokrivena gotovo čitava Hrvatska. Uvedena je oplodna sječa s prirodnom obnovom, uzgojem šuma i potrajnim gospodarenjem, danas prihvaćenim općim šumarskim načelom preuzetim od zaštitara okoliša (Rio de Janeiro 1992.) kao održivi razvoj. Šumarska struka, gospodareći šumama u Hrvatskoj preko 250 godina, izgospodarila je prirodne šume s preko 100 šumskih zajednica uvjetovanih reljefnim i klimatskim raznolikostima, opskrbljujući istovremeno preradu drva sa sirovinom primjerene kakvoće i održavajući u potpunosti sve općekorisne funkcije šuma. Hrvatske šume služe u potpunosti općoj zaštiti prirode i značajno su sudjelovale u stvaranju šest nacionalnih parkova i isto toliko parkova prirode sa šumom kao osnovnim fenomenom. Hrvatske šume po strukturi sastavljene su pretežito od danas vrlo tražene bjelogorice (hrastovi lužnjak i kitnjak, obična bukva, plemenite listače) i predstavljaju neprocjenjiv ekološki i gospodarski kapital. Degradirane šume koje nalazimo u Sredozemlju Hrvatske, posljedica su utjecaja civilizacija smjenjivanim u tome prostoru više tisuća godina. Današnje šumarstvo teži sredozemnim staništima vratiti samoniklu vegetaciju. Kolege i ostali koji pregovaraju s predstavnicima EU o šumama, morali bi postići takav rezultat koji ne dozvoljava promjenu prirodnosti hrvatskih šuma, kao i ostala svojstva koja su uvjetovala dodjelu FSC cerifikacije Hrvatskim šumama d.o.o. Ukratko EU treba prihvatiti osnovna načela Zakona o šumama Republike Hrvatske (prirodno pomlađivanje, općekorisne funkcije, potrajno gospodarenje, održavanje šumske zajednice primjerene staništu, primjenu odgovarajuće mehanizacije prilikom pridobivanja drva). Tijekom pregovora potrebno je izbjeći zamke onih koji u hrvatskim šumama vide samo isplativu koncesiju. Uz očuvane hrvatske šume, preradi drva nudi se eldorado sirovine visoke kakvoće uz povoljnu položajnu rentu i očekivanu pomoć u kapitalu koji bi se trebao brzo oploditi, pa se tu ne očekuju velika pregovaranja oko ulaska u EU. Sa stajališta zaposlenosti, drvna sirovina hrasta lužnjaka šumskoga bazena Spačve, osigurava primjerice 9350 radnih mjesta u preradi drva. U posljednje vrijeme sve zanimljiviji postaje šumski i pilanski otpad kao energetsko drvo, što povećava mogućnost daljnje zaposlenosti. U čitavoj Hrvatskoj, mogućnosti razvoja pogona prerade drva zaista su velike, a uspjeh ovisi o inventivnosti i stručnosti onoga koji pokreće posao. Prof. dr. sc. Branimmir Prpić Naslovna stranica – Front page: Divlji kesten (Aesculus hippocastanim L.) u cvatu Horsechestnut in blossom (Foto – Photo: M. Harapin) Naklada 1865 primjeraka |