DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Dio hrvatske ekipe Dundo vić, Josip Grgurić, Franjo Jako vac, Hranislav Jako vac, Tomislav Kranjčević, Klaudio Lisac, Slavko Matić, Ivan Rački, Mladen Sporer, Denis Stimac, Damir Tmski, Neven Vukonić i Siniša Vukonić. Oberwiesenthal poznat kao lječilište, nalazi se u južnom dijelu Saske (na 914 m nm., grad na najvećoj nm. u Njemačkoj) uz granicu s Češkom Republikom, jedan je od poznatijih zimsko-sportskih centara u Njemačkoj, no i ljeti je to vrlo interesantno područje za šetnje, nordijsko rolanje, vožnje biciklom i dr.). Osim zdrave klime, raspolaže sa 75 km skijaških staza za alpsko skijanje i oko 60 km staza za nordijsko skijanje (skijaško trčanje) na 10 skijališta. Tu je najstarija skijaška žičara u Njemačkoj (1924. god.) a skijaški klub Oberwiesenthal koji potiče razvoj skijaškog sporta osnovan je 1. 12. 1906. god. Već više od 100 god. stara uskotračna željeznica tzv. Bimmelbahn (zvoneća željeznica) vozi između Oberwisenthala i Cranzahla 17,3 km dugom prugom romantičnim dolinama Shema i Pohla. Ukratko donosimo nekoliko podataka o šumama i šumarstvu Saske. Površina šuma je 510 763 ha (27,7 %) što je ispod prosjeka Njemačke koji iznosi 30,1 %. Drvna zaliha je 126 mil. mČ, a prirast 9 mČ/ha od kojega se godišnje siječe oko 5 mČ/ha. Po vrstama drveća 41 % su smrekove šume, 27 % borove, 8 % meke bjelogorične, 7 % hrastove, 5 % mješovite borove i bjelogorične, 3 % bukove, 6 % ostale bjelogorične i 3 % ostale cmogorične šume. Prema vlasništvu 38 % su državne, 6 % savezne, 8 % komunalne 2 % crkvene , 40 % privatne i 6 % šume ostalih vlasnika. Oko 47 % saskih šuma ima PEFC certifikat. U siječnju 2007. god. od vjetroloma Kyrill porušeno je oko 1,8 mil. mČ drva, od čega čak 629 000 mČ u nedržavnim šumama, što je ocijenjeno kao najveća šteta od vjetroloma u posljednjih 50 godina. Državno poduzeće Saske državne šume osnovano je 1.1. 2006. god., sa sjedištem u Graupa kod Dresdena, glavnog grada Saske. Osim Direkcije ima 15 šumskih uprava uključivši i ured Nacinalnog parka Saska Švicarska te 47 šumarija. Od 223 šumska revira gospodari na 125 revira (prosječne površine 1 500 ha) saskih državnih šuma, a u 98 revira (prosječne površine oko 3 000 ha) savjetuje privatne, crkvene i komunalne šumovlasnike (nedržvnih šumovlasnika je oko 75 000, a od toga je preko 50 % njih s površinom ispod 1 ha). Tako je primjerice tijekom 2007. god savjetovano oko 25 000 privatnih šumovlasnika. Saske državne šume posjeku oko 1 mil. mČ godišnje, koristeći dijelom vlastitu radnu snagu, a dijelom privatne poduzetnike. Kupci su pilane - obiteljske tvrtke, velike tvornice celuloze i građanstvo. Kako dominiraju smrekove i borove kulture, šumarska struka započela je s uzgojnim mjerama radi promjene strukture šume u prirodi bliske, ekološki stabilne i gospodarski rentabilne šume. Tijekom 2007. god. je sjetvom i sadnjom pošumljeno 1 102 ha različitim vrstama drveća, kao što su hrast kitnjak, hrast lužnjak, grab, obična bukva, lipa i duglazija, čime se teži monokulture pretvoriti u stabilne mješovite šumske sastojine. Sasko šumarstvo je u istoj godini interveniralo s 11,1 mil. € u uzgajanje šuma i sanaciju šumskih šteta, a na 5 017 ha šuma u srednjegorskom području izvršeno je kalcificiranje. Šumarstvo i drvna industrija osiguravaju oko 22 000 radnih mjesta, ponajprije u ruralnom području, od toga 10 % u saskim državnim šumama. Oko 90 % prihoda ostvaruje se iz prodaje drva (70 mil. € , a godišnji promet drvne industrije, papira i trgovine drvom je oko 2 milijarde € . Prema istrživanju Saveznog instituta za šumarstvo i drvnu industriju utvrđeno je 1996. god. da OKFŠ iznose 30 €/ha godišnje. U nekoliko šumskih kuća organizirana je škola u prirodi za grupe djece raznih uzrasta od vrtića do škola, a 828 km uređenih šetnica i biciklističkih staza omogućava aktivan odmor za građanstvo. Prethodno navedene podatke i šire prikaze, sudionici su mogli dobiti iz priloženih materijala pri dolasku te kroz organizirana predavanja i stručno-turističke ekskurzije, što je sastavni dio programa ovih druženja europskih šumara. Tako smo primjerice u večernjim satima 5. ožujka nazočili vrlo interesantnom predavanju i raspravi na temu šuma i šport, gdje je gost bio bivši svijetski prvak, poznati skakač na skijama Jens Weissflog. Prema programu predviđeni dani za ekskurzije bili su |