DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 100 <-- 100 --> PDF |
u narodnim pjesmama riječ javor koristi se i kao muško ime: "Javor išetao, djevojke gledao, pak je govorio" te u narodnim poslovicama: "A ništa ti dužan bio nisam, ni zelenu boru ni javoru", (ibid.: 498 - 499). Navest ćemo neka ženska i muška osobna imena u kojima se kao korijen koristi riječ javor: Javorika, Javorina, Javorinka, Javorka, Javorkica, Javorčica; Javor, Javorko ... (Rječnik osobnih imena. Simundić, 1988.: 156). Također riječ javor poslužila je kao korijen za mnoštvo prezimena u svim krajevima Lijepe naše: Javorček, Javorčić, Javorić, Javomik, Javorović, Javorski, Javoršak, Javorščak, Javoršek ... (Leksik prezimena Socijalističke Republike Hrvatske. 1976.: 259). Duboku ukorijenjenost riječi javor u hrvatsku jezičnu baštinu, uz ta značenja, dokazuju i fitotoponimi s korijenom javor: Javor, Javorak, Javorek, Javorje, Javomica, Javomik, Javorovac, Javorovica ... mjesta u Hrvatskoj. (Veliki atlas Hrvatske. 2002.: 401). Riječ ACER, eris, n. - javor, grčko - latinskog je podrijetla. Kod Rimljana to bijaše naziv za javor. Čini se da latinski naziv toga roda potječe od latinskog pridjevka acer, cris, ere - oštar, šiljat, zašiljen ... zbog urezanih, razdijeljenih ili dlanasto rascijepljenih plojki njegovih listova, čiji režnjevi ili liske najčešće završavaju šiljastim, šiljavim ili usiljenim vrhom. Ivan Rešetar, Đurđevac LITERATURA Borzan , Ž., 2001.: Imenik drveća i grmlja: latinski, hrvatski, engleski, njemački, sa sinonimima. Hrvatske šume, Zagreb. 485 str. Horvatić , S., 1954.: Ilustrirani bilinar. Školska knjiga, Zagreb. 767 str. *******, 1976.: Leksik prezimena Socijalističke Republike Hrvatske. Institut za jezik, Zagreb; Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb. 772 str Marević , J., 2000.: Latinsko-hrvatski enciklopedijski rječnik = Lexicon Latino-Croaticum encyclopaedicum. I - II. Marka, Velika Gorica; Matica Hrvatska, Zagreb. 3648 str. *******, 1880. - 1976.: Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. I-XXIII. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb. Dio IV. 1892. 1897. 960 str. Skok, R, 1971. - 1974.: Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. I - IV. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb. Knjiga prva. 778 str. 7. Simundić, M., 1988.: Rječnik osobnih imena. Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb. 571 str 8. Sugar, L, 1990.: Botanički leksikon: latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti; Globus, nakladni zavod, Zagreb. 550 str. 9. Sugar, L,L, Gosti, K.,Hazler-Pilepić, 2002.: Hrvatsko biljno nazivlje: analiza hrvatskog biljnog nazivlja u djelu Liberde simplicibus Benedicti Rinij. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb. 155 str. 10. Sulek,B., 1859.: Biljarstvo. Uputa u poznavanje bilja. II. dio. U Zagrebu, brzotiskom Karla Albrechta. 368 str. 11 Sulek, B., 1879.: Jugoslavenski imenik bilja. JAZU, Zagreb. 564 str 12 *******, 2002.: Veliki atlas Hrvatske. Mozaik knjiga, Zagreb. 479 str. IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA 40. EFNS (Oberwiesenthal, Njemačka, 2. do 8. ožujka 2008.) Ovogodišnje jubilarno 40. Europsko šumarsko nordijsko- skijaško natjecanje (biatlon) održano je od 2. do 8. ožujka 2008. god. u Oberwiesenthalu (Saska, Njemačka) u partnerstvu sa Saskim državnim šumama. Ovo je u 10 proteklih godina bilo 11. sudjelovanje hrvatske ekipe na sportsko-stručnom susretu eiffopskih šumara. Krenuli smo autobusom Šumarskog fakulteta u ponedjeljak 3. ožujka (dan kasnije nego što smo prethodno planirali, jer je autobus bio zauzet) iz Zagreba za Njemačku preko Gorskog kotara, gdje se priključio najveći dio ekipe. U ekipi su ove godine bili: Ana Cmković, Tijana Grgurić, Andreja Ribić-Marincel, Ivana Mihelčić, Silvana Skender, Alen Abramović, Andrija Cmković, Damir Delač (organizator i voda puta), Josip |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Dio hrvatske ekipe Dundo vić, Josip Grgurić, Franjo Jako vac, Hranislav Jako vac, Tomislav Kranjčević, Klaudio Lisac, Slavko Matić, Ivan Rački, Mladen Sporer, Denis Stimac, Damir Tmski, Neven Vukonić i Siniša Vukonić. Oberwiesenthal poznat kao lječilište, nalazi se u južnom dijelu Saske (na 914 m nm., grad na najvećoj nm. u Njemačkoj) uz granicu s Češkom Republikom, jedan je od poznatijih zimsko-sportskih centara u Njemačkoj, no i ljeti je to vrlo interesantno područje za šetnje, nordijsko rolanje, vožnje biciklom i dr.). Osim zdrave klime, raspolaže sa 75 km skijaških staza za alpsko skijanje i oko 60 km staza za nordijsko skijanje (skijaško trčanje) na 10 skijališta. Tu je najstarija skijaška žičara u Njemačkoj (1924. god.) a skijaški klub Oberwiesenthal koji potiče razvoj skijaškog sporta osnovan je 1. 12. 1906. god. Već više od 100 god. stara uskotračna željeznica tzv. Bimmelbahn (zvoneća željeznica) vozi između Oberwisenthala i Cranzahla 17,3 km dugom prugom romantičnim dolinama Shema i Pohla. Ukratko donosimo nekoliko podataka o šumama i šumarstvu Saske. Površina šuma je 510 763 ha (27,7 %) što je ispod prosjeka Njemačke koji iznosi 30,1 %. Drvna zaliha je 126 mil. mČ, a prirast 9 mČ/ha od kojega se godišnje siječe oko 5 mČ/ha. Po vrstama drveća 41 % su smrekove šume, 27 % borove, 8 % meke bjelogorične, 7 % hrastove, 5 % mješovite borove i bjelogorične, 3 % bukove, 6 % ostale bjelogorične i 3 % ostale cmogorične šume. Prema vlasništvu 38 % su državne, 6 % savezne, 8 % komunalne 2 % crkvene , 40 % privatne i 6 % šume ostalih vlasnika. Oko 47 % saskih šuma ima PEFC certifikat. U siječnju 2007. god. od vjetroloma Kyrill porušeno je oko 1,8 mil. mČ drva, od čega čak 629 000 mČ u nedržavnim šumama, što je ocijenjeno kao najveća šteta od vjetroloma u posljednjih 50 godina. Državno poduzeće Saske državne šume osnovano je 1.1. 2006. god., sa sjedištem u Graupa kod Dresdena, glavnog grada Saske. Osim Direkcije ima 15 šumskih uprava uključivši i ured Nacinalnog parka Saska Švicarska te 47 šumarija. Od 223 šumska revira gospodari na 125 revira (prosječne površine 1 500 ha) saskih državnih šuma, a u 98 revira (prosječne površine oko 3 000 ha) savjetuje privatne, crkvene i komunalne šumovlasnike (nedržvnih šumovlasnika je oko 75 000, a od toga je preko 50 % njih s površinom ispod 1 ha). Tako je primjerice tijekom 2007. god savjetovano oko 25 000 privatnih šumovlasnika. Saske državne šume posjeku oko 1 mil. mČ godišnje, koristeći dijelom vlastitu radnu snagu, a dijelom privatne poduzetnike. Kupci su pilane - obiteljske tvrtke, velike tvornice celuloze i građanstvo. Kako dominiraju smrekove i borove kulture, šumarska struka započela je s uzgojnim mjerama radi promjene strukture šume u prirodi bliske, ekološki stabilne i gospodarski rentabilne šume. Tijekom 2007. god. je sjetvom i sadnjom pošumljeno 1 102 ha različitim vrstama drveća, kao što su hrast kitnjak, hrast lužnjak, grab, obična bukva, lipa i duglazija, čime se teži monokulture pretvoriti u stabilne mješovite šumske sastojine. Sasko šumarstvo je u istoj godini interveniralo s 11,1 mil. € u uzgajanje šuma i sanaciju šumskih šteta, a na 5 017 ha šuma u srednjegorskom području izvršeno je kalcificiranje. Šumarstvo i drvna industrija osiguravaju oko 22 000 radnih mjesta, ponajprije u ruralnom području, od toga 10 % u saskim državnim šumama. Oko 90 % prihoda ostvaruje se iz prodaje drva (70 mil. € , a godišnji promet drvne industrije, papira i trgovine drvom je oko 2 milijarde € . Prema istrživanju Saveznog instituta za šumarstvo i drvnu industriju utvrđeno je 1996. god. da OKFŠ iznose 30 €/ha godišnje. U nekoliko šumskih kuća organizirana je škola u prirodi za grupe djece raznih uzrasta od vrtića do škola, a 828 km uređenih šetnica i biciklističkih staza omogućava aktivan odmor za građanstvo. Prethodno navedene podatke i šire prikaze, sudionici su mogli dobiti iz priloženih materijala pri dolasku te kroz organizirana predavanja i stručno-turističke ekskurzije, što je sastavni dio programa ovih druženja europskih šumara. Tako smo primjerice u večernjim satima 5. ožujka nazočili vrlo interesantnom predavanju i raspravi na temu šuma i šport, gdje je gost bio bivši svijetski prvak, poznati skakač na skijama Jens Weissflog. Prema programu predviđeni dani za ekskurzije bili su |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Kroz tunel ispod mosta natjecatelji su sukladno startnoj listi dolazili na start Ženska štafeta Hrvatske 1; slijeva: Silvana Skender, Ana Cmković, Ivana Mihelčić načno slobodnim stilom, u starosnoj kategoriji 31-40 god. Siniša Vukonić bio je 17., a Klaudio Lisac 35. (52) i u starosnoj kategoriji 41-50 god. Mladen Sporer zauzeo je 25. mjesto (85). U petak 7. ožujka startalo je 42 ženske (3x5 km) i 130 muških (4 x 10 km) štafeta. Naša ženska štafeta Hrvatska 1 u sastavu: Ana Cmković, Silvana Skender i Ivana Mihelčić osvojila je 19. mjesto, a prijavljena štafeta Hrvatska/Slovenija u kojoj su trebale trčati Andreja Ribić-Marincel i Tijana Grgu- Na proglašenju rezultata - na pobjedničkom postolju prva sdesna Ivana Mihelčić (5. mjesto) Muška štafeta Hrvatske 1; slijeva: Alen Abramović, Mladen Sporer, Siniša Vukonić, Franjo Jakovac rić nije startala zbog odustajanja slovenske takmičarke. Muška štafeta Hrvatska 1 u sastavu: Alen Abramović, Franjo Jakovac, Siniša Vukonić i Mladen Sporer zauzela je 12. mjesto. Hrvatska 2 u sastavu: Denis Stimac, Tomislav Kranjčević, Andrija Cmković i Klaudio Lisac 68. mjesto i Hrvatska 3 u sastavu: Damir Tmski, Hranislav Jakovac, Ivan Rački i Neven Vukonić 106. mjesto. Nakon završetka štafetnih natjecanja i proglašenja rezultata u pojedinačnom i štafetnom natjecanju, istoga dana u 15 sati održana je sjednica Komiteta EFNS, kojoj su nazočili Hranislav Jakovac, kao članpredstavnik Hrvatske u tom Komitetu i Josip Dundović. Dnevni red sadržavao je 12 točaka, od prihvaćanja protokola sa prošlogodišnjeg EFNS-a u Bmssonu (Italija), izvješća predsjednika EFNS dr. se Rudi Kynasta 0 radu između dvije sjednice, blagajničkog izvješća, izvjeća Nadzomog odbora, prijedloga izmjene i dopune Statuta, prijedloga novog znaka, poboljšanja Web stranica EFNS-a i njegovih članica, zatim izvješća predstavnika Slovačke kao sljedećeg domaćina 41. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2008 str. 102 <-- 102 --> PDF |
ponedjeljak 3. i četvrtak 6. ožujka, no kako je naša ekipa u ponedjeljak iz organizacijskih razloga tek krenula na put, za ekskurzije je ostao četvrtak. Od ekskurzija ponuđeno ih je 8. Prva na temu šumskih šteta - obilazak skijaškim stazama i šetnicama kroz različite šumske sastojine čije su krošnje oštećene emisijama zagađivača. Druga, s temom gospodarenja gradskim šumama Annaberga i važnost komunalne šume kroz njenu općekorisnu funkciju (autobusom oko 20 km do centra Annaberga). Treća, na temu uzgajanja šuma - gospodarenje starim sastojinama oštećenih krošanja od emisija; ostataci autohtonih brdskih mješovitih šuma; pretvorba smrekovih monokultura u mješovite sastojine; najveća cjelovita bukova sastojina u Ezgebirge; posjet rudniku urana i kositra - bivši Wismut. Četvrta, na teme odnosi s javnošću, šumska pedagogija, školovanje radnika (autobusom oko 40 km i pješice oko 4 km) - saniranje šteta od orkanskog vjetra Kyrill u reviru Condraswiese; predstavljanje šumske kuće u istom reviru, njeni zadaci, pogon, troškovi, smještaj i mogućnosti zaposlenja; odnosi s javnošću; izobrazba radnika u Upravi šuma. Peta, na temu šuma i voda (autobusom oko 40 km); značenje šume za pitku vodu i zaštitna uloga šume od erozije i visokih voda; dolinska brana i spremnik pitke vode za grad Annaberg. Šesta, posjet Češkoj Repubhci - Khnovec, uzgojne mjere u češkom dijelu gorja Erzgebirge na sanaciji klasičnih oštećenja u krošnjama stabala od emisija. Sedma, također u Češku, predstavljanje Češke uprave šuma; gospodarenje češkim državnim i komunalnim šumama na primjerima u više šumskih predjela; posjet Karlovym Varyma. Većina članova naše ekipe odabrala je uprava ekskurziju u Karlove Vary. Za manji dio ekipe najinteresantnija je bila osma ekskurzija u veliku pilanu Klausner Friesau i Tvornicu celuloze Stendal u Blankonsteinu, o čemu ćemo nešto više reći. Velika pilana Klausner Holz Thiiringl u Friesau, izgrađena 1992. god., sa 500 zaposlenika, jedna je od pet pilana Klausner grupe u Njemačkoj i nalazi se u središtu najbogatijeg područja cmogoričnim šumama Europe. Sirovinska baza su pilanski trupci promjera 12-60 cm bez kore i dužine 2 m na više (75 % smreke i 25 % bora) u radiusu 100 km zračne linije s područja Njemačke i Češke. Cijene smrekovih trupaca za klasu lb su 58, klasu 2a 65, klasu 2a + 75, a za klasu 4 (bez kvrga za stolariju) 100 €/mČ, dok su za bor za iste klase nešto niže osim za klasu 4 (50, 57,5, 65, i 100 €/mČ). Kapacitet pilane je preko 2,2 mil. mČ godišnje, a radi se u tri smjene i dnevno se otkora i prepili oko 7 000 mČ (500 kamiona) trupaca. Tjedna zaliha otkoranih trupaca je 60 000 mČ. Oko 30-40 % prodaje se kao sirova grada, no Klusner proizvodi i ohoblanu gradu (kapacitet blanjalice je preko 0,8 mil. mČ godišnje) standardnih sortimenata. Kako potražnja za ohoblanim drvom raste, uz dvije planira se izgradnja i treće profilne linije. Oko 85 % proizvoda ide u izvoz, ponajprije na tržišta SAD-a, Velike Britanije, dalekog istoka (Indija i Kina), u novije vrijeme i Južnu Afriku. Ostatak nastao u proizvodnji (sjecka, piljevina) prodaje se industriji celuloze, peleta i šperploča, a kora se koristi za proizvodnju eletrične (18 MW) i toplinske energije (50 MW) u vlastitoj termo-elektrani. Tvornica celuloze Stendal modemom tehnologijom (u koju je njemačko-kanadski kapital investirao oko 400 mil. €), prihvatljivom za okoliš, preradi 1,7 mil. mČ smrekovog i borovog drva, od čega je 2/3 iz prethodno spomenutog otpada i drvnih ostataka, a 1/3 je industrijsko drvo iz šuma. Cijena toga drva fco. cesta iz certificiranih šuma u Njemačkoj je 40Č8 €/mČ. Sa 480 zaposlenih tvornica proizvede 310 000 tona celuloze (ukupna prozvodnja Mercer Group kojoj pripada ova tvornice je 1,3 mil. mČ godišnje, sto je 20 % njemačkih potreba). Dnevno se na europsko tržište otprema oko 1,5 mil. tona celuloze. Energija za proizvodni proces dobiva se iz biomase (osim za vapnaru i transport), 42-48 MW struje, od čega se koristi 28 MW za vlastite potrebe, a ostatak se prodaje u otvorenu električnu mrežu. Upravo razvijajući nove tvrtke uz pilanu, iz ostataka drva u ovom drvnom klasteru otvoreno je preko 1 200 novih radnih mjesta. Natjecateljski dio programa odvijao se 4. ožujka, kada je održan službeni trening uz upoznavanje sa stazom i probno gađanje te u popodnevnim satima sastanak voda ekipa, 5. ožujka pojedinačno natjecanje (biatlon) klasičnim i poslijepodne slobodnim načinom skijaškog trčanja te 7. ožujka štafetna natjecanja i proglašenje rezultata natjecanja. Cjelokupni program završio je sjednicom Komiteta EFNS-a i zajedničkom večerom gotovo 1 500 sudionika ovoga jubilarnog susreta (iz Austrije, Belgije, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Češke, Estonije, Finske, Francuske, Hrvatske, Italije, Letonije, Mađarske, Nizozemske, Norveške, Njemačke, Poljske, Slovačke, Slovenije, Švedske i Švicarske). S rezultatima naše ekipe i ove godine možemo biti zadovoljni, posebice ako se prisjetimo kakvi su kod nas bili snježni uvjeti i mogućnosti za pripreme. Navodimo rezultate po starosnim kategorijama stavljajući u zagrade broj natjecatelja koji su startali u odnosnoj kategoriji i stigli na cilj, jer je bilo odustajanja, pa i diskvalifikacija, kao što je to u svakom natjecanju. U ženskom dijelu ekipe pojedinačno klasičnim stilom u starosnoj kategoriji 21-30 god. Ivana Mihelčić osvojila je 5., a Andreja Ribić-Marincel 19. mjesto (24), u starosnoj kategoriji 31-40 god. Ana Cmković 9., a Silvana Skender 17. mjesto (35) i u starosnoj kategoriji 41-50 god. Tijana Grgurić 29. mjesto (41). U muškom dijelu ekipe pojedinačno klasičnim stilom, u starosnoj kategoriji 21-30 god. Ivan Rački bio je 25. (38), u starosnoj kategoriji 31-40 god. Alen Abramović 10., a Tomislav Kranjčević 51. (84), u starosnoj kategoriji 41-50 god. Franjo Jakovac 13., Denis Stimac 65., Andrija Cmković 66., a Neven Vukonić 92. (162) i u starosnoj kategoriji 61-70 god. Hranislav Jakovac 69. (82). Pojedi |