DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 97 <-- 97 --> PDF |
T. Bošnjak, P. Jurjević, G. Seletković: Korištenje pesticida u skladu FSC šuma Od 17. listopada 2002. godine certificirana je ukupistit do tada mogli koristiti ii u uuz suglasnost Ministarstva. U na površina Hrvatskim šuma d.o.o. (2 mil. ha). “FSC 2007 20072007. .. godin godingodini ii dopunje dopunjedopunjen nn j jje ee popi popipopis ss zabranjeni zabranjenizabranjenih hh tvari tvaritvari. .. Dopu DopuDopu- -akreditirana certifikacija znači da se šumom gospodari šteni su neki biološki ii i ii biotehnički pripravci. Postavljaošk bio prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim se pitanje kako zaštititi oblovinu listača i četinjača. Nastandardima”. U skladu s FSC standardima od 2006. go-meće se pitanje šumskog reda i higijene šuma. 06. g ji su se ”. dine znatno je ograničena uporaba pesticida koj S. G l a v a š , M. G l a v a š : Štetočinje i zaštita biljakau rasadniku Podbadanj povodom 100 godina rada U Crikvenici je prije 100 godina osnovan prvi šum-Aztec (11x), Pirox Fluid, Fastac i Decis. Tlo i sjeme ski rasadnik Podbadanj. Daje se pregled aktivnosti u protiv polijeganja ponika, miševa i puževa tretirano je zaštiti od štetočinja za razdoblje 1993. do 2007. godisredstvima: Captan (12x), Mesurol (35x), Pužomori i ne. Determinirano je devet uzročnika biljnih bolesti. Valaton. Korovi su uništavani glifosfatima: Cidokor Za njihovo suzbijanje korišteni su sljedeći fungicidi: (16x), Mentor (10x), Hercules (16x), Herbokor i Benlate, Cuprablau (9x), Merpan (13x), Kidan, Antra-Roundap. Godine 1997. bilo je proizvedeno nekoliko col, Bavistin (27x), Mythos i Tilt (16x), Rubigan (17x). stotina tisuća sadnica borova i hrasta medunca i oko Za štetnu entomofaunu primijenjeni su: Folimat (11x), 20.000 hortikulturnih sadnica. M. Franjević: Pojava borovog srčikara Tomicus destruens (Wollastom, 1865) na Punti Velebit kraj Zadra U borovoj kulturi u Punti Velebit utvrđena je prisutljem poduzimanja mjera za smanjenje njegove popunost borova srčikara. On je praćen od svibnja 2006. do lacije metodom “lovnih stabala”. srpnja 2007. godine. Nakon stresa stabala (požar, suša) Na kraju želimo istaći da je to bila jedna od čini velike štete. Tako je bilo tijekom zime 2002./2003. najboljih Šumarskih sekcija, jer je aktivnost sudionika god., kada je bio jak napad u predjelu Valbonaša kraj bila na visokoj razini po broju tema, po aktualnoj proPule nakon sanacije požarišta na alepskom boru. Ta blematici i sudjelovanju u raspravi. Šteta je što nije vrsta je opisivana kao T. piniperda koja dolazi na obič-došlo više sudionika iz šumarske operative, pa bi taj nom boru i crnom boru u unutrašnjosti Hrvatske. T. propust u Hrvatskim šumama d.o.o. trebalo popraviti destruens, osim na alepskom boru i na piniji i primorna sljedećem Seminaru 2009. godine. skom boru. Praćena je bioekologija tog štetnika s ci-Dr. sc. Miroslav Harapin PRIZNANJA ZLATNA MEDALJA ZA mr. sc. PETRA JURJEVIĆA Hrvatsko društvo biljne zaštite na 52. seminaru biljne zaštite održanom u Opatiji od 5. do 8. veljače 2008. godine, dodijelilo je Povelju uz zlatnu plaketu mr. sc. Petru J u r j e v i ć u , dipl. ing. šumarstva, za organizaciju i brigu zaštite šuma u Republici Hrvatskoj. Mr. sc. Petar Jurjević rođen je 18. svibnja 1947. godine u Ličkom Ribniku kraj Gospića. Gimnaziju pedagoškog smjera “Nikola Tesla” u Gospiću završio je 1966. godine. Diplomirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, Šumsko-gospodarski smjer, 1971. godine. Zaposlio se 1972. u Šumskom gospodarstvu Gospić na radnom mjestu pripravnika u Šumariji Perušić. Iste godine prelazi u Službu uređivanja šuma u Šumskom gospodarstvu. Na tom radnom mjestu ostaje do kraja 1974. godine, nakon čega je obavljao dužnost upravitelja Šumarije Gospić u razdoblju 1. 1. 1975 – 31. 3. 1979. godine. Osnivanjem RO šumarstva na kršu Gospić 1979. godine, imenovan je tehničkim direktorom te organizacije, a zadužen je bio za problematiku zaštite šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Velik je doprinos dao zaštiti šuma od požara. Početkom 1985. godine imenovan je direktorom Šumskog gospodarstva “Lika” Gospić, a već sljedeće 1986. godine dolazi u Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo, gdje obnaša dužnost glavnog republičkog inspektora za šumarstvo i lovstvo. U slobodnoj Hrvatskoj osnivanjem javnog poduzeća Hrvatske šume p.o. Zagreb 1. studenog 1991. godine preuzima dužnost stručnog suradnika za zaštitu šuma. U travnju 1992. postiže stupanj magistra znanosti na Šumarskom fakultetu s magistarskim radom pod naslovom “Štetna entomofauna u kulturama četinjača Medak”. Poslije magisterija iste godine imenovan je rukovoditeljem Službe za ekologiju i zaštitu šuma u Direkciji Hrvatskih šuma, gdje i danas radi. U istom razdoblju radio je i poslove interne kontrole u oblasti zaštite šuma, a rukovodio je i Službom za lovstvo. Služba koju vodi 17 godina, od osnivanja Hrvatskih šuma uspostavila je njegovim zalaganjem jedinstven sustav praćenja zdravstvenog stanja i zaštite šuma u Hrvatskoj. Ta Služba za ekologiju i zaštitu zajedno sa Centrom za dijagnozno i prognozne poslove u šumarstvu u Šumarskom institutu u Jastrebarskom, Zavodom za zaštitu šuma i lovstvo Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Odjelima za ekologiju i zaštitu šuma u Upravama šuma u Hrvatskoj, preko rukovoditelja odjela i stručnih suradnika za ekologiju i zaštitu, čini jedinstven sustav razvoja ekologije i zaštite šuma na području Republike Hrvatske. Služba za ekologiju dala je dragocjen doprinos u segmentu zaštite šuma od požara u dobroj suradnji s državnim organima kao što su Ministarstvo unutarnjih poslova, Uprava za zaštitu i spašavanje, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva u vrlo dobroj suradnji sa šumarskom operativom. Mr. sc. Jurjević je izuzetan rukovoditelj, organizator, koordinator i transmiter znanstvenih i stručnih dostignuća u šumarskoj praksi iz područja ekologije, zaštite šuma, šumskih požara i primjene pesticida, ponajprije bioloških i biotehničkih pripravaka u integriranoj metodi sprječavanja i suzbijanja biljnih bolesti i štetnika u šumama. Magistar Petar Jurjević autor je i koautor znatnog broja stručnih i znanstvenih članaka objavljenih u raznim stručnim publikacijama. Koautor je sljedećih monografija: “Jela u Hrvatskoj”, “Obična bukva u Hrvatskoj”, “Poplavne šume u Hrvatskoj”. Održao je zapažena predavanja iz tematike ekologije s posebnim naglaskom na očuvanje šumskih ekosustava i zaštite šuma od požara. Predsjeda i rukovodi sastancima ekologije i zaštite kada se razmatraju problemi napada biljnih bolesti i štetnika te donose odluke o preventivnim i represivnim mjerama suzbijanja. Angažirani je član Komisije za ocjenu utjecaja kanala Dunav-Sava, Hrvatskog ekološkog društva, Hrvatskog entomološkog društva i predsjednik Hrvatskoga šumarskoga društva. I na kraju, dragi naš Peco hvala Ti za sve, hvala što si dio nas šumara. Radosni smo što te imamo baš tu gdje jesi i baš takvog kakav jesi, pa ti u ime šumara Hrvatske, na čijem si čelu, od srca čestitamo na ovom zlatnom odličju. Dr. sc. Miroslav Harapin |