DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 95 <-- 95 --> PDF |
M. Pernek: Potencijal patogene gljive Beauveria bassiana u suzbijanju potkornjaka Beauveria bassiana je entomopatogena polifagna Pityokteines. U Hrvatskoj je istraživanje provedeno na gljiva korisna kao biološka metoda zaštite protiv razli-dva lokaliteta. Na lokalitetu Trakošćan mortalitet je bio čitih vrsta štetnika. Na jelovim potkornjacima nisu ra-11,6 do 25,2 %, a na lokalitetu Litorić 1,7 do 13,2 % đena istraživanja za redukciju potkornjaka iz roda populacije potkornjaka. B. Liović : Utjecaj sistemičnih fungicida na razvoj pepelnice na hrastovom pomladku Pepelnica je velika prijetnja poniku i pomladku hra-ma šuma Podružnicama: Zagreb, Sisak i Bjelovar. Prista lužnjaka, jer je na mnogim lokalitetima bitni čimbe-mijenjeni su: Cabrio Top, Amistar extra, Artea plus i nik za preživljavanje hrastova pomladka, a time i ob-Rotondo početkom svibnja kod prve pojave pepelnice. nove hrastovih šuma. U 2004. godini primjenjivani su Sljedeća primjena je bila nakon 2–3 tjedna. Učinkofungicidi protiv pepelnice na 9.739 ha. Utjecaj siste-vitost je bila odlična. Ut mičnih fungicida na pepelnicu ispitivan j jje ee na Uprava- Pilaš, M. Pernek: Utjecaj temperature i oborina na populaciju gubara – mogućnost za prognozu gradacije Redovito praćenje gubara provodi se od 1971. godi-sa napada. Rezultati pokazuju da se gradacije događaju ne. Obrađena je metoda prognoze populacije gubara svake 5–6 godine, a da do jakih napada dolazi svakih primjenom softverskog paketa Statsoft 5.5, a korišteni 11–12 godina. Postoji jaka veza između klimatskih su alati Fast Furier analize za izračun periodizma i kliz-čimbenika (temperature i oborine) i napada gubara. ne sredine (“Moving Average”) za trend pojedinih kla- G. Csoka: Gubar – šampion među šumskim štetnicima u Mađarskoj Prvi registirirani napad gubara u Mađarskoj bio je U zadnjoj gradaciji (2003–2007) najjačoj ikad zabi1840. godine. Periodične gradacije događaju se svake lježenoj, u kulminaciji 2005. godine bilo je napadnuto 4–12 godine, jake gradacij javljaju se svake 8–10 212.000 ha, od čega je 40.000 ha tretirano regulatorima je ee j i o sinteze hitina (biotehničko suzbijanje). Nakon golobrsta godine. Kvantitativni podaci o napadu gubara vode seod 1961. godine. U razdoblju od 1961–2007. godine, pojavila se hrastova pepelnica i hrastov krasnik. prosječno je godišnje napadnuto oko 13.000 ha. A. Vukadin: Opasnost od unosa azijske strizibube Anoplophora chinensis u Republici Hrvatskoj Azijska cvilidreta uvrštena je na karantensku listu za sprječavanje unošenja i širenja organizama štetnih je u u za bilj biljbilje i biljn biljnbiljne proizvod proizvodproizvode (tu su i sv svsve vrste šumskoge i e e (tu su i e vr EPPO A1 broj 187. Rasprostranjena je u veliko velikovelikom mm dijel dijeldijelu za Azije. Spada u polifagne štetnike jer napada skoro sve drveća i grmlja). Najvažnija mjera je za sprječavanje vrste šumskog drveća. U Europi ii j jje ee prvi put nađena unošenja ovog opasnog štetnika strogo provođenje fi ća. urop p2000. godine u Italiji ii u uu Lombardiji LombardijiLombardiji, ,, a 2003. godine u tosanitarnih mjera kontrole uvoza sadnica iz rizičnih j a lja, a u Francuskoj u Soyons-u. U Hrvatskoj, sukladno EU di-zemalja, a u slučaju nalaza treba provesti stroge mjere rektivi 2000/29/EC, prihvaćen je Pravilnik o mjerama eradikcije. M. Dasović, A. Krbavac: Protupožarna zaštita na području Uprave šuma Podružnice Gospić Izvršena je analiza požara koji su se dogodili u po-travnju 46 (40 %) požara. Požari se najčešće javljaju sljednjih 8 godina. Od ukupne površine Uprave od između 12 i 16 sati. Za osam godina opožareno je 310.356 ha površine drugog stupnja opasnosti iznose 20.004 ha ili 176 ha po požaru. Godišnji prosjek je 7,4 %, trećeg 44,2 % i četvrtog 48,4 % površine. U raz-2.500 ha. Za 48 % požara uzrok je nepoznat, 28 % je doblju od 2000–2007. bilo je 114 požara. Najviše po-nekontrolirano paljenje korova. Godišnji trošak gašežara je bilo u šumarijama Donji Lapac, Gračac i Peru-nja iznosi 226.000 kn, a gubitak na drvnoj masi i šić. U srpnju i kolovozu bilo je 55 (48 %), a u ožujku i OKFŠ-u je 8,5 mil. kn. A. Krbavac, M. Dasović: Potkornjaci – dugogodišnji problem na području Uprave šuma Podružnica Gospić U cilju praćenja pojave i gradacije potkornjaka po-nog potkornjaka (Ips typographus) i 6-zubog smreki u pstavljene s ssu uu 24 feromonske klopke za 8-zubog smreki-nog potkornjaka (Pityogenes calcographus). I. typo |